Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Alternative News Notizie Monetarna Reforma - Inovacija Biblijskih Proporcija

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
rainbow
Valutazione attuale: / 4
ScarsoOttimo 

Kisela lica i veseli osmjesi izrazi su raznolikosti koje obični život svakodnevno pruža. Budućnost je u pubertetu izbor prekrasnih mogućnosti u kojima ćemo jednog dana imati priliku uživati. Međutim, tamo negdje u cvijetu mladosti, umjesto života koje smo željeli živjeti, nastupaju paranoja, ignorancija i pohlepa. Tako je to barem nekad bilo, a danas se sve češće sreću tinejdžeri koji nikad nisu ni planirali imati budućnost. 

Centri financijske moći rezidentni na adresama središnjih banaka i velikih financijskih institucija, zaposjedajući prividnu legitimnost bilježeći najobičnije pluseve i minuse u poslovnim knjigama, pokušavaju zadobiti sveopću kontrolu i diktirati koje ljudske aktivnosti trebaju opstati, i koje ljudske aktivnosti treba sahraniti. Pitanje je, tko im je dao pravo da čine to što čine? Priroda ili čovjek? Je li im ta moć dodijeljena usmeno ili pismeno?

 

Činjenica je da je za malo poduzetništvo, uključujući i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, to jest za poslovni sektor koji bi trebao biti motor zapošljavanja i ravoja i čija elastičnost bi trebala služiti kao idealna medicina u kriznim vremenima, monetarno-financijski sustav na snazi centralni razlog ne samo preteškog pokretanja novih neovisnih malih poduzeća, već više manje i gotovo svih ostalih teškoća koje nas pritišću i kao pojedince, i kao zajednice. Pohlepa financijskih moćnika izazvala je pravu ekonomsku i kulturnu katastrofu svugdje u svijetu.

Svaki biznismen kojeg muči operativna likvidnost jako dobro zna da je posuđivanje novca od banke kroz podizanje kredita najgora investiciona opcija. Uzrok naravno leži u kamatama i tome što vjerovnici ne preuzimaju na sebe rizik poslovnog neuspjeha. Puno bolji izbor u tom smislu predstavljaju raznorazni oblici donacija, bespovratna sredstva i izlasci na burze dionica. No ovo su teška vremena karakteristična po tome što za pojedince i male tvrtke više ne postoji uspješni način generiranja zarade neophodne za opstanak i poslovni rast.

Eto zašto se mali proizvođači, obrtnici, zanatlije, trgovci, te u zadnjem periodu sve širi dio poslovnog svijeta i lokalne vlasti počinju zanimati za alternativne valute, komplementarne valute i lokalne valute. Globalni poslovni sektor i kupovna moć globalne populacije, jednostavno rečeno, ostali su bez benzina. Oživjeti mehanizam primarnih ljudskih odnosa u ovim trenucima znači samo jedno: osigurati dovoljnu dostupnost valute koja bi kao sredstvo razmjene bila neopterećena kamatama. A to financijski moćnici nisu u stanju učiniti. Kreditiranje putem banaka čak i uz niske kamatne stope neizbježno vodi u financijske špekulacije i transfer bogatstva od proizvodne baze prema globalnom monetarnom kartelu.

Da bi neko bio u stanju razumjeti novac, prvo mora znati kako je novac uopće nastao. Jednom kad je čovjek izašao iz pećine i društvo nezaustavljivo krenulo evolucijskim smjerom, onda kad su se pojavili trampa i trgovanje, postao je običaj na proizvodima isticati vrijednost u njih uloženog rada i energije. Napraviti oružje, otići u lov, obraditi ubijenu životinju i zatim je transportirati, sve je to određivalo vrijednost hrani namijenjenoj razmjeni. Iz tih početaka iznikla je praksa upotrebe kovanica i drugih predmeta za iskazivanje rada i energije uloženih u proizvode, kao i za trgovanje u slučajevima u kojima jedna strana nije raspolagala onime što je drugoj strani trebalo. Prolazila su tako stoljeća da bi na kraju došli do elektronskog platnog sredstva i trilijunskih novčanih transakcija, sve u svemu epohe u kojoj je novac za modernog čovjeka problem a ne solucija. Ekonomija je u biti veoma jednostavna stvar, i tako joj treba i pristupiti, stoga zamislimo sada jedan pusti otok na kojem živi četvero ljudi. Svaki od njih radi nešto za zajedničko dobro i od toga ima neku korist. Otočani također međusobno obavljaju razmjene; jedan peca ribe, drugi bere banane, a trećemu ide od ruke izgradnja koliba i prikupljanje kišnice. Četvrti stanovnik na otoku, iako krajnje neproduktivan, uvjeren je međutim da je bolji od svih ostalih. Buconja koji ništa ne proizvodi, predložio je ostaloj trojici genijalnu ideju inovativnog načina trgovanja kojeg je sam osmislio i nazvao novčani sustav. Od sad na dalje, oni koji žele pribaviti banane neće prvo morati čekati da riba zagrize ili da nebo izruči kišu; umjesto proizvodima i uslugama počet će trgovati novcem. Zatim im je pokazao komadiće papira s otisnutim brojkama i njegovom slikom. Naglasio im je što u budućnosti smiju i što ne smiju, te uspio iznuditi njihove potpise na ugovor na kojem je kao prvi uvjet stajalo da je uvijek i pod bilo kakvim okolnostima dozvoljeno upotrebljavati samo njegov novac. Objasnio im je prednosti primjerom u kojem tijekom sušnih perioda ili slabog riobolova, on tiskanjem više novca može stimulirati ekonomiju na otoku; rekao im je da ako stvari krenu zaista loše, količinu novca u opticaju može udvostručiti ili čak i utrostručiti. To nije zvučalo loše, u početku se svima činilo da su postali bogatiji pa su kupovali više ribe, banana i kišnice nego što su si to inače mogli priuštiti. Ubrzo su voda, ribe i banane koštali tri puta više nego prije. Nakon godinu dana, iako je količina stvarnih resursa ostala ista, računovodstveni zapisi su dostigli ogromne iznose. Kako bi novac sačuvao od inflacionog pretvaranja u bezvrijednost, buconja je obustavio njegovo tiskanje. Budući da u sustavu više nije cirkulirala dovoljna količina novca, otočani nisu mogli obavljati osnovne transakcije neophodne za  preživljavanje. Tako je izbio rat za resurse, svi su postali korumpirani i molili bradonju za usluge, a on je nudeći malo svježe tiskanih novčanica uspostavio kontrolu nad budućom proizvodnjom i učinkovito uveo robovlasničko društveno uređenje. Sutradan su na otoku počele izlaziti novine na čijoj naslovnoj stranici se jedini neproduktivni član zajednice slavio kao heroj.

