Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Mediji Vijesti Alternativne Valute, Nova Šansa Za Radnike, Poduzetnike I Umirovljenike

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
administrator

Alternativna valuta (alternative currency) se kao pojam odnosi na bilo koju vrstu valute koja se koristi kao alternativa dominantnim nacionalnim ili multinacionalnim valutnim sustavima.

 

Nacionalne ili međunarodne valute koje se danas koriste kao službene valute pretežno nazivamo "fiat money", odnosno novac bez ikakve podloge.

 

Alternativne valute, pod kojima se naravno podrazumijeva novac ili ti novčana jedinica, mogu stvarati i izdavati pojedinci, korporacije ili organizacije.



Isto tako, alternativne valute mogu izdavati i same nacionalne, državne i lokalne vlasti, a mogu nastati i same od sebe prirodno kada ljudi počnu upotrebljavati određenu robu kao valutu kroz koju trguju, vrše razmjene i posluju.

Kada su osmišljene za korišćenje u kombinaciji s nacionalnim i multinacionalnim valutama, alternativne valute se mogu označavati kao komplementarne valute (complementary currencies). Većinu komplementarnih valuta nazivamo lokalnim valutama (local currencies) jer je njihova upotreba ograničena na određena područja, naprimjer regije ili gradove.

Barter predstavlja drugačiji tip alternativne valute. To je zapravo sustav razmjene, slobodno preveden kao trampa. U sistemu Barter se razmjenjuju robe i usluge za druge robe i usluge bez upotrebe bilo kakve vrste valute.

LETS (Local Exchange Trading Systems - Lokalni Sistemi Trgovinske Razmjene) se smatra međusobnim kreditnim sustavom u kojem se robe i usluge razmjenjuju kroz bodove-kredite bez potrebe za tiskanom valutom. Na primjer, jedan član zajednice može zaraditi kredit raznošenjem reklama za drugu osobu, i poslije taj kredit potrošiti u slastičarnici treće osobe koja pripada zajednici.

Forma u kojoj je izdana alternativna valuta, naprimjer tiskana novčanica i/ili elektronički novac određuje i područja i načine na kojima može biti u opticaju.

Kada su valute i novac kao takav u pitanju glavni faktor postojanja i uslovljavanja kako naših života, tako i svega što nas okružuje, više je nego interesantna i zabrinjavajuća činjenica da se u prvim člancima Ustava i Konstitucija Naroda i Nacija, istima pored prava na suverenost zaboravlja obezbijediti i monetarna suverenost, bez koje aposlutno svi paragrafi tih najvažnijih dokumenata država padaju u vodu.

Sasvim je logičan zaključak dakle, pogotovo danas kada je ovom zadnjom financijskom krizom aktualni globalni monetarni sustav baziran na nelogičnoj i nemogućog ideji stalnog i vječnog porasta dugova dotakao granice, da je pitanje alternativnih valuta od ključne važnosti.


"Borba nije oko bogatstva nego za raspolaganjem u korist njegovih vlasnika, u pretvaranju današnjeg bogatstva u polaganje prava na bogatstvo u budućnosti, prodati ga ako je to moguće, a ako nije, posuditi ga kako bi se od dužnika osiguralo vječno plaćanje kamata u budućnosti. Stari osvajački ratovi su često bili pokretani iz sličnih razloga, ali opće regrutacije i militarizacije čitavih naroda kao posljedice nastojanja za biti u mogućnosti proizvoditi više bogatstva nego što mogu potrošiti, prodati, razmjeniti, ili čak posuditi je prilično nov i veoma zanimljiv povijesni fenomen".



Osnovna pogreška u koju su poput brodoloma uvučeni monetarni sustavi s razvojem suvremenog bankarstva je pitanje zašto su narodi prepustili izdavanje valuta privatnim rukama kojima je na taj način lihvarstvo postalo sredstvo veoma komfornog uzdržavanja.


Međutim, totalna ovisnost o jednoj valuti je kao potpuna ovisnost o samo jednoj vrsti salate, ili samo jednom izvoru energije, uvijek postoji rizik od propadanja uroda ili prekida u opskrbi koji će se obrušiti na cijeli sustav.

Novac treba biti javna pogodnost, valuta treba služiti ljudima koji su zapravo njeni pravi vlasnici umjesto da se od njih muze kao mlijeko što ga sami proizvode i oduzima iako je po svakoj logici to njihovo zakonito vlasništvo.

Potpuno je jasno da je novac izdan kao dug s kamatama prema banci začarana varka, ali začuđujuće za današnjicu u kojoj živimo, netko je počeo razvijati alternativu ovakvom, za društvenu zajednicu više nego štetnom novčanom sustavu.

Ono što je alternativnim valutama, komplementarnim valutama i lokalnim valutama zajednička karakteristika je to da one predstavljaju napore kao odgovore na pritiske globalizacije čiji je stvarni cilj sada postao kristalno jasan, nekolicina porodica je naumila uspostaviti potpunu kontrolu nad cijelim svijetom kroz globalni monetarni sustav u svojim rukama.

Postoji mnogo načina na koje alternativne valute mogu pomoći stvoriti održive ekonomije i gospodarstva, sigurno tvrde lideri i podržavaoci pokreta alternativnih valuta.

Novac je jedna od rijetkih roba koju možemo proizvoditi u neograničenim količinama bez gotovo ikakvih troškova.

Umjetnost trgovanja je stvoriti obilje novca, ali bez pretjerivanja.

Neke barter sheme imaju previsoke troškove transakcija, i što je još važnije, većina ih nije konvertibilna u euro ili dolar.

