Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
Tags » seigniorage
webmaster
Ocjena: / 0
LošeOdlično 

Još od antičkih vremena, pa sve do danas, kako bi se uklonili politički rivali, ljubavnici ili samo zbog osobnog rivaliteta, bilo je uobičajeno prakticirati trovanje.

Kako bi se zaštitili od ovog potencijalnog rizika, pape, kraljevi, plemići, političari i gospoda, prije nego što su počeli jesti bilo koji obrok, davali su ga na kušnju "ljudima" koji su specijalno za to bili zaduženi, ili i samim kuharima.

webmaster
Ocjena: / 0
LošeOdlično 

U 1965 godini, Bob Dylan je pjevao: "How does it feel to be on your own, with no direction home, like a complete unknown?

Kakav je osjećaj živjeti samostalno, bez smjera prema kući, kao kompletni neznanac? "

Sada, 44 godine kasnije, svjetski poznati glazbenik je dobio odgovor na svoje pitanje, kada je zaustavljen od strane policijskih službenika, koji ga nisu prepoznali.

You need to a flashplayer enabled browser to view this video

22 godine star policijski službenik je zatražio od matorca ekscentričnog izgleda lične dokumente, nakon što ga je zaustavio u primorskom gradiću Sjedinjenih Američkih Država, Long Branch-New Jersey.

Ne prepoznavajući njegovo ime, policajac ga je na stražnjem sjedištu policijskog automobila odveo do njegovog hotela kako bi provjerio Dilanovu priču.

Greška je uočena tek kada su kolege iz stanice povodom radio provjere prepoznali ime ovog čuvenog glazbenika.

Šezdeset osmogodišnji muzičar je bio u gradu povodom koncerta s Willie Nelson i John Mellencamp-om.

Bio je u laganoj poslijepodnevnoj šetnji kroz grad u latinskoj četvrti kada je gradska policijska postaja primila nečiji gunđajući poziv da neznanac djeluje sumnjivo.

Policajac Craig Spencer je izjavio: "Stanovnici su nas pozvali žaleći se na postarijeg čovjeka koji izgleda sumnjivo".

Bila je to začuđujuća prijava sredinom poslijepodneva, ali su stanovnici latinske četvrti osjetili da se neznanac ne uklapa u prosjek, izgledom podsjećajući na ekscentrika.

Poslali smo mladu ženu, policijskog službeika. Ona ima 22 godine i nažalost nije imala pojma tko je Bob Dylan.

Dylan se mirno šetao, ali ona nije bila u potpunosti uvjerena u njegovu nevinost.

Odvezla ga je nazad u hotel da provjeri njegove isprave, a onda nas je nazvala da provjerimo tko je Bob Dylan.

Svi smo pali na pod od smijeha. Da sam ga ja sreo, zatražio bih autogram, a ne osobnu iskaznicu.

Siromašnu ženu smo poprilično ismijali, dodao je on.

Ponudio sam joj da donesem neke od mojih Dylanovih albuma, ali na žalost, ona niti ne zna šta su to ploče.

Ovo i nije prvi put da se Bob Dylany dešavaju slične stvari.


Glazbena legenda je u jednom intervjuu izjavila: "Biti primijećen je na teret. Isus je raspet zato što je i sam bio dobro zamijećen. Zbog toga sam ja mnogo nestajao".

Dylanova je himna 1960-ih, "The Times They Are a-Changin - Vremena Se Mijenjaju" označila početak Američkog protestnog pokreta mladih.
S obzirom na jučerašnji incident, čini se kako je bio u pravu.

webmaster
Ocjena: / 0
LošeOdlično 
Stiglo je ljeto i donijelo velike vrućine. Ljudi u takvim uvjetima postaju nervozni. Je li i s vama isti slučaj?
Prije par dana, imali smo priliku u Hrvatskoj upoznati novu fiskalnu politiku i novu vrstu nameta, takozvani "krizni porez".
Uvijek se dobro nasmijem kada se sjetim one da u Hrvatskoj nikada ništa nije uspjelo, pa tako neće ni ova kriza.
Nego, plaćate li uopće porez? Najvjerovatnije spadate u onu zlatnu sredinu koja uvijek nešto muti kako bi preživjela, pa porez malo plaća, malo ne.
No zbog toga se ne morate previše brinuti, pa i sam Silvio Berlusconi, Predsjednik Talijanske Vlade, zemlje članice Europske Unije, nedavno je izjavio da poreze i namete za koje smatramo da su previsoki, ne moramo plaćati.

