Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Alternative News News Transition Towns - Pokret Tranzicijski Gradovi I U Hrvatskoj

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
administrator

Nafte je sve manje, planeta Zemlja je sve ugroženija, naš životni stil nije održiv... Koliko puta smo ovo čuli? Bezbroj. Ok, priča je priča, no ima li nečeg konkretnog iza teorije? Dešava li se nešto konkretno?


Netko je na promjenama našeg ponašanja počeo raditi i u praksi. Transition Towns, tranzicijski gradovi, gradovi u tranziciji, ili tranzicijska mreža - tranzicijski pokret; inicijativa je koju je u Irskoj (Kinsale) 2005 godine, i Velikoj Britaniji (Totnes) 2006 godine pokrenuo učitelj permakulture i ambijentalist Rob Hopkins. Naziv "Tranzicijski Gradovi", smislili su Louise Rooney i Catherine Dunne. Pokret tranzicijskih gradova je primjer društveno-ekonomske lokalizacije. Cilj projekta je pripremiti društvene zajednice za suočavanje s nestašicom nafte i klimatskim promjenama. Pokret tranzicijskih gradova je sve popularniji u mnogim zajednicama širom svijeta.




Dakle radi se o mjestima i gradovima koji pokušavaju radikalno promijeniti svoje navike: što manja upotreba nafte, smanjenje ovisnosti o hrani i još mnogo toga kroz zajedničke inicijative koje nisu nametnute odozgo, i naravno u dogovoru s lokalnim vlastima.

Sve je počelo gotovo slučajno 2003 kad je Rob Hopkins predavao na obrazovnoj ustanovi 'Kinsale Further Education College' u Irskoj. On i njegovi studenti su napravili strateški plan 'Kinsale Energy Descent Action Plan' u kojem su predložili kako bi maleni grad trebao reorganizirati svoje postojanje u svijetu u kojem nafta više ne bi bila jeftina i široko dostupna. Sve u svemu, u onome što je trebalo predstavljati običnu školsku vježbu, ubrzo su svi prepoznali revolucionarni potencijal. Bilo je to sjeme tranzicije, projekta svjesnog prelaska iz trenutnog scenarija u blisku budućnost.

Ova inicijativa je brzo prihvaćena, do travnja 2008 godine je više od pedeset društvenih zajednica iz Engleske, Novog Zelanda, Irske, Australije i Italije bilo službeno priznato i uvršteno na listu kao Transition Towns. Termin "grad" u ovoj ideji u stvarnosti predstavlja zajednice različitih veličina, od malih sela, naselja i okruga, pa sve do pravih velikih gradova.

 

 You need to a flashplayer enabled browser to view this video

 

U Sjedinjenim Američkim Državama se ideja tranzicije gradova isto proširila na mnoge zajednice. 'Transition US' je nacionalni centar s vizijom da će sve  zajednice u SAD-u uskoro morati upotrijebiti svu kolektivnu kreativnost na raspolaganju kako bi se uhvatile u koštac s izuzetnim i povijesnim prijelazom u budućnost bez fosilnih goriva, budućnost mnogo poželjniju od ovakve sadašnjosti. 'Transition US' je katalizator za izgradnju otpornijih zajednica diljem Sjedinjenih Država koje bi i tijekom procesa kreiranja bolje kvalitete života bile u mogućnosti izdržati teške energetske, klimatske i ekonomske šokove. Postoji veliki broj web sajtova izgrađenih na platformi za društveno umrežavanje Ning.

I općenito, i na lokalnoj razini, glavna svrha projekta 'gradovi u tranziciji' je podizanje svijesti u odnosu na pitanja kao održivi način življenja i priprema na fleksibilnost koju zahtijevaju promjene u tijeku. Zajednice se ohrabruju na traženje načina za smanjenje korištenja energije kao i na smanjenje oslanjanja na velike opskrbne lance esencijalnim potrebama koji su potpuno ovisni o fosilnim gorivima; te podržavaju u pronalaženju puteva prema povećanju njihove autonomije na svim nivoima.

