Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Alternative News Notizie Bankari Posmatraju Švedske Negativne Kamatne Stope

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
webmaster

Za prvoga na svijetu, objavljivanje je došlo s iznimno malom pompom.


No prošlog mjeseca, švedska Riksbank je ušla na neistraženi teritorij i postala prvi svjetska centralna banka koja je uvela negativne kamatne stope na bankovne depozite.


Čak i na najdubljoj točki japanske financijske krize, središnja banka te zemlje nije posezala za tom mjerom koja je osmišljena kako bi ohrabrila komercijalne banke na nova kreditiranja.


Razmišljajući i promatrajući njihove izlazne strategije nakon izvanrednih mjera koje su poduzeli u posljednje dvije godine, središnji bankari blisko pratiti švedski monetarni eksperiment.
Guverner engleske centralne banke Mervyn King je najavio da bi mogao slijediti švedski primjer zbog opasnosti od zamke likvidnosti u kojoj novac ostaje zaglavljen u bankarskom sustavu i ne filtrira se na šire gospodarstvo, što je sve veća briga za Veliku Britaniju.
Privremena zaštitna ograda je upravo ono što se dogodilo u Japanu ranije ovog desetljeća kada je Bank of Japan provodila "quantitative easing" između 2001 i 2006 godine.
Japanski banke su odbile posuđivati novac unatoč poticajima centralne banke zbog straha od propadanja gospodarstva.
Ako se ovo nastavi pojavljivati i u ekonomijama drugih zemalja, središnjim bankarima će preostati kao izbor ništa drugo nego da slijede švedski primjer.


John Wraith iz RBC Capital Markets kaže: "Uspjeh engleskog eksperimenta kvantitativnog ublažavanja ovisi puno o tome hoće li banke kojima se daje (jer ga nemaju) dodatni novac (skoro besplatno) isti korisititi za kreditiranje pojedinaca i poduzeća (s puno većim kamatama).
"Ako se ne pojave ovi znakovi u sljedećih nekoliko mjeseci, engleska centralna banka bi mogla razmotriti negativne kamatne stope.
U biti, to bi bila globa za banke koje odbijaju posuđivati".


U Velikoj Britaniji je na primjer gotovo £140 milijardi funti ubrizgano u nacionalnu ekonomiju kroz kupovinu središnje banke državnih obveznica i korporativne imovine, uglavnom od komercijalnih banaka.  

Međutim, budući da je projekt "quantitative easing" pokrenut 5 Ožujka, mnogo tog novca što bi u teoriji trebao biti korišten od strane poslovnih banaka za kreditiranje poduzeća i pojedinaca je završilo u Bank of England kao rezerve.
Depoziti komercijalnih banaka su porasli sa £31 milijarde funti početkom Ožujka na £152 milijarde funti krajem Srpnja.
To samo po sebi nije problem jer banke mogu koristiti ovaj veliki porast sopstvenih rezervi za njihova kreditiranja privatnog sektora.
Što više banke imaju u rezervama, više im je dozvoljeno posuditi.
Naravno, u zamjenu za ove doslovce iz ničega novo stvorene rezerve u novom novcu, virtualna ekonomija od realnog gospodarstva, ljudi od krvi i mesa očekuje zauzvrat rad i znoj.
Međutim, još ne postoji znak da su banke počele koristiti svoje puno veće rezerve za davanje zajmova i kredita.
Najnovija ponuda novca za kreditiranje je još uvijek prilično slabokrvna brojka.
Upravo je to razlog zbog kojeg gospodin King nije odbacio mogućnost uvođenja negativnih kamatnih stopa i u Velikoj Britaniji.
Njegovi komentari su jedan od razloga zašto su prinosi na kratkoročne engleske državne obveznice pali na rekordno niske razine i zašto je funta pod pritiskom na valutnom tržištu.


U početku, g. King je dao projektu "QE" rok od šest mjeseci prije nego se počnu osjećati njegovi efekti.
Taj rok ističe sljedećeg tjedna.


U Europi, Europska Središnja Banka smatra manje vjerovatnim da bi mogla uvesti negativne kamatne stope.
Ne zaboravimo da je europska centralna banka nudila komercijalnim bankama neograničena novčana sredstva (stvorena iz čistog zraka) čitavu jednu godinu dana počevšo od kraja Lipnja.
No ona ima isti problem kao i Bank of England u procjeni uspjeha svoje politike.
Kao i Velikoj Britaniji, i u Europi su depoziti poslovnih banaka kod ECB-e porasli u velikoj mjeri u posljednjih nekoliko mjeseci.
U ovoj fazi, čini se da Sjedinjene Američke Države također ne pomišljaju uvesti negativne kamate, bilo je samo nekih sitnih rasprava o tom pitanju kao mogućem izboru.

U Švedskoj Centralnoj Banci Riksbank koja sada ima negativne kamate na pologe po stopi od minus 0,25%, najglasniji zagovornik te politike je zamjenik guvernera Lars Svensson, svjetski poznati stručnjak za monetarnu politiku i bliski suradnik Ben Bernanke-a, predsjednika američkih Federalnih Rezervi (privatna korporacija koja izdaje privatnu globalnu valutu iz ničega bez ikakvih rezervi), jer su radili zajedno na Sveučilištu Princeton.
"Nema ništa čudno kod i sa negativnim kamatnim stopama", izjavio je Svensson.


Carl Milton, fiksni prihodni analitičar iz "Danske Bank" u Stockholmu upozorava da odluka banke Riksbank nije toliko pionirska kao što je neki prikazuju.
"Banka Riksbank rutinski održava svoje kamatne stope na depozite na 50 baznih poena niže od repo kamatnih stopa i time regulira likvidnost na tržištu.
Kada su spuštene repo kamate na povijesno niskih 0,25%, automatski su se kamate na depozite prisilno preselile na negativni teritorij.
To je nešto što nema nikakve veze s nekakvom kaznom za banke ili eventualnom prisilom na posuđivanje", objasnio je Milton.

Osim toga švedske banke imaju relativno malo koristi od depozitnih "pogodnosti" središnje banke, limitirajući na taj način utjecaj negativne stope.

No razbijanjem tabua oko negativnih kamatnih stopa, Švedska Centralna Banka je možda postavila važan presedan kojeg bi drugi mogli koristiti za veći učinak.
Don Smith, ekonomist sa ICAP-a kaže: "Švedska monetarna politika je svakako vrlo zanimljiva.
Morat ćemo pričekati i vidjeti što se događa tamo.
To je svakako vrlo neobična monetarna politika, ali ovo su vrlo neobična vremena".