Jeste li se ikada upitali, kako to da iako svugdje u svijetu svi plaćamo sve veće i poreze, sve manje i manje za to dobijamo?
Je li vam ikada palo na pamet, barem se začuditi, pa bogamu, kamo ide sav taj novac, i zbog čega uopće plaćamo porez?
Naravno, znam, vaš je odgovor uvijek spreman, ne mogu se financirati usluge koje nam pruža Vlada, ako svi mi prestanemo plaćati porez.
Vjerovatno ste čuli da postoje takozvani porezni rajevi, da masa pojedinaca i kompanija izbjegavati plaćati porez.
Znam i da nikada niste čuli da u Americi ne postoji zakon koji obvezuje na, kako to lijepo zvuči "income tax".
Evo jedne zanimljive činjenice o porezu.

Sjećate se popularnog predsjednika kauboja?
Dobro otvorite oči, ovo je izvješće kojeg je specijalna komisija po nazivu "Grace" napravila na osnovu zahtjeva Predsjednika Ronalda Reagana zbog problematične zagonetke koju nitko ne zna odgonetnuti, kamo se slijevaju novčana sredstva prikupljena naplaćivanjem poreza.

Grace Commission, Finalno Izvješće, 1984 godina:
"Novac dobiven ubiranjem poreza, upotrebljava se u potpunosti (100%) za isplatu kamata na nacionalni javni dug. Niti jedan jedini cent ne odlazi u državne kase.

Nije uopće bitno o kojim i kakvim javnim uslugama koje koristimo je riječ, bitno je da se one ne financiraju ubiranjem poreza".

roman
Ocjena: / 0
LošeOdlično 

NASA neće biti u stanju ispuniti svoje planove i ciljeve ponovnog slanja ljudi na Mjesec do 2020 godine i sna o spuštanju čovjeka na Mars, zbog toga što pati od bolesti kroničnog pomanjkanja novca, upozorili su iz agencije.


Američkoj svemirskoj agenciji je potrebno barem još $50 milijardi dolara (više od iznosa hrvatskog javnog duga) u narednoj deceniji, ako se želi približiti ostvarenju svoje vizije o povlačenju iz upotrebe spejs šatla, dovršenju izgradnje Međunarodne Svemirske Stanice i lansiranju ambicioznih novih istraživačkih putovanja.

webmaster
Ocjena: / 0
LošeOdlično 

Državni Trezor je najavio danas da je deficit državnog proračuna u Srpnju porastao za $180,8 milijardi dolara, dostigavši novi rekord od $1,27 triliona dolara.

 

webmaster
Ocjena: / 1
LošeOdlično 

Elizabeth Warren, head of the Congressional Oversight Panel, which yesterday released quite a sobering report on the true state of the banking industry, explains what is really going on with the increasingly irrelevant balance sheets of the bailout banks (all of them).


Once again underscores what a farce the stress test was, the complicity of the accountants in making the transparency initiative a sham, and why the banks are still as underwater as they ever were.

webmaster
Ocjena: / 0
LošeOdlično 

Elizabeth Warren, Predsjednik Kongresnog Odbora Za Nadzor, jučer je objavila šokantno istinito izvješće o stanju u kojem se nalazi bankarska industrija, objašnjavajući ono što se stvarno dešava sa svim nerelevantnim stanjima bilanci spašenih banaka.

Ponovno je ukazala na to kakva je farsa bio stres test i na saučesništvo računovođa u sramoćenju inicijative za transparentnost, te pojasnila zašto su banke i dalje u problemima kao što su to bile i prije.

webmaster
Ocjena: / 0
LošeOdlično 
Skandal Veći Od Bernarda Madoffa

    
Neki je dan službenik zadužen za prijavljivanje ilegalnih aktivnosti, Harry Markopolos, poznat po otkrivanju dosadašnje najveće financijske prevare u slučaju Bernie Madoff, izjavio da postoje "vrata pakla" koja će ovu Ponzi Schemu (prevaru) učiniti sitnicom u odnosu na ono što nam predstoji.
Markopolos je održao govor pred oko 400 vjernika Grčke Pravoslavne Crkve u Southamptonu i predvidio velike skandale koji će uskoro otkriti o neuređenom, oko $600 trilijuna dolara vrijednom, kreditnom-default swap tržištu. Naravno, radi se o kompliciranim zagonetkama, mnogo poznatijim pod imenom financijski instrumenti derivati.