Svakako najvažniji konceptualni pristup alternativnim valutama je da predstavljaju pravi novac i povjerenje suprotstavljeno najotrovnijoj robi koju je čovjek ikada upoznao, novac kojeg banke izdaju kao dug s pripadajućim kamatama.

Sama ideja o alternativi dominantnim oficijalnim valutama je vrlo jednostavna, ali u isti trenutak i revolucionarna.

Rast popularnosti alternativnih valuta je pozitivan korak napred i ima potencijal za stvaranje vrlo snažnih valuta koje bi se mogle koristiti i u globalnim i u lokalnim različitim mrežama umjesto daleko skupljih zbog kamata, "NAD-nacionalnih" valuta.

Naravno, zlato je jedna od nacjenjenijih valuta u ovim teškim trenucima ekonomske krize u koju je upao cijeli svijet. No najbolnija zabluda od koje pate vrlo dobro informirani i dobronamjerni ljudi je da je problem monetarnog sustava isključivo papirnati novac i da je zlato pravo rješenje, a nije. Zlato kontroliraju iste varalice koje trenutno kontroliraju i štamparske preše za izradu novca. Ključni problem je bio i naravno ostaje poražavajuća inflacija i deflacija novca izdanog kao dug s kamatama od strane prevaranata i kriminalaca.

Način na koji zajednice mogu izgraditi snažna, u temeljima zdrava i održiva gospodarstva je izdavanje alternativnih valuta koje su im potrebne za platni promet, neopterećene dugovima ili izdavanje beskamatnih kredita.

Dopuštajući izdavanje novca ili kredita bez kamata, eliminira se potreba za servisiranjem konstatno rastućih, sada već abnormalno velikih dugova.

Dugovi sa visokim kamatama koje pojedinci, tvrtke, poduzetnici, poduzeća, vlade i narodi duguju privatnim bankama predstavljaju glavni faktor prisilne stalne potrebe privreda i ekonomija za porastom po visokim stopama.

Kako te privatne monetarne i financijske institucije za usluge izdavanja valuta kao dugova naplaćuju i kamate, neophodna je i potreba za sve većim i većim novim zaduženjima za servisiranje starih dugova.

Najveća posljedica ovakvog sustava u kojem se kao novac dakle izdaje samo glavnica, pa zbog toga u opticaju ne postoji i novac za isplatu kamata, je da ne postoji niti teoretska mogućnost za isplatu sveukupnog duga.

Tako zbog kamata i duga, lokalne, regionalne i nacionalne ekonomije, privrede i gospodarstva moraju stalno rasti i povećavati obim proizvodnje i ponude usluga, industrijalizacije se moraju širiti otvaranjem sve većeg broja novih nepotrebnih tržišta, novi proizvodi i nove tehnologije vrlo često dovode do krčenja šuma, onečišćenje zraka i zagađenja okoliša.

Ako ste se ikada pitali koji je pravi razlog uvijek sve većim i brojnijim žrtvovanjima, odricanjima, porezima, licencama, propisima i kaznama, sada znate.

Društvene zajednice kroz drugačiji način funkcioniranja njihovih monetarnih sustava, tiskanjem i izdavanjem vlastitih valuta, dijelom i kroz izdavanje produktivnih neprofitnih kredita mogu eliminirati potrebu ekonomija za stalnim porastom i širenjem, otkloniti štetne posljedice progresa po okoliš.

Pa naravno, sustavi alternativnih valuta su velika šansa za boljitak društvenih zajednica koju građani, i stari i mlado, i službenici i radnici, poduzetnici, poduzeća i penzioneri ne smiju propustiti.

Ekstremni kapitalizam i ekstremni socijalizam su zgazili čovječanstvo i polomili ljudima kičme i dostojanstvo.

Nedostatak novca i kredita ubija poduzeća, radna mjesta i domove.

Neki ljudi uvijek imaju puno i sve više novca, ali većina od 99% nas ga ima uvijek sve manje.

Ako novac nema doista nikakvu podlogu, onda nema razloga i ne postoje nikakve prepreke da društvene zajednice ne tiskaju i ne izdaju vlastite alternativne valute, komplemetarne valute i lokalne valute kao novac koji će im korisno služiti, umjesto kao do sada novac kojemu su poslušno i na svoju štetu služile.

Zbilja, koja dobra i luda ideja, novac kojemu su podloga ljudi, ljudi koji neće stvarati dugove nego vrijednosti.

Najpoznatije alternativne, komplementarne i lokalne valute u svijetu su svakako Ithaca Hours, Berkshares, LETS, Time Banking, Liberty Dollar, Credit Unions, Scec i ostale.

Velika slika: Oficijalne valute kontroliraju i dijele ljude, alternativne valute povezuju i oslobađaju ljude.



Novost u svijetu alternativnih valuta svakako predstavlja i originalan sustav Crom Alternativna Razmjena iz Pule, u Hrvatskoj.

Udruga Crom Alternativna Razmjena je neprofitabilna socijalno-humanitarna organizacija kojom upravljaju njeni članovi.

 
Između ostalog nudi alternativni sistem razmjene sa vlastitom tržnicom, pristupom za mobilne uređaje, forumom i alternativnim vijestima.

U ovom elektroničkom sistemu, članski račun je nalik na bilo koji drugi račun u banci, mogu se raditi transferi i koristiti tržnica za trgovanje, oglašavanje i reklamiranje proizvoda, roba i usluga.


Prihvaćanjem ideje, članovi udruge postaju slobodni i financijski neovisni ljudi koji ujedno i upravljaju razvojem same organizacije.


Svaki član aktivacijom računa na njemu nađe i simboličnu sumu, a svi članovi registracijskog tipa "Čovjek" primaju svakog prvog u mjesecu pristojan iznos valutne jedinice.