Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
webmaster
User Rating: / 0
PoorBest 

Državni Trezor je najavio danas da je deficit državnog proračuna u Srpnju porastao za $180,8 milijardi dolara, dostigavši novi rekord od $1,27 triliona dolara.

 

webmaster
User Rating: / 1
PoorBest 

Elizabeth Warren, head of the Congressional Oversight Panel, which yesterday released quite a sobering report on the true state of the banking industry, explains what is really going on with the increasingly irrelevant balance sheets of the bailout banks (all of them).

Once again underscores what a farce the stress test was, the complicity of the accountants in making the transparency initiative a sham, and why the banks are still as underwater as they ever were.

webmaster
User Rating: / 0
PoorBest 

Elizabeth Warren, Predsjednik Kongresnog Odbora Za Nadzor, jučer je objavila šokantno istinito izvješće o stanju u kojem se nalazi bankarska industrija, objašnjavajući ono što se stvarno dešava sa svim nerelevantnim stanjima bilanci spašenih banaka.

Ponovno je ukazala na to kakva je farsa bio stres test i na saučesništvo računovođa u sramoćenju inicijative za transparentnost, te pojasnila zašto su banke i dalje u problemima kao što su to bile i prije.

webmaster
User Rating: / 0
PoorBest 
Skandal Veći Od Bernarda Madoffa

    
Neki je dan službenik zadužen za prijavljivanje ilegalnih aktivnosti, Harry Markopolos, poznat po otkrivanju dosadašnje najveće financijske prevare u slučaju Bernie Madoff, izjavio da postoje "vrata pakla" koja će ovu Ponzi Schemu (prevaru) učiniti sitnicom u odnosu na ono što nam predstoji.
Markopolos je održao govor pred oko 400 vjernika Grčke Pravoslavne Crkve u Southamptonu i predvidio velike skandale koji će uskoro otkriti o neuređenom, oko $600 trilijuna dolara vrijednom, kreditnom-default swap tržištu. Naravno, radi se o kompliciranim zagonetkama, mnogo poznatijim pod imenom financijski instrumenti derivati.

"Da bismo ovo pojednostavili, to je kao da kupite police osiguranja za kuću vašeg susjeda protiv požara od pet različitih osiguravajućih društava, a nakon toga tu kuću zapalite", objasnio je prisutnima Harry Markopolos.

Dužnička Kriza Se Ne Može Rješiti Još Većim Zaduživanjem


Glavni problem aktualne političko-ekonomske krize je da organi vlasti pokušavaju riješiti financijsku krizu nastalu zbog dugova, dodavanjem novih dugova što je isto kao da pokušavate izliječiti jednu virusnu infekciju ubrizgavanjem novih, još više virusa. U slučaju da je netko zaboravio, Sjedinjene Američke Države prolaze kroz najozbiljnu kreditnu krizu u svojoj povijesti, a to je kriza dugova.

Svi sektori američke ekonomije pate od kroničnih dodavanja kredita, koja se manifestiraju kao bolest sve većeg zaduženja, sve više dugova.
Domaćinstva, poslovni, javni i privatni dugovi su dosegli rekordne razine kao nikad prije u povijesti. Shodno tome, ne čini se logičnim da Federalna Vlada u borbi protiv dužničke krize, povećava za nove trilione dolara nacionalni javni dug i spušta kamatne stope zbog promicanja uzimanja još više novih kredita.

Dužnička Kriza se može rješiti samo isplaćivanjem tog istog duga odnosno smanjenjem zaduženja, ona se ne može riješiti slaganjem sve veće piramide novih dugova izuzetno precijenjenog po sistemu financijske poluge, gospodarstva.

Potrošački kredit, koji je 1950 godine bio samo 6% od ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), do 2009 godine se utrostručio na 18% BDP-a. Kredit banaka, koji je u 1947 godini bio oko 45% BDP-a, do 2009 je porastao na 67% BDP-a. Dug domaćinstava, koji je u 1957 godini bio samo oko 45% od nacionalnog dohotka, izdužio se na preko 120% od nacionalnog dohotka do 2007 godine. Prema Uredu Kongresa Za Proračun, federalni dug koji je već bio na visokoj razini od 41% BDP-a u 2008, očekuje se eksplodirati na 200% BDP-a do 2038 godine. U istom uredu očekuju rast federalnog duga na 60% BDP-a do 2010.

