Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Mediji Vijesti Pljačka Banke I Banka Pljačka: Novi Hrvatski Zakon Za Borbu Protiv Korpucije

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
roman

Wall Street Italia, Naslovna Stranica, 18. srpanj 2010: "Ekonomija - Svijet Tone Pod Dugom Od 1 Kvadriliona Dolara. Globalni ekonomsko-financijski sustav je poplavljen dugovima. To je povijesni fenomen kojemu ova generacija, ovdje, sada, svjedoči. Radi se o najvećem prenapuhanom dužničkom balonu ikada, od ukupno kvadrilion dolara, u brojkama $1.000.000.000.000.000, odnosno deset na petnaestu. Kako ćemo isplatiti ovu ogromnu masu papira koju su tiskale središnje banke, a koja stvarno nema presedana u ekonomskoj povijesti čovječanstva? Radikalno rješenje bi bilo napraviti veliki globalni bankrot".

 


Tijekom aktualne financijske krize smo se suočili sa činjenicom da i države i banke mogu propasti. Ovo je fenomen koji nije uobičajen, a pokazuje krhkost gospodarskog sustava kojeg smo izgradili. Kako je moguće da se unatoč nikad većoj produktivnosti radnika, sve zemlje svijeta nalaze na rubu bankrota, kako je moguće da unatoč ovlasti za izdavanje novca i svim ostalim privilegijama koje imaju, kolabiraju i kreditne institucije? Ova mogućnost se čini toliko nestvarna, a široj populaciji je objašnjavana uglavnom lošim upravljanjem i pohlepom, no u stvarnosti, to je daleko od prave istine.



Glas Istre, 18 srpanj 2010: "Hrvatska sedma u Europi po zaduženosti. Zašto se Hrvatska, zajedno s ostalim rubnim državama Europe, svrstala tako visoko na ljestvici opasnosti od bankrota državnih financija, nije teško zaključiti. Riječ je o državama teško pogođenima ekonomskom krizom, kojima je javna potrošnja ostala ista ili je nastavila rasti. Nastavile su se zaduživati da bi pokrpale razliku između padajuće proizvodnje i potrošnje".

 

Kolaps bankarskog sustava i insolventnost država je logična i neizbježna posljedica nametnutih nam pravila kojih smo se do sada striktno pridržavali.
Nismo svi Mirko Norac, nismo svi ni Ante Gotovina, netko je ustaša, netko je komunist, netko je liberal, nismo svi internauti, ali smo od prvog do zadnjeg svi ovce za šišanje.

U slučaju u kojem je središnja banka 100% u državnom vlasništvu i dalje postoji javni dug, te države oduvijek izdaju dužničke obveznice i time se zadužuju, umjesto da izdaju suverenu valutu neopterećenu nikakvim dugom.
U slučaju u kojem je središnja banka skoro ili 100% u privatnom vlasništvu, također postoji javni dug, i ove države oduvijek izdaju dužničke obveznice.
I u jednom i u drugom slučaju, novac je kreiran kao dug odnosno kreditni novac ili novac-dug, a pošto je bez ikakve materijalne podloge, praktički se izdaje iz ničega, uvijek su banke te kod kojih se države zadužuju na aukcijama, banke kupuju državne obveznice novcem izdanim iz vakuma, sve u svemu jednom velikom nulom.

Iz navedenog je očigledno da nešto s monetarnim sustavom ne štima.
Talijanski dnevni list "Il Giornale" je objavio članak: "Provokacija, Monetarna Suverenost U Privatnim Rukama".
Službeno, ekonomija je društvena nauka koja događanja tumači ekonomskim ciklusima u kojima se neprestano ponavljaju gospodarske krize.
Danas je međutim sasvim jasno da je ekonomija u stvari savršeno organizirani kriminal u kojem su pljačke zamaskirane ekonomskim krizama.

