Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Alternative News Notizie Međunarodni Monetarni Fond Valutom SDR Postaje Globalna Centralna Banka

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
administrator

Ellen Brown, Huffington Post, 01 Listopad 2009

 

"Prije godinu dana", izjavio je profesor prava Ross Buckley na australskom ABC News prošlog tjedna, "nitko nije htio čuti za Međunarodni Monetarni Fond (MMF)".

 

Sada je ta monetarna institucija organizator međunarodnog poticajnog paketa koji se prodaje kao financijski stimulans za siromašne zemlje".



Međutim, MMF je katapultiran prema važnijoj ulozi od te.

Prema Jim Rickardsu, direktoru istraživanja tržišta za znanstveno konzultantsku tvrtku Omnis, neobjavljena i nenajavljena svrha prošlotjednog samita Grupe G20 u Pittsburghu je bila da se Međunarodni Monetarni Fond progura kao svjetska središnja banka.  


Rickards je u intervjuu na CNBC 25 Rujna rekao da je plan MMF-a izdavanje globalne rezervne valute kojom bi se mogao zamijeniti dolar.

"MMF je izdao dug po prvi put u povijesti", kazao je Rickards.

"MMF izdaje valutu SDR (special drawing rights). Posljednji SDR-i su izdani 1980 ili 1981 godine, 30 milijardi dolara. Sada MMF izdaje 300 milijardi dolara. Kad kažem izdavanje, to znači tiskanje novca, iza tih SDR-a nema nikakve podloge".

SDR, ili posebno pravo vučenja je sintetička valuta izvorno stvorena od strane MMF-a za zamijenu zlata i srebra u velikim međunarodnim transakcijama.

Ali do sada se ta valuta malo koristila.

Zašto svijetu sada iznenada treba nova globalna fiat valuta i globalna centralna banka?

Rickards kaže da je to zbog "Dileme Triffin", problema kojeg je prvi uočio ekonomist Robert Triffin u 1960 godini.

Kad je svijet napustio zlatni standard, rezervnu valutu je morala pružiti neka velika zemlja s važnom valutom za upotrebu u globalnoj trgovini.

No dajući svoju valutu vani za međunarodne potrebe bi značilo da ta zemlja mora stalno kupovati više nego što prodaje i imati veliki deficit što bi je eventualno dovelo do propasti.

Sjedinjene Američke Države su bile motor svjetske ekonomije u posljednjih 50 godina, ali sada propadaju.

SAD može podmiriti svoje dugove i dovesti red u vlastitu kuću, ali to bi uzrokovalo pad svjetske trgovine.

Zamjenska globalna rezervna valuta je potrebna za rast globalnog gospodarstva dok SAD rješava svoje dužničke probleme, i to je ta nova valuta MMF-a zvana SDR.

To je rješenje za "Dilemu Triffin" kaže Rickards, ali stavlja SAD u ranjivu poziciju.

Ako budemo imali rat ili sličnu globalnu katastrofu, mi Amerikanci nemamo više privilegiju tiskanja novca.

Mi ćemo morati posuditi globalnu rezervnu valutu kao i svi drugi, dovodeći se na milost i nemilost globalnih zajmodavca.

Da bi se to izbjeglo, Federalne Rezerve se spremaju za podizanje kamatnih stopa iako to znači daljnji zastoj tržišta nekretnina i realne ekonomije.

Rickards se pozvao na članak Kevin Warsh-a, jednog od guvernera FED-a objavljenog u "The Wall Street Journal" na isti dan susreta Grupe G20.

Warsh je rekao da bi FED trebao podići kamatne stope ako cijene imovine porastu, što je Rickards protumačio da znači cijenu zlata, tradicionalnog ulaganja investitora u bijegu od dolara.


"Središnje banke mrze zlato jer to ograničava njihovu mogućnost štampanja novaca", nastavio je Rickards.

Kada bi cijena zlata iznenada porasla na $1500 dolara po unci, to bi bio kolaps za dolar.

Warsh je ubjeđivao tržišta da Federalne Rezerve to neće dopustiti.

Američka centralna banka će podići kamatne stope kako bi privukla dolare natrag u zemlju.

Rickards to ovako tumači: "Warsh je rekao, mi ćemo od dolara napraviti smeće, ali ćemo to učiniti postupno".

"Warsh pokušava spriječiti nestabilni pad dolara. Ono što oni žele je naravno, stabilan stalan pad vrijednosti dolara", objasnio je Rickards.

No što je sa FED-ovom tradicionalnu ulogom politike održavanja stabilnosti cijena?

To je glupost, rekao je Rickards.

Ono što oni žele je inflacija dolara zbog podrške bankama.

Dolaru je neophodna inflacija jer postoji više duga nego novca s kojim bi se taj dug mogao isplatiti.

Vlada trenutačno ima obveze od $60 triliona dolara.

