bank, banca, banka, credit, credito, kredit, dug, debt, debito, financial, finanza, financije  economy, ekonomija, economia, tax, taxes, porez, fisco, tasse, mobile banking, mobilno bankarstvo  financial derivatives, financijski derivati, derivati finanziari, internet bankarstvo                         Udruga Crom Alternativna Razmjena 

Home Sistem Krediti
  Crom Kredit
 

Dakle trebaš posuditi novac kojeg nemaš.
Učiti na greškama drugih ljudi je mnogo bolje od plaćanja za vlastite greške.

Ako ti netko hoće posuditi novac, on taj novac prvo treba imati, posuditi novac od nekoga tko nema novac i plaćati kamate na taj novac nema nikakvog smisla.
Ako ti tvoja banka posudi novčana sredstva, banka bi prvo trebala imati ta novčana sredstva da bi ti ih mogla posuditi kako bi ih ti poslije mogao koristiti.


Klasični Kredit

Procijenjeno je da se ukupan iznos novca u opticaju širom svijeta povećao za više od četiri puta od 1990 godine.

Moderna novčanica nema nikakvu rezervu ničega kao podlogu, ne obvezuje nikoga na ništa u nikakvom vremenskom periodu i ne obvezuje njenog izdavaoca na isplatu donosioca u bilo čemu u zamjenu za nju.
Ako štampanje riječi novčanica na komadu papira taj papir učini novcem, možemo li na njega napisati banana i pojesti ga?
Prva osoba koja na tržištu potroši tek izdanu novčanicu za nju nije dala ništa, a za nju može dobiti sve, ti za nju moraš raditi i ako je ne potrošiš što prije, sve manje za nju možeš dobiti jer gubi na vrijednosti.

Naplaćivanja kamata na kredite od ničega je vrlo ozbiljan problem.
Kako ljudi mogu vratiti više "smiješnog novca" bankama od sume koju banke posuđuju?
Kako svi dužnici mogu isplatiti i glavnicu i kamate kada banke posuđuju samo glavnicu?
Drugim riječima, kako možemo vratiti 10 litara mlijeka za kredit od 9 litara mlijeka, ako banka posjeduje sve krave?
Jednostavno, posuđujući novi novac u opticaj, banke nam omogućuju zaraditi onu desetu litru mlijeka.

Jedini način za održavanje ove sheme u pokretu je povećavati je kroz sve više i više novih kredita stvarajući dojam da ima dovoljno novca za isplatiti i dug i kamate, što u niti jednom trenutku nije moguće.
Ova poplava novog novca je jedini način za održavanje sistema u pogonu.

Tijekom proteklih stoljeća, interesi privatne bankarske industrije su doveli vlade do zida blokirajući ih da izdaju svoj vlastiti novac, zahtjevajući umjesto toga od njih da posuđuju novčanice koje izdaju banke.

Kada ti komercijalna banka posudi novac, ona taj novac stvori na sistemu djelomičnih rezervi, iz ničega.
Prije nego što si pitao za posudbu novca, taj novac nije postojao.
Kada ti banka odobri zahtjev za kredit, ona ga jednostavno izmisli i stvori te ga da tebi, tvoja banka je kreirala novac koji prije toga nije postojao.
Banka nije izgradila, uzgojila ili napravila ništa što ima neku vrijednost, ali će ti ipak naplaćivati kamate na taj novac kojeg je tako lako i jednostavno stvorila.
Banke su shvatile da od novca kojeg nam čuvaju kao štednju moraju samo dio zadržati kao rezervu, ostatak novca mogu posuditi.
Niti jednom štediši nije nikada poslana obavijest da su mu njegova sredstva privremeno nedostupna jer su posuđena nekom drugome.
Proces kreiranja novca zavisi od količine gotovine koju je banka odlučila držati kao rezervu i zbog toga praktički nema limita.


