Ekosistemi I Biomi

Stanište je mjesto gdje živi populacija. Populacija je grupa živih organizama iste vrste koja živi na istom mjestu u isto vrijeme. Sve populacije međusobno utječu jedna na drugu i čine zajednicu. Zajednica živih bića i svijet stvari koji je okružuje također međusobno utječu jedno na drugo.
 
Ekosistemi su dinamične interakcije između biljki, životinja i mikroorganizama sa ambijentom koji ih okružuje, djelujući kao funkcionalna cjelina. Ekosistemi propadaju ako nisu uravnoteženi. Svaki puta kada odemo u neku divljinu ili kopamo zemlju za novo parkiralište, drastično mijenjamo ekosistem. Poremetili smo hranidbeni lanac, ugljični ciklus, dušični ciklus i vodeni ciklus. U prirodi je sve međusobno povezano. Ekosistem je skupina živih i neživih objekata koji rade zajedno. Svi smo skupa i zajedno u tome. Voda, temperatura vode, biljke, životinje, zrak, svjetlost i zemlja djeluju zajedno.
 
Biomi su definirani kao glavne svjetske zajednice koje su klasificirane prema vegetaciji koja prevladava. Karakteristični su po prilagođavanju organizama na to specifično podneblje. Biomi su najveća svjetska staništa. Ova staništa su prepoznatljiva po vegetaciji i životinjama koje ih nastanjuju. Lokacija svakog bioma je determinirana regionalnom klimom. Neke su klime tople, a neke su klime hladne, neka je klima sušna, a neka je klima kišna. Adaptacija znači da su biljke ili životinje naslijedile neke karakteristike koje im omogućuju život na određenom klimatskom podneblju.
 
Tokom posljednjih desetljeća, povećana ljudska aktivnost je brzo uništila ili opteretila mnoga prirodna staništa širom svijeta.

        Trgovanje

Trgovanje je dobrovoljna razmjena robe, usluga, ili i robe i usluga.
Trgovanje se naziva i commerce. Mehanizam koji omogućuje trgovanje, zove se tržište. Prvi oblik trgovanja je bila trampa, direktna razmjena roba i usluga. Trgovanje je začeto početcima komunikacije, još u prahistorijskim vremenima. Trampa je bila glavna olakotna pogodnost prahistorijskih ljudi koji su trampili robu i usluge između sebe prije inovacije novca iz današnjih, modernih vremena. Moderni trgovci umjesto trampe upotrebljavaju razmjenu kroz nekakva sredstva, od kojih je jedno novac. Izum novca, (a poslije i kredita, papirnatog novca i ne - materijalnog, odnosno ne - fizičkog novca) je vrlo pojednostavio i unaprijedio trgovanje. Prvi oblici novca su bili objekti sa intrinzičnom, stvarnom vrijednošću. Bio je to takozvani robni novac i uključivao je bilo kakvu opće dostupnu robu koja je imala intrinzičnu vrijednost. Povijesni primjeri su svinje, školjke, kitovi zubi i često stoka. U srednjovjekovnom Iraku, upotrebljavao se kruh kao rani oblik novca. U Meksiku pod Montezumom, novac su predstavljala zrna kakaa. Razmjena između dva trgovca se naziva bilateralna razmjena, a između njih više - multilateralna razmjena.
 
Tržišna ekonomija je ekonomski sistem u kojem se proizvodnja i distribucija robe i usluga odvija kroz mehanizam otvorenog tržišta vođenog sistemom slobodnih tržišnih cijena.
U tržišnoj ekonomiji, proizvođači i potrošači određuju svojom voljom što će kupovati i proizvoditi bez uplitanja državnih vlasti.
To znači da je proizvođač taj koji određuje šta će proizvoditi, koliko će proizvoditi, koliko će to koštati, koliko će za to platiti zaposlenike i sl., a ne vlada.
 
Danas se ropstvo prakticira u tajnosti.
Riječ roblje se odnosi na ljude koji su tretirani kao vlasništvo drugih osoba, domaćinstava, kompanija, korporacija ili vlada.
Uvozna ili domaća, ljudska roba se još uvijek izlaže, kontrolira i tretira kao životinje.
 
Industrija oružja ostvaruje profite trgujući strojevima stvorenim za sakaćenje i ubijanje ljudskih bića.
Globalni trošak na vojnu industriju je porastao za više od 45% u zadnjem desetljeću, dostignuvši iznos od 1.5 triliona dolara u 2008.
Osiromašeni uran ostaje radioaktivan i nakon milijardi godina, danas se praktički vojsci i proizvođačima naoružanja daje besplatno.
Radijacija ne poznaje i ne priznaje granice, društveno socijalne klase i vjere.
Rat nikako ne može izazvati ekonomski bum, barem ne direktno, budući da povećanje bogatstva, imućnosti i izobilja nikada ne dolazi kao rezultat uništavanja dobara.

      Pravda

Tamo gdje ima previše policajaca, ne postoji sloboda. Tamo gdje ima previše vojnika, ne postoji mir. Tamo gdje ima previše advokata, ne postoji pravda.
 
Pravda je savjest, ne osobna savjest već savjest cijelog čovječanstva.
Oni koji jasno prepoznaju glas svoje vlastite savjesti, obično prepoznaju i glas pravde.
 
Svjetska povijest je svjetska sudnica pravde.
 
Cijela svjetska povijest je sažeta u činjenici da kada su nacije moćne, nisu uvijek i pravedne. Onda kada hoće postati pravedne, prestaju biti moćne.
 
Zakon i pravda nisu uvijek jedno te isto. Onda kada to nisu, rušenje zakona može biti prvi korak prema promjeni.
 
Pravda i moć moraju stajati jedno uz drugo, tako da što je god pravedno bude i moćno, a što je god moćno bude i pravedno.
 
Mir nije nepostojanje rata već prisutnost pravde.
 
Pravda nema nikakve veze sa onim što se događa u sudnici, pravda je ono što izađe iz sudnice.
 
Duh je taj koji održava pravdu na životu, a ne zakonska forma.