U primjere inicijative 'tranzicijski gradovi' spadaju uspostava zajedničkih vrtova, recikliranje otpadnih materijala kao sirovina za ostale proizvodne djelatnosti i popravak starih pokvarenih stvari umjesto njihovog odlaganja kao otpada.

Iako su opći ciljevi tranzicijskog pokreta uvijek isti, primjenjene radne metode se mogu mijenjati. Na primjer, u gradu Totnes je pokrenut alternativni novac, lokalna valuta Totnes Funta, sredstvo za razmjenu koje se može potrošiti u lokalnim trgovinama i poduzećima koja obavljaju slične i ostale trgovačke djelatnosti. Upotreba alternativne-lokalne valute pomaže u skraćivanju takozvanih "food miles", u prijevodu hranidbenih milja odnosno udaljenosti koju hrana prevaljuje prije nego što bude pojedena. Da, sigurno, lokalna valuta puno pomaže sveukupnoj lokalnoj ekonomiji. Ista ideja o alternativnoj-lokalnoj valuti, uvest će se i u tri velška tranzicijska grada - Llandeilo, Llandovery i Lampeter. U Australiji, lokalna alternativna valuta koja se kao dio tranzicijske inicijative upotrebljava u društvenoj zajednici, zove se Baroon Dollar.

Pokretom 'tranzicijski gradovi', zaživjela je ideja da život bez nafte zapravo može biti ugodniji i ispunjeniji nego ovaj sadašnji.

Načinom razmišljanja koji izlazi iz zatvorenih okvira naše krute civilizacije koja se pokazala kao vrlo primitivna, u kraju naftne ere se umjesto prijetnje može prepoznati prilika, čovječanstvo može stvoriti novu epohu, budućnost niske emisije štetnih plinova, cvatuće razdoblje koje će karakterizirati napredak, fleksibilnost i obilje; svijet puno bolji kao mjesto za život od ovog aktualnog, potrošačkog, baziranog na pohlepi, ratu i mitu o beskonačnom rastu društevnog bruto proizvoda koji je neophodan za opstanak beskonačnog rasta privatnih i javnih dugova proizvedenih kroz suludi i nepošteni globalni monetarni sustav u privatnim rukama kojim se koristimo.

Transition Network, koordinacijsko tijelo, bez ikakvog ustezanja navodi da se ne zna hoće li prokjekt 'Transition Towns-Tranzicijski Gradovi' uspjeti. Na njihovom web sajtu piše da je ovo društveni eksperiment velikih razmjera. Na istom mjestu se nude i smjernice za ekonomiju niske emisije ugljičnog dioksida.

Suosnivač gradova u tranziciji, Adrienne Campbell, rekla je da je jako važno na ovome raditi s drugim ljudima jer tako cijela stvar izgleda kao avantura, kolektivni izazov. "Ako ove teme promatraš sam, zaista te mogu uništiti".

Cijela stvar je opisana kao "nešto više od protestnog marša", i to je ona formula koju Hopkins predstvalja kao najvažniju za uspjeh pokreta. Pokret polazi s pozitivnih gledišta i stajališta, nije se započelo traženjem krivaca. Umjesto problema, traže se prilike koje se mogu otvoriti nestankom nafte i klimatskim promjenama.

Navike koje uzimamo zdravo za gotovo nisu oduvijek postojale, koliko god da izgledaju nepromjenjive, one su rezultat promjena u prošlom stoljeću. I kao takve mogu ponovno biti promijenjene. Nekima se tranzicijski gradovi mogu činiti utopija, ali ova ideja je sasvim konkretna stvarnost, barem za više od sedam stotina gradova i sela u svijetu.

 You need to a flashplayer enabled browser to view this video

 

Ideja tranzicijskih gradova se probila i u Hrvatsku. Na Facebook-u su se pojavile grupe zainteresirane za tranzicijske inicijative u ovim gradovima: Bjelovar, Kastav, Osijek, Pula, Rijeka, Slunj, Zadar, Zagreb.

Voditelji Facebook grupe 'Tranzicijska Pula - Transition Town Pula' su Daniel Balaban i Rakesh Rootsman Rak, a u njoj je zasada 110 članova. Ova je grupa skupa sa grupom 'Transition Town Slunj' ujedno i najbrojnija.