 

 

 

Početkom 90-ih, javni dug Republike Hrvatske je iznosio nekih 24 milijarde kuna, 2000 godine otprilike 47 milijardi kuna.
Iznos do kojeg se popeo hrvatski javni dug u 2010 godini, ne računavši državna jamstva, minuse HAC-a, preostali dug umirovljenicima, jamstva HBOR-a i još ponešto, blještava je znamenka crvene boje od oko 128 milijardi kuna.
Nevjerovatnom drskošću, ministar hrvatskih financija Ivan Šuker je prije par dana, najnovije, najveće pojedinačno zaduženje od 13 milijardi kuna predstavio kao vrhunski uspjeh Vlade Republike Hrvatske. Opstanak je vladi sigurno uspjeh u odnosu na potonuće, ali je novi dužnički teret nedvojbeno neuspjeh za hrvatske građane, još dublji korak takozvanog suverenog naroda u dužničko ropstvo, budući da će većina posuđenog novca po ustaljenom postupku, kao i uvijek, završiti na istom mjestu, za isplatu starih dugova.

Ako je novac korijen svog zla, koji je onda korijen novca? Nameće se pitanje, a nitko od odgovornih ga na za to predviđenim mjestima ne postavlja, razlog i nije tako teško odgonetnuti, zašto svaka država ima svoju središnju banku i zašto je u svakoj državi bilo koja vrsta valute koju ne izdaju države, nezakonita?
Emisiona dobit, seigniorage ili danak feudnom gospodaru je najveća i najskrivenija od svih velikih moći koje su ikada postojale u povijesti ljudske civilizacije, njome onaj tko kroz monopolski režim izdaje novac i zakonskom prisilom obvezuje na njegovo prihvaćanje, odlučuje o životu i smrti nesvjesnih nacija i naroda koji se tom valutom koriste... više u vodičku kroz globalizaciju.

Konačno, dočekali smo i to, uskoro bi Republika Hrvatska po uzoru na talijanske antimafijaške zakone i američke zakone kojima se po organiziranom kriminalu udara tamo gdje je najosjetljiviji, po džepu, trebala dobiti zakon koji će biti moćan instrument u borbi protiv kriminala, korupcije, ali i instrument ostvarenja pravde za sve one koji su oštećeni kriminalnim radnjama pojedinaca ili grupa.
Novi zakon za borbu protiv korpucije će navodno omogućiti učinkovito oduzimanje protupravno stečene imovine.

Kakvi su dakle ti američki i talijanski zakoni u kojima je Hrvatska našla svoj uzor?
Na mnogim mjestima opisana kao leglo organiziranog kriminala, jedno od najvećih, banka Goldman Sachs je neki dan doslovce raznijela u paramparčad sve optužbe za prevaru, kupujući nevinost od pravosuđa za 550 miliona dolara. Bi li i vi rado ukrali iz banke 1 milion dolara, da je jedina posljedica nakon toga platiti kaznu od 5.000 dolara? Pravda je jednaka za sve, nije li?
Doista živimo u čudnim vremenima. U listopadu 2009 godine, predsjednik Barack Hussein Obama je dobio Nobelovu nagradu za mir zbog ulaganja izvanrednih napora za jačanje međunarodne diplomacije i suradnje među narodima, a samo dva mjeseca kasnije je najavio da je veće ubijanje Afganistanaca i rasipanje što veće količine dolara zemlje na pragu stečaja, njegov prvi prioritet.