Međutim, ako čitate izvještaje kreatora monetarne politike, onda se čini da problem nije višak kredita, već upravo suprotno. U njihovim očima, problem je nedostatak kredita.
Sasvim je jasno i očigledno da se svi zakonodavci slažu u nečem: svi oni žele više kredita u financijskom sustavu. Ali ono što to znači je, da oni svjesno ili nesvjesno, svi ti zakonodavci, žele da Amerika i druge zemlje tonu u sve dublje i veće dugove.

Kako monetarna politika koja promiče više kredita i fiskalnu politiku koja stvara više dugova, može rješiti dužničku krizu? Odgovor je jasan: Ne Može.

Na neki način, način života američkog naroda i američke vlade je do sada bio potpuno poricanje stvarnosti. U proteklih 50 godina, Amerika je živjela na kredit i gomilajući prekomjerne i neodržive dugove.
Ova financijska kriza, kada ne bi imala katastrofalne posljedice, mogla bi predstavljati lijep poziv na buđenje.
Ne samo da je sada postalo potpuno očigledno i jasno da je ekonomski napredak i progres u posljednjih 50 godina, bio umjetan i neodrživ, on je u suštini jedan posuđeni prosperitet.
Od koga je posuđen taj prosperitet?

I što je još gore, sredstva su posuđena ne na osnovu stvarne uštede, već umjetno stvorenim novcem dobivenim od Federalnih Rezervi.

To je prava izbijajuća realnost danas u ekonomiji Sjedinjenih Država. Napredak u posljednjih nekoliko desetljeća je uglavnom bila velika iluzija generirana umjetno kreiranim kreditima. Ova financijska kriza je tek zapljena nacionalne ekonomije. Drugim riječima, tržište jednostavno pokušava američku ekonomiju natjerati na isplaćivanje dugova.

Nevjerovatna zbrka nastaje tek kada se sjetimo činjenice da su kreatori monetarne politike i centralne banke same po sebi, kao i sam dolar kao novčanica, u privatnom vlasništvu. Što je veća količina besplatnog i iz ničeg stvorenog privatnog novca u opticaju, to je cijelo čovječanstvo sve zaduženije i pod sve većom kontrolom.
U čijem je to cilju i interesu?
Savršeno je jasno da u javnom sigurno nije!

Osnovno Obrazovanje: Što Je To Slobodno Tržište

Nikada ne bi bilo i postojalo takvih stvari kao borbe za slobodu govora, slobodnog tiska, slobodnog bogoslužja odnosno slobodne zemlje, da netko na njih nije postavio ograničenja.
Mi nikada ne bismo niti imali priliku čuti za slobodno tržište da netko nije postavio ograničenja na slobodnu trgovinu.
Na primjer, da postoje bilo kakve restrikcije u svijetu u odnosima između država po pitanjima o razlozima ove najveće financijske krize u povijesti, trebali bi slušati besprekidne agitacije za uklanjanje tih ograničenja. Budući da njih nema, a niti jutros nije došlo do revolucije, očigledno je da živimo u svijetu slobodnog tržišta.

Pa opet, da živimo u svijetu slobodne tržišne ekonomije, jutros bi u globalu, cijeli svijet bankrotirao, a mi danas popodne, već uživali u blagodatima novog monetarnog sistema koji je potpuna suprotnost "slobodne tržišne ekonomije" koju smo razvijali zadnjih stoljeća.
Slobodna trgovina predstavlja pobunu protiv ovog sustava.
Slobodan trgovac negira da vlada može ili treba regulirati način na koji će čovjek koristiti svoju zaradu. On smatra da vlada nije ništa drugo nego jedna od interesnih stranaka. Malo je ljudi koji imaju kontrolu nad građanskim organizacijama. Oni samo uređuju poslovanje i okreću kanale na svoju prednost, i prednost svojih prijatelja. Ovo korumpira institucije vlasti i dalje potkopava naš sustav u kojem ljudi koji su dobili kontrolu nad državnim strojevima iste zloupotrebljavaju i koriste kako bi se obogatili na račun drugih.