Crom Kredit

Posuđivanje vremena od sustava Crom je u praksi sistem u kojem posuđuješ sredstva za razmjenu od samog sebe.
Ovakvo rješenje ne samo što i tebe i druge uvijek podsjeća na stvarnost, ona također podstiče i tvoj biznis i našu zajedničku ekonomiju na drugačiji, pozitivan način.

Mediji svakog dana javljaju o novim nasiljima i kriminalu.
Previše ljudi živi u strahu i dilemama, zabrinuti smo, bespomoćni i obeshrabreni.
Zabrinutost i strah su suprotni od hrabrosti i povjerenja, umaraju nas i umno ograničavaju.
Utiču na naše cjelokupno zdravlje i čine nas bijednima.

Nepostojanje naplate kamata nam daje energiju za postizanje našeg cilja, vraćanje povjerenja.
Budućnost je danas, kada se nema ništa za izgubiti, a sve se može dobiti, svakako probajte!
Samo tiho povjerenje u Crom kojeg imate, osmijeh na vašem licu, način na koji gledate druge ljude u oči i način na koji se rukujete mogu značiti razliku između pobjede i poraza.


Jednostavni kreditni uvjeti su lako shvatljivi i efikasni.
Kamate: 0%.
Administrativni troškovi odbravanja kredita: 15,00 croma.
U sekciji "personalni dokumenti" možeš pronaći zahtjev za podizanje kredita.


Onako kako je prirodno za ljude da preferiraju uživanje nad patnjom, tako je i nenaplaćivanje kamata na vrijeme tvog života poželjnije od naplate kamata na kredite od ničega.

Crom sistem ti daje nadu i motivira te na potpuno shvaćanje razlike između ekonomije uništavanja vrijednosti i ekonomije izgradnje vrijednosti, pa pokrenimo tom razlikom svijet, krenimo na bolje.

Crom kredit je stvoren kako bi služio svim ljudima, umjesto borbe, izvlaštenja i pljačke pruža suradnju kao bolji put.



 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

.

   Povratak U Budućnost

Današnji naučnici razmišljaju duboko umjesto jasno.
Moraš biti razborit da bi razmišljao jasno, a možeš razmišljati duboko iako si potpuno bez razuma.
Neka budućnost kaže istinu i neka ocijeni svakog na osnovu onoga što je uradio i postigao.
Sadašnjost je njihova, a budućnost za koju sam zapravo radio, pripada meni.
O novoj se ideji ne smije suditi po neposrednim rezultatima.
 
Električna energija je posvuda prisutna u neograničenim količinama i može pokretati svjetsku mašinu bez potrebe za ugljenom, naftom, plinom ili bilo kojim drugim oblikom uobičajenih goriva.
Svi bi ljudi posvuda trebali imati besplatne izvore energije.
 
Električna se energija može ekonomično prenositi bežičnim putem na bilo koju zemaljsku udaljenost.
Bez ikakve greške, to sam ustanovio u mojim mnogobrojnim posmatranjima, eksperimentima i mjerenjima, i kvantitativno i kvalitativno.
Pokazalo se da je moguće prenositi energiju iz jednog centra čak na drugi kraj zemaljske kugle, u neograničenim količinama i uz gubitke ne veće od samo 1%.
 
Nikola Tesla
 
Nikola Tesla nije bio u ovome zbog novca.
On je svijetu htio dati besplatnu energiju.
Ako želimo imati besplatnu energiju po uzoru na Nikolu Teslu, onda moramo kopirati ne samo njegovo znanje već i njegovu humanost.
 
Sterling D. Allan
 
Ni najmanje ne sumnjam da ćemo uspješno iskorištavati sunčevu energiju.
Da su sunčeve zrake ratno oružje, već stoljećima bi imali solarnu energiju.
 
Sir George Porter

 

        Woodstock

Na šezdesete su veoma utjecali rat u Vijetnamu i rastuća rasna problematika.
1960-te su bile vrijeme revolucije.
Ljeto 1969 godine je bilo vrijema promjena.
 