Ono što trebamo nije utopija, već solucija proizašla od ljudi, proizvođača, malih poduzetnika. Živimo u novčanoj iluziji proširenoj od strane financijskih moćnika da je novac svetinja i vrlo rijetka sirovina, pa samo bogati i imućni zajmodavci, bankari i političari smiju i mogu odlučivati o sudbinama društvenih zajednica. Onaj tko kupuje ovu iluziju, slabo je pripremljen i opremljen, i pripada nekoj sasvim drugoj dimenziji od onog tko je uključen u pokret nekonvencionalnih valutnih sustava. Ljudi koji koriste alternativne valute, lokalne valute i komplementarne valute, imaju iskustvo i stoje na čvrstoj podlozi. Sami su sebi dokazali što je uistinu novac. Dobro znaju da novac nije nikakva svetinja ili rijetka sirovina, već "žeton" čija je namjena pokretanje kruženja i razmjene robe, proizvoda i usluga. Još važnije od toga, savršeno su svjesni jedinog ispravnog odgovora na pitanje kome pripada legitimno pravo na izdavanje tih žetona. Iako je logika koncepta više nego jednostavna i transparentna, većina takozvanih progresivaca ostaje vjerno privržena monopolu i iz petnih žila se trudi ne shvatiti njen značaj biblijskih proporcija.

Monetarna reforma se u suštini svodi prvo na upoznavanje "99 posto" Zemljana s činjenicom da se njihovo bogatstvo prenosi na samo "1 posto" ljudi, a zatim naravno i na uvođenje bolje ekonomske politike od koje će korist imati cijelo čovječanstvo. Bolja ekonomska politika znači sinergiju s resursima i prirodom i okolišem. Monetarna reforma je javna usluga stvaranja novca neopterećenog dugom i kamatama koja zamjenjuje postojeći sustav privatnih središnjih i poslovnih banaka kroz koje se novac iz ničeg poreznim obveznicima izdaje u obliku kamatonosnog duga. Monetarna reforma donosi niz prednosti, uključujući ekstinkciju javnog duga, punu zaposlenost, optimalnu infrastrukturu, porast ulaganja, pad cijena, smanjenje stope kriminala i kolektivnih troškova, kvalitetniji zdravstveni i farmaceutski te medijski sektor, efikasniju energetsku tehnologiju i uvenuće ratne industrije. 

Unatoč bezbrojnim obfuskacijama niklih iz ekonomske struke, ekonomija je bila i ostala fer razmjena. Između ostalog, razmjena vrijednosti rada, kreativnosti i resursa. Čak i kad je ta razmjena olakšana sredstvom kojeg nazivamo novac, princip se ne mijenja i uvijek ostaje isti. Ekonomija fer razmjene nije nešto što kao hitnu mjeru treba primjeniti samo u periodima financijskih kriza uzrokovanih nekompatibilnošću novca s proizvodnjom, trgovanje stvarnim vrijednostima je jedini način na koji bi gospodarski mehanizam trebao funkcionirati. Kao jedan od trenutno najfleksibilnijih nekonvencionalnih novčanih sustava u svijetu, svojom posebnošću se ističe sustav za procjenu i razmjenu vrijednosti "Sustav Alternativne Valute Crom".