Slobodno tržište smatra da je protekcionizam zabluda i razočaranje onih koji smatraju da pobjeđuju koristeći ga.

Protekcionisti izlažu svoje poslovanje neprirodnom poretku stvari.
Njihovo poslovanje na kraju, osim ako se ne primjene novi poticaji, svodi se na stanje potpune truleži. I nakon toga, protekcionisti drže da bi bez zaštite, sve bilo još puno gore.
webmaster
User Rating: / 0
PoorBest 

11 Kolovoz 2009, Forbes

Možemo li vjerovati središnjoj banci o oporavku ekonomije?

Kada su svjetske burze postigle nove negativne nivoe u Ožujku, Federalne Rezerve su reagirale i odgovorile s gotovo svakim alatom iz svoje kutije.

Američka centralna banka je najavila da će stvoriti novi novac za kupnju $1,25 trilijuna dolara hipotekarnih kredita i $300 milijardi dolara vladinog duga.

Ova kupnja vladinog (javnog) duga miriše posebno loše.

Stvaranje novog novca za kupnju državnog duga je vrsta strategije koja je poznata po tome što uništava ekonomije, samo upitajte Zimbabve, državu koja je pretrpjela toliko veliku hiperinflaciju i uništila svoju valutu.

U Zimbabveu, centralna banka je štampala nove novčanice od 100 trilijuna njihovih dolara, a onda otkrila da je vrijednost tih novčanica samo kao vrijednost novotarija na eBay-u.
Na kraju, Zimbabve je bio prisiljen odustati kompletno od svoje valute.


Razlika izmedju Centralne Banke Sjedinjenih Američkih Država i Centralne Banke Zimbabvea (barem se tako nadaju) je da će se Federalne Rezerve zaustaviti prije nego što potpuno unište dolar.

Prvi veliki test razlike između Zimbabvea i SAD-a se ubrzano približava. Prvi znak mogao bi mogao doći čim se FED očituje o monetarnoj politici, izjavom u srijedu poslijepodne.
Ne očekuje se da će FED objaviti velike promjene trenutne politike, ali ispred postojećih programa stoji neizostavni daljnji razvoj situacije.

Prvi program kojeg treba privesti kraju je kupovina vladinog duga. Na sastanku 18. Ožujka, Federalne Rezerve su najavile da će zbog "poboljšavanja uvjeta na privatnim kreditnim tržištima", kupiti $300 milijardi dolara državnog duga. FED je htio da tržišta povjeruju kako je kupnja ovih trezorskih obveznica u svrhu smanjivanja kamatnih stopa. Budući da je trenutno veliko zaduživanje mjerilo performansi protiv prinosa na trezorske obveznice, ako FED kupi javni dug, to bi trebalo kroz ekonomiju učiniti zaduživanje lakšim.

Federalne Rezerve su objavile da će ova kupovina trajati šest mjeseci. Od 5 Kolovoza, prema Federal Reserve Bank of Atlanta, FED je kupio $236 milijardi dolara javnog duga. Do nove sjednice Federalnih Rezervi opet u Rujnu, vjerojatno je da će se potrošiti svih $300 milijardi dolara, i to bi trebao biti kraj tih šest mjeseci.

Ovo su nezgodni momenti za FED. Ako i dalje nastave kupovati javni dug, time mogu pomoći zadržavanju niskih kamatnih stopa, ali to će povećati zabrinutost da je Amerika sve bliže Zimbabveu (i naravno, ako dovoljno ljudi povjeruje da smo na istom putu nizbrdice sa Zimbabveom, to će predstavljati ispunjenje proročanstva).