Valter Drandić iz Istarske Županije, bivši gradonačelnik Pule, inače u istom gradu završio višu ekonomsku školu, nedavno je ponosno primio odlikovanje iz reda zvijezde talijanske solidarnosti „Commendatore“ od predsjednika Republike Italije, Giorgia Napolitana, čovjeka koji je u duhu demokracije prije nekoliko godina sve one koji se protive ideji Europske Unije proglasio fašistima. Kao što je (ne)poznato, Europska Središnja Banka Je privatna institucija. Talijanska Centralna Banka je također privatna insitucija, što je bilo u potpunoj suprotnosti sa Statutom. 12/12/2006 je promijenjen Statut Talijanske Središnje Banke, izmanipuliran je članak 3, iz njega je izbrisan dio koji nalaže da središnja banka mora biti u narodnom vlasništvu. Na novom statutu su tri potpisa, jedan od njih je onaj Romana Prodija - prvog počasnog građanina Istre, a jedan je onaj Giorgia Napolitana, time je ozakonjena monetarna okupacija jedne suverene zemlje, a njen narod porobljen. Zbilja se svašta do sada događalo u pokušaju skrivanja privatnog vlasništva nad talijanskom središnjom monetarnom institucijom, evo i najnovijeg, staro svega par dana: Nicola Cosentino iz ministarstva za ekonomiju i financije, dao je ostavku na položaj u trenucima u kojima Italiju razara afera popularno zvana "Nova masonska loža P3". Zadnji posao kojeg je uradio prije ostavke Cosentino, bio je pisanje odgovora na osjetljivo pitanje kojeg je 2008 godine postavio zastupnik Mecacci o emisionoj dobiti za središnju banku.

Novi zakon u Republici Hrvatskoj za borbu protiv korpucije dolazi upravo sada, kad je sve jasnije da radni ljudi cijelog svijeta, odnosno većina populacije ima zajedničkog neprijatelja u neproduktivnoj financijskoj oligarhiji koja im poput parazita kroz nametnutu ekonomsku teoriju siše krv kladeći se u prava vlasništva. Ali radnici i druge žrtve nepravednog dužničkog tereta duga su shvatili ozbiljnost ove situacije, pobuna i oslobođenje od dužničkih lanaca i depresije samo što nije...

 

Kritički osvrt na novi hrvatski zakon za borbu protiv korpucije:

Zamislimo da je Petar respektabilni razbojnik, dobar, od onih koji ne pucaju po ljudima, kriminalac džentlemen i pravi gospodin, bandit heroj poput onih koje smo nekad mogli vidjeti na filmovima u kinu.
Kao varalica, Petar će svoj posao najbolje obavljati na najboljem radnom mjestu, na primjer olakšavajući neku banku za nekoliko tisuća dolara ili eura kako bi napunio svoje džepove.
Pretpostavimo da je Petra zadesila zla sudbina, uhitila ga je policija i dovela pred sud.
U tom trenutku, po uzoru na talijanske zakone na primjer, Petar riskira zatvorsku kaznu između 3 i 10 godina, plus otežavajuće okolnosti koje mu sud može nakalemiti.

Da je međutim Petar kao čovjek sklon kriminalu, jedva nešto inteligentniji od romantičnog lopova i pomalo zanesen, umjesto da opljačka banku, osnovao jednu udruživši se s nekim genijalnim prevarantom koji je izrastao sa najboljih svjetskih ekonomskih fakulteta, bi li se stvar drugačije završila? Najvjerovatnije da.
Da bi osigurao probitak i pridružio se visokom i časnom društvu, Petar bi mogao potkupiti nekog utjecajnog političara, i zašto da ne, ubaciti nekolicinu svojih zaposlenika u najviše državne ekonomske organe.

U međuvremenu, kako bi omogućio napredovanje svoje banke i umnožavanje novca novcem, Petar bi mogao izmisliti različite vrste sintetičkih proizvoda, naprimjer subprime ili visokorizične kolateralne dužničke obveznice, dobro zapakirane kako kupci ne bi otkrili prevaru.