Woodstock Muzički Festival i Umjetnička Izložba, održao se u Bethel-u, Državi New York od 15 do 17 Kolovoza 1969.
Poznat kao "3 Dan Muzike i Mira", Woodstock Festival je bio trenutak zaokreta za naciju pojedinaca koja je htjela mir, razumijevanje i ljubav.
 
Događaj predstavlja prekretnicu u upotrebi muzike kao medija za političko izražavanje.
Trideset i dvoje najpoznatijih muzičara iz tih vremena je stupilo na pozornicu za vrijeme ponekad i kišnog vikenda.
Koncertu je prisustvovalo više od 450.000 ljudi.
Posvuda je poštovan kao jedan od najvećih koncerata u povijesti muzike.
 
Woodstock koncert je također bio i ustanak za pacifizam gdje su čak i nenaoružani čuvari nosili etikete "mir" umjesto "sigurnost".
Teško je pretjerati ocjenjujući kulturni značaj koji je Woodstock imao ne samo za Ameriku već i za cijeli svijet.

 

      Univerzalna Deklaracija O Ljudskim Pravima

"Za ljude dobre volje širom svijeta, ovaj dokument je više od riječi: To je globalni testament o čovječnosti, standard kojim bilo koja ponižena osoba na svijetu može ustati i suditi bilo kojoj vladi na Zemlji."
 
Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedni prema drugima postupati u duhu bratstva.
 
Svakom pripadaju sva prava i slobode proglašene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, spola, jezika, vjeroispovijesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porijekla, imovine, rođenja ili drugih okolnosti. Na dalje, ne treba se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na bilo koji drugi način ograničena.
 
Svako ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.
 
Niko se ne smije držati u ropstvu ili potčinjenosti, ropstvo i trgovina robljem trebaju biti zabranjeni u svim oblicima.
 
Niko se ne smije podvrgnuti mučenju ili svirepom, neljudskom ili ponižavajućem tretmanu ili kažnjavanju.
 
Svako ima pravo da svugdje bude priznat kao pravni subjekt.
 
Svi su pred zakonom jednaki i bez ikakve razlike imaju pravo na jednaku zakonsku zaštitu. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu protiv bilo kakve diskriminacije kojom se krši ova Deklaracija i protiv svakog podsticanja na ovakvu diskriminaciju.
 
Svako ima potpuno jednako pravo na pravično javno suđenje pred nezavisnim i nepristrasnim sudom koji će odlučiti o njegovim pravima i obavezama, i o osnovanosti svake krivične optužbe protiv njega.
 
Svako ima pravo na slobodu kretanja i izbora stanovanja u granicama pojedine države.
 
Svako ima pravo da napusti svaku zemlju, uključujući svoju vlastitu, i da se vrati u svoju zemlju.
 
Obitelj je prirodna i osnovna značajka društva i ima pravo na zaštitu države i društva.
 
Svako ima pravo posjedovati imovinu, sam i u zajednici s drugima.
 
Niko ne smije biti proizvoljno lišen svoje imovine.
 
Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovesti; slobodu promjene vjeroispovesti ili uverenja i slobodu da čovjek sam ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, manifestira svoju vjeru ili uvjerenje podučavanjem, običajima, molitvom i obredom.
 
Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, uključujući i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi informacije i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.
 
Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
 
Niko se ne smije prisiliti da pripada nekom udruženju.
 
Svako ima pravo ravnopravnog pristupa javnim uslugama u svojoj zemlji.
 
Volja naroda treba biti osnova državne vlasti.
 
Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravične i zadovoljavajuće uslove rada i na zaštitu od nezaposlenosti.
 
Svako, bez ikakve diskriminacije ima pravo na adekvatnu platu za adekvatni rad.
 
Svako ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje treba biti besplatno.