Kupnja trezorskih obveznica je samo prvi program kojeg Federalne Rezerve namjeravaju privesti kraju.
Plan centralne banke o kupnji $1,25 trilijuna dolara vrijednosnih papira sa podlogom u hipotekarnim kreditima, trebalo bi trajati samo do kraja godine. Federalne Rezerve su kupile $702 milijardi dolara i ovaj se program također približava roku isteka za četiri mjeseca.
Na kraju će FED eventualno morati naznačiti promjene planiranih kamatnih stopa, koja su od Prosinca prošle godine između 0% i 0,25%.

Centralna banka je od svojih objava u Ožujku za programe kupovine trezorskih obveznica i hipotekarnih kredita mirno zasjedala i na svakom sastanku jednostavno izjavljivala kako će se programi ostvarivati užurbano.
Na nedavnim sastancima Federalnih Rezervi, centralna banka je objašnjavala svoje teorije o vremenu oporavka i očekivane inflacije, ali nije najavila nikakve druge promjene.

Ljeto se bliži kraju i gospodarstvo se možda već oporavlja.

Od Ožujka, strategija je bila čekati i gledati. Kad ljeto završi, ova opcija više neće biti među onima u mogućem izboru.
webmaster
User Rating: / 0
PoorBest 

 11 August 2009, Forbes

Is the central bank confident enough about the recovery to take the economy off life support?

webmaster
User Rating: / 0
PoorBest 

Veliki Brat U Svetoj Misiji

Velika Britanija ima jedan i pol puta više nadzornih kamera od komunističke Kine, unatoč tome što broj njenih stanovnika predstavlja samo djelić u odnosu na kinesko stanovništvo.

U Engleskoj postoje 4.2 miliona kamera zatvorenog kruga, jedna na svakih 14 ljudi.

No, u policijskoj državi Kini, koja ima 1.3 milijardi stanovnika, postoji samo 2.75 kamera, jedna na svakih 472.000 građana.

Simon Davies iz grupe Privacy International, upozorio je kako nevjerojatna statistika označava zabrinjavajuću opsesiju Engleske sa nadzorom.

Velika Britanija je uspostavila sebe kao uzor za kineske vlasti, rekao je on.

Procjenjuje se da je 20% nadzornih kamera u svijetu instalirano u Velikoj Britaniji i je da svaka osoba u zemlji snimljena kamerama u prosjeku 300 puta dnevno.

Kineska vlada je objavila broja nadzornih kamera u sklopu planiranog proširenja njihovog broja.

Kina je započela sa masovnom instalacijom nadzornih kamera u 2003 godina u svrhu podupiranja svojih ekstremnih sustava državne kontrole.

Kineska vlada je također regrutirala milijune uniformiranog osoblja za sigurnost. Ti službenici, sigurnosni stražari koji rade uz policiju i patroliraju ulicama, osim toga prisluškuju telefone, pretražuju internet zbog osjetljivih materijala i blokiraju izvještaje međunarodnih televizijskih vijesti.
Kinesko ministarstvo javne sigurnosti je objavilo u vijestima da su nadzorne kamere najvidljivi dio instaliranih sustava policijskog nadzora i dojava diljem zemlje.

Većina kamera je instalirana u urbanim područjima, sa 265.000 nadzornih u glavnom gradu, Pekingu, a vlada je najavila da planira proširiti upotrebu nadzornih kamera i u okolici.

Kažu da povećanje broja sigurnosnih kamera povećava sigurnost širokih masa ljudi prije svega.

Također se namjeravaju spojiti nadzorne kamere sa novim softverom za prepoznavanje lica i izgleda, što je podignulo zabrinutost o načinu na koji će oprema biti korištena.
Nije poznato koliko nadzornih kamera u Kini već koristi ovaj softver.

Brojevi objavljeni danas u Velikoj Britaniji, pokazali su je da je broj njuškanja od strane policije u misijama Velikog brata, gradskim halama i drugim javnim objektima porastao za 44% u dvije godine.