Pretpostavimo da je Petar poslujući na ovaj način uspio zaraditi dosta milijardi dolara, eura i kuna, ali i uništiti javne ustanove i privatne organizacije do te mjere da se netko veoma ozbiljno naljutio jer je zbog njega cijeli društveni sustav popucao po šavovima ne izdržavši ove kasino manevre.
Što je Petar učinio? Zaprijetio je da će zatvoriti radnju, otpustiti zaposlene i zeznuti financije cijelog svijeta.
Političari, kojih je mnogo bilo na Petrovom platnom spisku u zlatnim vremenima, tada su izumili sanacijski plan društva i posudili Petru puno novaca za popravak kvarova koje je on sam izazvao.
Petar će nešto sitno od posuđenog i vratiti, čisto da bi prikazao svoje kajanje u igri u kojoj ne treba raditi ništa drugo nego davati s lijevom rukom ono što je upravo primio s desnom.

No iznos novca kojeg je država posudila Petru je zbilja ogroman i to je u njemu probudilo loše sklonosti.
Instinkt je neukrotiv, Petar je iskoristio dio posuđenog novca za nagrade najboljim menadžerima napadačima, tvrdim muškarcima koji su u stanju odlično izazivati kaos i koji svakako zaslužuju iskazivanje poštovanja u zelenenoj gotovini. Nema u tome ništa nezakonitog, bankarima se treba pomoći jer bi inače narod izašao na ulice i svo profinjeno društvo skratio za glavu. Za Petra i njegove sluge, dakako, ništa od zatvora ili progona, to se podrazumijeva.
To je pravda po mjeri onih koji komandiraju.

Meni na pamet padaju riječi koje je izgovorio Bertolt Brecht: "Što je pljačka banke u odnosu na osnivanje jedne"?

 

Zaključak:

Mjesečnik The Banker je za 2008 godinu dodijelio guverneru Hrvatske Narodne Banke Željku Rohatinskom dva priznanja, ono za najboljeg guvernera Europe i ono za najboljeg svjetskog centralnog bankara u 2008.
Posao koji obavlja Željko Rohatinski, u suštini nije ništa drugo nego lihvarska prodaja državnog duga stvorenog iz ničega kroz "državnu" banku za koju radi!

Koja je razlika u slučajevima u kojima se neka središnja banka predstavlja kao privatna, državna ili u mješovitom vlasništvu, ako u bilo kojem od slučaja izdaje valutu-dug, odnosno prisiljava državu vratiti novac po isteku dospijeća državnih dužničkih obveznica i povrh svega platiti kamate na tu valutu?
Odgovor je, nema nikakve razlike! Svi su slučajevi samo različite varijante iste stvari: Novac kojeg kao dug prema njima samima izdaju krivotvoritelji - lihvari.

Interesantno je primjetiti, zašto u slučaju u kojem je sve državno, ne postoji pored registra "Javnog Duga" i državni registar "Javno Bogatstvo - Emisiona Dobit", budući da se kreditor i dužnik podudaraju barem u količini novca stvorenog od strane središnje banke u navodno javnom vlasništvu?
No čak i da postoji knjiga za javno bogatstvo-emisionu dobit, pored one o javnom dugu, kojeg smisla bi imalo zaduživati se sa samim sobom, i naknadno iza pozornice naplaćivati sebi samome, kao kreditoru sebe samoga? To ne bi imalo nikakvog smisla, prirodno bi bilo da država bez upisivanja ikakvog duga i bez upisivanja ikakve emisione dobiti, za financiranje usluga građanima čiji je predstavnik, sebi kao vlasnik istoga jednostavno tiska onoliko novca koliko joj treba. U suprotnom slučaju, država će zauvijek ostati ono što je uvijek i bila, puka pravna izmišljotina kojoj narod treba služiti, umjesto da ona služi narodu.