Kako sve to izgleda kad se mi domaći uhvatimo tog posla? Na stranici Pule u tranziciji, navedeno je da se tu radi na našoj kolektivnoj tranziciji prema održivom načinu življenja i otpornosti na krizu. Svim zainteresiranima za zajednički rad na stvaranju pozitivne budućnosti za svoje susjedstvo ili cijeli grad primjenom tranzicijskog pristupa, nude se informativni materijali.

 

To što se tranzicijska ideja uvođenjem alternativnog novca, tj, lokalnih valuta, usudila zaviriti u zabranjeno područje, dirnuti u monetarni sustav, dovoljno govori o svemu. Nade za prave promjene, povratak zdravom razumu i iskreni progres ljudske civilizacije ipak ima, "bolje sutra" je danas ipak puno bliže nego jučer. I pristup koji su izabrali, ne tražiti krivce nego mirno grabiti svojim putem, sigurno je odličan. No netko se ipak i toga treba prihvatiti, stara poslovica kaže da će se ljudima koji ne poznaju povijest, povijest gotovo sigurno opet dogoditi. Upravo zbog toga, stranice Udruge Crom Alternativna Razmjena obiluju informativnim materijalom, najviše od svega na monetarne, financijske i ekonomske teme.

S toga da se podsjetimo onog najvažnijeg, alternativna valuta nije i ne smije biti alternativna samo u nazivu. Evo i zbog čega. Iako to nigdje nije službeno priznato, uostalom zbog toga se u zadnje vrijeme i rađa toliko novih inicijativa sličnih ovoj; financijska, politička, intelektualna, moralna i kulturna evolucija duge tisućama godina, u 2010 godini su bankrotirale.

Tko god bio onaj koji doista želi razmišljati i djelovati u interesu cijele zajednice, i iskreno zakoračiti prema "boljoj budućnosti", prije svega ostalog mora najprije odgovoriti na tri ključna pitanja: tko je vlasnik novca u trenutku njenog izdavanja, na koji način treba izdavati novac i kako njime treba upravljati?

Temeljan izvor moći leži u stvaranju novca, a ne zakona. Centralizirani novac i centralizirana moć su simbiozni par. Novčani sustav utječe na naš svakodnevni život više nego izvršne, pravosudne i zakonodavne odluke zajedno. U ovom trenutku, sve drugo je potpuno beznačajno u odnosu na ova jednostavna i svima lako razumljiva monetarna pitanja od životne važnosti, zbog činenice da je novac privatiziran u apsolutnoj mjeri i izvan kontrole našeg "demokratskog" sustava u srcu kojeg je između svih ostalih nepravdi najvažnija ona nepravedno koncentriranog bogatstva.

Put prema "boljem sutra" kroz koncept decentralizacije novca je u osnovi sasvim jednostavno pitanje: ako je cijela zajednica ta koja proizvodi sve i ako je ona vlasnik svega što proizvodi; u trenutku stvaranja novca kao monetarnog simbola koji iza sebe nema nikakvu materijalnu podlogu, tko treba biti vlasnik njegove vrijednosti koju ima u opticaju, odnosno tko treba ubirati zaradu na razlici između novčanice od 500 i troškova njene proizvodnje od samo 0,30; cijela zajednica, ili netko nepoznat drugi?

 

Ovom prilikom otvoreno pozivamo pripadnike pokreta Tranzicijski Gradovi na suradnju jer smo i kao najobičniji smrtnici, i kao sustav alternativne valute, itekako zainteresirani za ostvarivanje ciljeva ove plemenite ideje. Zajedno smo jači!

 

Poveznice:

[1]  Crom Tržnica
[2] Alternativna Valuta Crom: Ekonomska Suradnja Na Izgradnji Održivog Društva
[3] Funta Brixton: Zdravije Gospodarstvo I Bolje Sutra?
[4] Lokalna Valuta I Kako Je Pokrenuti U Vašoj Sredini
[5] Alternativa Postoji, Ali Se Ne Vidi: TVOJA Nova Banka
[6] Male Lokalne Zajednice, Održiva Ekonomija I Održivi Razvoj
[7] Robna Razmjena: Roba Za Robu - Trampa, Alternativa Novcu