Jedan od zahtjeva je da dužnosnici svake minute špijuniraju nečije telefone i elektronsku poštu.

webmaster
User Rating: / 0
PoorBest 

Ekonomska kriza koja je službeno započela u Rujnu 2008, izravno je utjecala na povećanje omjera duga u odnosu na BDP (Dug/Društveni Bruto Proizvod) u svim zemljama svijeta. Za spas od financijske smrti i spašavanje bankarskog i ekonomskog globalnog sustava, nije pronađeno ništa bolje od povećanja javnog duga pojedinih država. Obmanjujuće povećanje likvidnosti je ponovo stvorilo nove balone na burzi, na već posrnulim leđima javnih financija su stvorene rijeke novog novca koje se koriste za pokušaje krpanja ogromnih rupa nastalih u financijskom sustavu zbog prekomjerne špekulacije i prekomjerne uporabe zaduživana za podržavanje potrošnje. Smiješna je istina da se na ovaj način hitno probalo suzbiti ekonomsku krizu, i u isto vrijeme podiglo omjere duga i društvenog bruto proizvoda mnogih zemalja na rekordne visine.


U Italiji je naprimjer omjer dug/BDP porastao sa oko 108% na novi trend za 2010 godinu od oko 123% i više. Ova činjenica predstavlja razlog za vrlo zabrinjavajuću budućnost. Kako se radi o matematičkoj formuli, prirodno rješenje bi naravno bilo povećati, s obzirom da je povećanje javnog duga predodređeno za rast u beskonačnost; rast BDP-a. Postizanje manje neuravnoteženosti ovog omjera bi trebalo predstavljati strateški cilj svake zemlje, stalni silazni trend zaduženja bi u konačnici trebao dovesti do sudbonosnog susreta od 0% i onda, s obzirom na potrebu stvaranja novih nada za buduće generacije, zaploviti u pozitivne vode.

Problem je u tome što sav novac u opticaju predstavlja dug prema centralnim bankama, i dug prema komercijalnim bankama.
Problem je u tome što se za povećanje BDP-a mora povećati potrošnja, a da bismo mogli povećati potrošnju, moramo imati građane koji su u stanju trošiti.

Uobičajeno naravno, ovu funkciju lokomotive obavlja srednja klasa, koja uživajući veće prihode od rashoda za esencijalne potrebe može trošiti barem dio svojih prihoda na svoje želje.
A danas? Zbog novca koji u opticaj dolazi kao dug od prvog trenutka, danas je srednja klasa teret samoj sebi, najviše zbog takozvanih zdravstvenih i socijalnih garancija.
Nitko nije u stanju vidjeti izlaz iz ove situacije na ovaj način, niti u bližoj, niti u daljoj budućnosti. Pod pritiskom nezaposlenosti i smanjene potrebe za radom, srednja klasa se neminovno nalazi u defanzivnoj fazi izumiranja. Uz pretpostavku da radnici mogu zadržati trenutni posao, opasnost dolazi iz mirovinskih reformi. Za razliku od prošlosti, ne može se više osloniti na prihode od investiranog kapitala, kamatne stope su toliko niske da kažnjavaju štednju i ulaganje, kamatne stope su već u pojedinim slučajevima postale negativne.

Ukratko, u trenutnoj situaciji smanjenja prihoda i povećanja nesigurnosti, nejasno je kako bi se BDP mogao povećati.
A nalazimo se na raskršću, ključnoj točci, sustav stvaranja novca kroz dug ima apsolutno neodgodivu potrebu da u tome uspije. Osim toga što smo prezaduženi, naši su se životi u potpunosti podredili našim zaposlenjima.
Oporezovani smo sa brojkom koja u mnogim zemljama prelazi 50%, nemamo slobodnog vremena, sve smo žrtvovali za spašavanje ovog naivnog sustava proizvodnje u kojem od ponedjeljka do subote osim dugova proizvodimo nepotrebne stvari, a onda se krajem tjedna čekajući u dugim redovima opskrbljujemo neophodnim artiklima za preživljavanje do narednog vikenda.

Ovaj sustav ne može funkcionirati bez konstantnog porasta društvenog bruto proizvoda, u beskonačnost i do beskonačnosti.

