Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Mediji Vijesti Prirodni Ambijent: Polarni Turizam I Ekološke Posljedice

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
roman

Već neko vrijeme znanstvenici i ekolozi upozoravaju na rizike, te kratkoročne i dugoročne ekološke štete uzrokovane masivnim porastom turizma na polovima.


Razvoj turizma na udaljenoj Antarktici je započeo negdje sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća.


Motivirani znatiželjom, voljom za avanturom i željom da upoznaju ovaj jedinstveni kontinent po nezaboravnim krajolicima, do danas je horda od oko 300 tisuća turista uglavnom Amerikanaca, Engleza, Australaca i Novozelanđana posjetila ovu prirodnu ljepotu.



Uspjehu dokumentarnog filma "Marš Pingvina-March of the Penguins" se može zahvaliti veliki porast turističkih posjeta u nekoliko posljednjih godina.  


Tako koalicija "ASOC-Antarctic and Southern Ocean Coalition" koja predstavlja nekih 200 ekoloških organizacija izvješćuje da je samo prošle godine stupilo nogama na Antarktiku otprilike 50 tisuća ljudi, oko 40% Amerikanaca, oko 50% turista iz Velike Britanije, Australije i Novog Zelanda, te oko 10% njih iz kontinentalne Europe.

Direktni utjecaji na okoliš uzrokovani ovim konstantnim protokom turista, iako su oni dijelom kontrolirani od strane istih turističkih kompanija su vrlo veliki.

Nedavni izvještaj kojeg je financiralo Ministarstvo znanosti Španjolske i Zaklada Abertis pokazuje da po svakom posjetitelju isporučeni paket stakleničkih plinova premašuje 4 tone, uključujući vrlo duga putovanja avionom.

A na licu mjesta turisti imaju širok izbor zabave, skijanje, kajakaštvo, vožnja motornim saonicama, padobranstvo, izleti helikopterima i fotografiranje među pingvinima.

Štete su očite i idu od promjena u tepisima od mahovine, algi i lišajeva koji postoje u nekim područjima, do erozije i sabijanja tla.

U slučaju nekih vrsta mahovine, procjenjuje se da samo šteta od pritiska cipela zahtijeva dvjesto godina za oporavak.

Osim toga, posjetitelji mogu sa sobom donesti spore ili sjeme invazivnih vrsta koje se mogu razviti i opstati u sve manje hladnijem ambijentu.

Postoje i rizici od potencijalnih nesreća kao ona broda za krstarenje "MV Explorer" koji je potonuo u Studenome 2007 godine blizu otoka King George, kada je na sreću svih 150 putnika spašeno.

Neki istraživači, uključujući i španjolskog geofizičara Martí Boada vjeruju da je sada stiglo vrijeme da se počne barem ubirati eko-porez od $10 dolara po turistu koji bi pomogao u financiranju studija i programa za spriječavanje pogoršavanja polarnog ekosustava.

Također je potrebno definirati područja koja trebaju specifičnu ekološku zaštitu i pažnju, te poduzeti korake za vraćanje normalnog stanja u područja gdje su turisti već nanijeli štete.

Predloženo je i da se poboljša obuka turističkih vodiča jer je ona ključna kako bi se spriječili posjetitelji u njihovoj pratnji, čak i oni motivirani namjerama u korist prirode i znanosti da uzrokuju još veće štete na krhkom antarktičkom ekosustavu.