Monetarni suverenitet je uvijek bio, i do sada ostao u rukama središnjih, i ostalih privatnih banaka.
Na prvi pogled se čini paradoksalno da država, izdavanjem novca-duga kroz svoje bankarske tvrtke za kreditiranje sebe same i ostalih pojedinaca, ne rezultira na kraju istovremeno kreditorom sveukupnog novca izdanog kao dug i prema sebi samoj i prema ostalim pojedincima, te ne počne besplatno upotrebljavati sav novac, i onaj od vraćenih kredita, i onaj od primljenih kamata, za financiranje javnih rashoda bez ikakvih troškova (u prijevodu ukidanjem poreza).
U svijetu stvarnosti, tu nema ničeg paradoksalnog, da li je institucija koja izdaje valutu u privatnom ili javnom vlasništvu nije od toliko velike važnosti koliko je bitan način na koji se valuta izdaje i način na koji ista izdavateljska institucija njome upravlja.

- 1971 godine, svim stanovnicima SAD-a je u lice dano do znanja da im Federalne Rezerve i ostale komercijalne banke posuđuju uz kamate takozvani dolar, običan papir bez ikakve materijalne podloge,

- ostatku svijeta je dano do znanja da su i oni sami, i Amerikanci u vlastitoj kući brutalno prevareni, i da je konvertibilnost sasvim druga stvar od pokrića,

- u cijelom svijetu se i dalje skriva činjenica da je vrijednost novčanice jedna velika nula, da vrijednost novčanice ne stvara banka pisanjem na njenom naličju znamenaka 10, 100 ili 1000, već vrijednost novčanice stvara javnost koja istu prihvaća, nažalost do sada nesvjesno kao dug, čime je neko pronašao koku koja svakog dana nosi puno zlatnih jaja.

Prestankom važenja sporazuma-prevare "Bretton Woods", 15 kolovoza 1971 je otvorena sezona super-muljaže zahvaljujući činjenici da je bankama kroz zakon omogućeno da bez rizika stvaraju novac kako žele i koliko žele, i da pružaju kreditne usluge za koje im nije potrebno nikakvo materijalno pokriće.

S obzirom na sve navedeno, tvrdnja da su neke središnje banke u potpunosti u državnom vlasništvu zvuči kao uvredljiva šala.
Društvena zajednica kroz duhove države i središnje banke posuđuje sama sebi jednostavne komade papira koji nemaju nikakvu garanciju, generirajući tako dugove u bezvrijednim papirima sama prema sebi?

Nije nimalo slučajno što se država uvijek financirala porezima, nametima, carinama i slično, te ugovaranjem novih zaduženja prema bankarskom sustavu.
Da bi na tržištu stvorili potrebu za novcem, lihvari su stvorili i druge umjetne potrebe.
Lihvar dobro zna da je ovisnik o drogi prvo ovisan o novcu za kupnju droge. Eto, zbog toga su proizvođači droga uvažene ličnosti tradicionalnog plemenitog lihvarstva, visoke lože bankarskog sustava.
Tko nije ovisnik, lud, zbunjen ili hipnotiziran, taj u današnjem društvu nije normalan.

 





.

alternative currency, newspapers, novosti, giornali, novine, notizie, local currency, complementary currency, alternativni novac, lokalna valuta, komplementarna valuta, moneta alternativa, moneta complementare, moneta locale      Objavi Vijest

Ako si registrirani korisnik, možeš objaviti svoje vijesti na webu koristeći ovaj servis.

independent news, nezavisne vijesti, informations, informacije, informazioni, kredit, loan, notizie indipendenti, prestito, mutuo, seigniorage, signoraggio    Kategorije Vijesti

.

 alternative news, alternativne vijesti, notizie alternative, debt-money, moneta debito, central bank, banca centrale, centralna banka, publish news, objavi vijest, pubblica le tue notizie    Prijava

What happens next if the state can go bankrupt?
 

 alternative news, alternativne vijesti, notizie alternative, money, denaro, soldi, novac, debt, dug, debito, taxes, tasse, porez, bank, banca, banka     Tko Je Online?

Trenutno aktivnih Gostiju: 2576 
linija

 nezavisne vijesti, notizie indipendenti, independent news, informations, informacije, informazioni, kredit, loan, prestito, seigniorage, mutuo, signoraggio     Novo Na Forumu