Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Alternative News News Urbani Vrtovi Način Kako Se Bogatiti Srećom Umjesto Razočaravati Politikom

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
administrator
User Rating: / 8
PoorBest 

Kako bi vam se svidjele paprike s žabljim kracima, lubenice iz kojih izrastaju svinjske uši, ili recimo kupus s mišjim repovima? Genetski modificirana hrana zacijelo je neizostavni dio svake priče o urbanoj poljoprivredi i prakticiranju organskog uzgoja, ali izvor današnje inspiracije sasvim je drugačijeg karaktera. Stojim na terasi i malo se opuštam, zvrndajući odsutno pogledom ne razmišljam o ničemu. Dole ispod u dvorištu odjednom se na bicikli pojavljuje umoran i istrošen lik. Čini se da mu nije do ničega. Prilazi stablu i počinje brati žireve. Kad je poprilično napunio vrećicu, sjeo se na klupu i počeo ih jesti. Ja se vraćam u kuhinju, vrijeme je ručka. Ni moj objed nije bog zna što - tanjur pašte, međutim u usporedbi s žirevima... eto jednostavno sam bez riječi. Nakon nekih pola sata, ponovo sam izašao na terasu. On na klupi duboko spava. Tko zna o čemu sanja? Je li negdje daleko od ovog očaja ili krstari još većim tragedijama?

 

Simpatije prema predgrađima ne gajim zbog onog što predgrađa predstavljaju već zbog onog u što bi se mogla transformirati. Većina je dvorišta ili zapuštena ili su zelene travnate površine. Šetajući se nedavno okolicom, naletio sam na kuću pored koje je raslo pravo malo izobilje voća i povrća: Rajčice, bademi, jagode, špinat, luk, blitva, breskve, karfiol, tikvice, peršin, šipak, jabuke, smokve, trešnje i još mnogo toga. Ovako od oka, na tom komadu zemljišta veličine nekog osrednjeg igrališta mora da se godišnje proizvodi barem tisuću kilograma svježe hrane, ako ne i više. Još uvijek s žirevima pred očima, evo me dakle u članku posvećenom tome zašto su urbani vrtovi svakako jedna od najidealnijih strategija suvremenog čovjeka željnog određenog nivoa samostalnosti.

Iako urbani vrt označava povratak prirodi na mala vrata, urbana poljoprivreda postaje sve popularniji pokret u svijetu. Najkraće rečeno, urbano vrtlarstvo je način na koji obitelji svoje prehrambene potrebe umjesto kupovinom namirnica po supermarketima zadovoljavaju proizvodnjom zdrave hrane u vlastitim vrtovima.

Bez ikakvog pretjerivanja, urbana agrikultura može lako izrasti u žilu kucavicu bankarskom pohlepom i političkim obmanama devastiranih lokalnih ekonomija. Naši su gradovi bez prostora na kojima bi se na nivou zajednica odvijala trgovinska razmjena i trampa. Primjer kako se ubija ekonomija zajednice prezentirat ću običnim kolačem ispečenim u kućnoj rerni. Zakon nam zabranjuje prodati ga susjedu. Besramnosti metoda kojima smo kolače navođeni kupovati u velikim trgovinskim lancima nema granica. Životni nam je ambijent totalno podređen općeprisutnom gušenju i obeshrabrivanju domaće radinosti.

Oživjeti lokalne ekonomije urbanom poljoprivredom u potpunosti je fantastičan civilizacijski napredak uspije li se na ulicama među urbanim vrtlarima razviti kultura trgovanja kroz bilo kakva sredstva razmjene izvan kontrole monetarnih vlastelina što cijelu planetu naumiše prisvojiti za svoj zabavni park.

Trampim levisice za krumpire, trampim video igru za mandarine, trampim novu svjetiljku za mrkve, trampim olovke za višnje... Pojava urbane agrikulture prijetnja je za korporacije jer uvođenje zdrave lokalne hrane prodavane za alternativne valute može izazvati ne samo drastične gospodarske poremećaje nego i radikalne ekonomske promjene u korist popularno zvanih "99%". Lokalni proizvođači hrane blisko su povezani s lokalnim poduzetnicima i zanatlijama, pa bi korporacije i zakonsko platno sredstvo dobili ozbiljnu konkurenciju po pitanjima kvalitete proizvoda, kvalitete usluga, cijene, svrhe, povoljnosti i slično.

Za razliku od industrijske poljoprivrede, urbana agrikultura se u mnogo čemu pozitivno odražava na zaštitu prirode. Ne radi se samo o kemijskom zagađenju pesticidima i ostalim otrovima; kako hranu nije potrebno transportirati na drugi kraj zemljine kugle - urbani vrtovi znače puno manju potrošnju fosilnih goriva i naftnih derivata poput plastike i gume. U odnosu na asfalt i beton, zelenilo povoljno utiče na raspoloženje gradskih stanovnika. Najveći dio modernog globalnog stanovništva dušu bi dao za koji sat druženja. Kroz lokalne prehrambene sisteme, životni stil urbanih farmera očitava se kao cvjetanje upravo interakcije, dobronamjernih te dobrosusjedskih odnosa. 

 

 

Zadnjih smo se decenija često zgražali nad ekološkim skandalima. Multinacionalne korporacije redovno izbjegavaju trošiti novac na zaštitu okoliša, čak i kad su sudskim procesima ponekad proglašene krivima. Urbani vrtovi u kojima se urbani farmeri bave organskim uzgojem prosto zrače održivošću. Urbani farmeri su iz brojnih razloga puno bolji administratori zemljištem od industrijskih divova.

Osobno sam uvijek smatrao da je ulagati u vlastitu pamet jedna od najisplativijih investicija. Nije da i dalje tako ne mislim, ali da me netko sad upita za savjet, kao iz puške bih mu odgovorio "pusti sve u kurac i pod hitno nađi mjesto gdje ćeš moći posaditi nešto hrane". Ružna su vremena iza nas, ali bitka za komadić kruha tek predstoji. U tom kontekstu, čim prije uspijem - teletransportiram se iz ove dimenzije na AgroTurizam Farmu Vivian srećom obogaćivati svoju ličnost. Kome još uvijek nije dosta opijati se politikom i drogirati se monetarnom religijom - po volji mu.

Vrijedi naglasiti i da se urbanom agrikulturom individualni i kolektivni problemi počinju rješavati unutar okvira lokalnih zajednica direktno među ugroženima. Ne treba biti atomski inženjer da bi se u takvom nečem prepoznale prednosti za svakodnevni život običnih ljudi. U stvari, puni potencijal urbane agrikulture leži u tome da bi se članovi lokalnih zajednica neovisno o državnom aparatu mogli odvažiti sami kreirati svoje lokalne zakone, pa legalizirati sve ono što ih aktualno nepremostivo razdvaja od uživanja u plodovima realizacije istinskog progresa.

Biračka mjesta diljem globusa sve su pustija. Odličan znak da nezaustavljivo raste broj osvještenih u spoznaju da je sustav problem, a ne rješenje. Sljedeći korak? Mnoštva malih slobodnih i neovisnih tržišta na razini malih lokalnih zajednica.