"Da bismo ovo pojednostavili, to je kao da kupite police osiguranja za kuću vašeg susjeda protiv požara od pet različitih osiguravajućih društava, a nakon toga tu kuću zapalite", objasnio je prisutnima Harry Markopolos.

Dužnička Kriza Se Ne Može Rješiti Još Većim Zaduživanjem


Glavni problem aktualne političko-ekonomske krize je da organi vlasti pokušavaju riješiti financijsku krizu nastalu zbog dugova, dodavanjem novih dugova što je isto kao da pokušavate izliječiti jednu virusnu infekciju ubrizgavanjem novih, još više virusa. U slučaju da je netko zaboravio, Sjedinjene Američke Države prolaze kroz najozbiljnu kreditnu krizu u svojoj povijesti, a to je kriza dugova.

Svi sektori američke ekonomije pate od kroničnih dodavanja kredita, koja se manifestiraju kao bolest sve većeg zaduženja, sve više dugova.
Domaćinstva, poslovni, javni i privatni dugovi su dosegli rekordne razine kao nikad prije u povijesti. Shodno tome, ne čini se logičnim da Federalna Vlada u borbi protiv dužničke krize, povećava za nove trilione dolara nacionalni javni dug i spušta kamatne stope zbog promicanja uzimanja još više novih kredita.

Dužnička Kriza se može rješiti samo isplaćivanjem tog istog duga odnosno smanjenjem zaduženja, ona se ne može riješiti slaganjem sve veće piramide novih dugova izuzetno precijenjenog po sistemu financijske poluge, gospodarstva.

Potrošački kredit, koji je 1950 godine bio samo 6% od ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), do 2009 godine se utrostručio na 18% BDP-a. Kredit banaka, koji je u 1947 godini bio oko 45% BDP-a, do 2009 je porastao na 67% BDP-a. Dug domaćinstava, koji je u 1957 godini bio samo oko 45% od nacionalnog dohotka, izdužio se na preko 120% od nacionalnog dohotka do 2007 godine. Prema Uredu Kongresa Za Proračun, federalni dug koji je već bio na visokoj razini od 41% BDP-a u 2008, očekuje se eksplodirati na 200% BDP-a do 2038 godine. U istom uredu očekuju rast federalnog duga na 60% BDP-a do 2010.

Međutim, ako čitate izvještaje kreatora monetarne politike, onda se čini da problem nije višak kredita, već upravo suprotno. U njihovim očima, problem je nedostatak kredita.
Sasvim je jasno i očigledno da se svi zakonodavci slažu u nečem: svi oni žele više kredita u financijskom sustavu. Ali ono što to znači je, da oni svjesno ili nesvjesno, svi ti zakonodavci, žele da Amerika i druge zemlje tonu u sve dublje i veće dugove.

Kako monetarna politika koja promiče više kredita i fiskalnu politiku koja stvara više dugova, može rješiti dužničku krizu? Odgovor je jasan: Ne Može.

Na neki način, način života američkog naroda i američke vlade je do sada bio potpuno poricanje stvarnosti. U proteklih 50 godina, Amerika je živjela na kredit i gomilajući prekomjerne i neodržive dugove.
Ova financijska kriza, kada ne bi imala katastrofalne posljedice, mogla bi predstavljati lijep poziv na buđenje.
Ne samo da je sada postalo potpuno očigledno i jasno da je ekonomski napredak i progres u posljednjih 50 godina, bio umjetan i neodrživ, on je u suštini jedan posuđeni prosperitet.
Od koga je posuđen taj prosperitet?

I što je još gore, sredstva su posuđena ne na osnovu stvarne uštede, već umjetno stvorenim novcem dobivenim od Federalnih Rezervi.

To je prava izbijajuća realnost danas u ekonomiji Sjedinjenih Država. Napredak u posljednjih nekoliko desetljeća je uglavnom bila velika iluzija generirana umjetno kreiranim kreditima. Ova financijska kriza je tek zapljena nacionalne ekonomije. Drugim riječima, tržište jednostavno pokušava američku ekonomiju natjerati na isplaćivanje dugova.

Nevjerovatna zbrka nastaje tek kada se sjetimo činjenice da su kreatori monetarne politike i centralne banke same po sebi, kao i sam dolar kao novčanica, u privatnom vlasništvu. Što je veća količina besplatnog i iz ničeg stvorenog privatnog novca u opticaju, to je cijelo čovječanstvo sve zaduženije i pod sve većom kontrolom.
U čijem je to cilju i interesu?
Savršeno je jasno da u javnom sigurno nije!