"Ne postoji izvediva kombinacija ekonomskog porasta i povećanja poreza kojom bi se mogle isplatiti te obaveze", naglasio je Rickards.

Vlada bi mogla financirati polovicu toga u narednih 14 godina, što bi značilo da do tada treba devalvirati dolar za polovicu.


Dolar Je Potrebno Devalvirati Za Polovicu Sadašnje Vrijednosti?


Smanjenje vrijednosti dolara za pola znači da bi našim teško zarađenim dolarima mogli kupiti za u pola manje, a to građanstvu ne zvuči kao dobra stvar.

Doista, kad pogledamo izbliza vidimo da potez nije dizajniran da posluži nama ljudima, već bankama.

Zašto dolar treba devalvirati?

To je zbog kompenziranja dileme u trenutnoj monetarnoj shemi koja je čak i nezgodnija od one Triffin-ove, a jednostavno se može nazvati prevara.

Ne postoji dovoljno novca za pokrivanje dugovanja jer je sav novac danas osim kovanica stvoren od strane banaka u obliku kredita, i uvijek se više novca duguje bankama nego što one ukupno stvore kreditima, zbog kamata.

Stavaranjem novca, banke stvaraju glavnicu, ali ne i kamate potrebne za isplatu njihovih zajmova.

FED, koji je u vlasništvu konzorcija banaka i postavljen da služi njihovim interesima, ima zadatak da se te banke isplaćuju, a jedini način za to je za napuhavanje opskrbe novcem zbog stvaranja novih dolara za pokrivanje nedostajućeg novca za isplatu kamata.

Ali to znači obezvrijeđivanje vrijednosti dolara što nameće potajni porez za građane, ukupna novčana masa se prenapuhuje zbog više novih kredita koji se nadodaju dugom i kamatama sprženoj novoj ukupnoj novčanoj masi što je trebala olakšati situaciju.

Bankarski sustav je u osnovi piramidalna shema, koja može opstati samo uz stalno stvaranje uvijek više novog duga.


500 Milijardi Dolara MMF-ovog Poticajnog Paketa: Namjera Pomoganja Zemljama U Razvoju Ili Bankama?


Ovdje se vraćamo MMF-u i njegovom paketu ekonomskih stimulansa o kojem smo razgovarali prošlog tjedna s profesorom Buckley-em.

Paket gospodarskih stimulansa se reklamira kao pomaganje narodima teško pogođenim globalnom kreditnom krizom, ali Buckley sumnja da to nije ono što se u stvarnosti događa.

Umjesto toga kaže, $500 milijardi dolara vrijedno obećanje Grupe G20 je "poticajni paket za banke bogatih zemalja".

Zašto on tako misli?

Zato što su poticajni paketi obično darovi. Novac MMF-a će biti pružen u obliku kredita.

Te su kredite napravile zemlje iz Grupe G20 kako bi ih kroz Međunarodni Monetarni Fond isporučile siromašnim zemljama.

Oni se moraju otplatiti, a ono za što će biti iskorišteni je isplata međunarodnih banaka sada, taj novac u stvarnosti neće sletjeti u siromašne zemlje.

Taj će novac ići kroz te zemlje ravno za isplatu njihovih vjerovnika, a isti će novac te siromašne zemlje 30 godina vraćati MMF-u.

Uglavnom, rekao je profesor Buckley, novi krediti koje pruža MMF-a predstavljaju povećanje vremenskog limita za isplatu starog duga.


To znači da će se zemlje u razvoju još više čvrsto zaključati opterećene dugovima nego što su to bile do sada.

Trenutno, siromašne zemlje duguju bankama, a ako to žele, siromašne zemlje mogu bankrotirati na tim dugovima.

Dug zemalja u razvoju bankama će se zamijeniti dugom prema MMF-u kojeg će zbog vrlo jakih strateških razloga siromašne zemlje uvijek isplaćivati.

Bogate zemlje su stavile na raspolaganje ovih $500 milijardi dolara kako bi stimulirale svoje vlastite banke, a MMF je prekrasna stranka za posredništvo između zemalja, dužnika i banaka.

I ne tako davno, čuli su se pozivi da je MMF zastario kao institucija.

Sada se osvetnički vratio u igru i poslovanje, ali to je staro nepristojno poslovanje u kojem služi samo kao agencija za prikupljanje novca međunarodnoj bankarskoj industriji.

Dokle god treći svijet dužnika uspijeva plaćati kamate na kredite, banke mogu računati i ubrajati te kredite kao "imovinu-assets" u svojim knjigama što im omogućuje opstanak njihove piramidalne sheme napuhavanja ukupne količine globalnog novca s još više kredita.

Sve je ovo zbog većeg dobra za banke i njihove isprepletene multinacionalne korporacije, ali $500 milijardi dolara financiraju porezni obveznici zemalja iz Grupe G20, predvidivi rezultat će biti da će se Sjedinjene Države pridružiti redovima naroda dužnika podređenim globalnom carstvu centralnih bankara.