O svakakvim rješenjima, lažnim obećanjima i računovodstvenim trikovima imamo priliku slušati ovih dana. Odvraćanjem pogleda od stvarnih uzroka problema samo produžavamo agoniju koja će najvjerovatnije imati katastrofalne posljedice.

Uzmimo naprimjer oficijalni omjer dug/bdp Sjedinjenih Američkih Država, i kao takav neodrživ.

















webmaster
User Rating: / 0
PoorBest 

07.Kolovoz, 2009

Sekretar Državnog Trezora Timothy Geithner je formalno zatražio od Kongresa da podigne na $12,1 trilijuna dolara duga ustavna ograničenja limita zaduženja Sjedinjenih Američkih Država, izjavivši da bi taj limit mogao biti prekoračen već sredinom Listopada.

"Vrlo je važno da Kongres djeluje prije nego što dostignemo limit, zbog toga kako bi i građani i investitori širom svijeta mogli zadržati povjerenje da će Sjedinjene Američke Države uvijek podmirivati svoje obveze", rekao je u Geithner.

Glasnogovornica Državnog Trezora je odbila komentirati ovaj zahtjev.

Dužnosnici trezora su ranije ovaj tjedan izjavili da će limit zaduženja koji je već povećan u Veljači kada je donesen zakon o $787 milijardi dolara ekonomskih stimulansa, pokucati na vrata negdje između Listopada i Prosinca.
Geithner misli da bi do prekoračenja ustavom dozvoljenog limita duga SAD-a moglo doći dva tjedna ranije od tih očekivanja jer se približava kraj fiskalne godine (30 Rujna).

Najnoviji zahtjevi za povećanjem limita zaduženja dolaze nakon što se Državni Trezor u rekordnim mjerama počeo zaduživati zbog financiranja ekonomskih stimulansa i programa financijskih spašavanja što još teže padaju zbog rekordno niskih poreznih prihoda koji se zbog recesije ulijevaju u državnu kasu.

Očekuje se izdavanje novih dužničkih obveznica u vrijednosti od otprilike $2 trilijuna dolara do kraja 2009 fiskalne godine koja završava 30 Rujna, i oko $1,6 trilijuna dolara novog duga u fiskalnoj godini 2010.

Zahtjev za povećanje limita duga će vjerojatno izazvati bijes među Republikancima koji optužuju Predsjednika Baracka Obamu za rastrošnost.



Kongres nikada nije odustao od podizanja limita duga kada je to bilo potrebno.

webmaster
User Rating: / 0
PoorBest 

02.08.2009, The Local

Njemačka Katolička Banka se izvinula investitorima i obećala da će prodati svoje dioničke udjele u proizvođaču kontracepcijskih sredstava, kompaniji koja proizvodi oružje i duhanskim tvrtkama.

Direktor Pax Banke, Winfried Hinzen, izjavio je za gradski Domradio: "Želimo se ispričati našim klijentima što se ova zabuna dogodila", navodi se u nedjeljnom Frankfurter Allgemeine Zeitung.

 



webmaster
User Rating: / 0
PoorBest 

Mentre in Italia divampa la polemica sulla RU486, la pillola abortiva finalmente approvata anche nel nostro paese, una banca cattolica tedesca è stata costretta ad esprimere pubbliche scuse ai propri clienti dopo che è stato scoperto che aveva partecipazioni azionarie in società produttrici di anticoncezionali, tabacco e armi.


La Chiesa cattolica si batte strenuamente da anni contro la guerra, contro l'uso della pillola anticoncezionale e per la salute dei cittadini, eppure il giornale Der Spiegel ha scoperto che la Banca Pax ha investito migliaia di euro in società che vanno contro la sua stessa etica.

webmaster
User Rating: / 2
PoorBest 

02.08.2009, The Local

A German Catholic bank has apologised to investors and promised to sell its shares in a contraception producer, a weapons firm and tobacco companies.

Director of the Cologne-based Pax Bank, Winfried Hinzen told the city’s Domradio, “We want to apologise to our customers that this mistake has happened," according to a report in Sunday's Frankfurter Allgemeine Zeitung.