Osnovno Obrazovanje: Što Je To Slobodno Tržište

Nikada ne bi bilo i postojalo takvih stvari kao borbe za slobodu govora, slobodnog tiska, slobodnog bogoslužja odnosno slobodne zemlje, da netko na njih nije postavio ograničenja.
Mi nikada ne bismo niti imali priliku čuti za slobodno tržište da netko nije postavio ograničenja na slobodnu trgovinu.
Na primjer, da postoje bilo kakve restrikcije u svijetu u odnosima između država po pitanjima o razlozima ove najveće financijske krize u povijesti, trebali bi slušati besprekidne agitacije za uklanjanje tih ograničenja. Budući da njih nema, a niti jutros nije došlo do revolucije, očigledno je da živimo u svijetu slobodnog tržišta.

Pa opet, da živimo u svijetu slobodne tržišne ekonomije, jutros bi u globalu, cijeli svijet bankrotirao, a mi danas popodne, već uživali u blagodatima novog monetarnog sistema koji je potpuna suprotnost "slobodne tržišne ekonomije" koju smo razvijali zadnjih stoljeća.
Slobodna trgovina predstavlja pobunu protiv ovog sustava.
Slobodan trgovac negira da vlada može ili treba regulirati način na koji će čovjek koristiti svoju zaradu. On smatra da vlada nije ništa drugo nego jedna od interesnih stranaka. Malo je ljudi koji imaju kontrolu nad građanskim organizacijama. Oni samo uređuju poslovanje i okreću kanale na svoju prednost, i prednost svojih prijatelja. Ovo korumpira institucije vlasti i dalje potkopava naš sustav u kojem ljudi koji su dobili kontrolu nad državnim strojevima iste zloupotrebljavaju i koriste kako bi se obogatili na račun drugih.

Slobodno tržište smatra da je protekcionizam zabluda i razočaranje onih koji smatraju da pobjeđuju koristeći ga.

Protekcionisti izlažu svoje poslovanje neprirodnom poretku stvari.
Njihovo poslovanje na kraju, osim ako se ne primjene novi poticaji, svodi se na stanje potpune truleži. I nakon toga, protekcionisti drže da bi bez zaštite, sve bilo još puno gore.
roman
Ocjena: / 2
LošeOdlično 

Utrka u robotizaciji se nastavlja.

Toyota je osposobila jednog od svojih robota trčati 7 km/h.

Naziv za ovu vrstu robota je Partner Robot, a obično se predstavljaju kao mehanički glazbenici, sviraju violine ili trube.
Čini se da ovaj proizvođač automobila i Honda idu sličnim pravcem u razvoju višenamjenskih humanoida.

Japanci žele izgraditi nove generacije robota sluga zbog starenja stanovništva i pomanjkanja radne snage.

Video pokazuje "eksperiment" u kojem Toyotin robot odlično održava kontrolu ravnoteže, ostaje uspravan i kad se silom gura unatrag skakutajući sa stopala na stopalo kao bokser u ringu.

Da li se kao ljudska vrsta nalazimo u neposrednoj opasnosti?

You need to a flashplayer enabled browser to view this video 

webmaster
Ocjena: / 0
LošeOdlično 

11 Kolovoz 2009, Forbes

Možemo li vjerovati središnjoj banci o oporavku ekonomije?

Kada su svjetske burze postigle nove negativne nivoe u Ožujku, Federalne Rezerve su reagirale i odgovorile s gotovo svakim alatom iz svoje kutije.

Američka centralna banka je najavila da će stvoriti novi novac za kupnju $1,25 trilijuna dolara hipotekarnih kredita i $300 milijardi dolara vladinog duga.

Ova kupnja vladinog (javnog) duga miriše posebno loše.

Stvaranje novog novca za kupnju državnog duga je vrsta strategije koja je poznata po tome što uništava ekonomije, samo upitajte Zimbabve, državu koja je pretrpjela toliko veliku hiperinflaciju i uništila svoju valutu.

U Zimbabveu, centralna banka je štampala nove novčanice od 100 trilijuna njihovih dolara, a onda otkrila da je vrijednost tih novčanica samo kao vrijednost novotarija na eBay-u.
Na kraju, Zimbabve je bio prisiljen odustati kompletno od svoje valute.


Razlika izmedju Centralne Banke Sjedinjenih Američkih Država i Centralne Banke Zimbabvea (barem se tako nadaju) je da će se Federalne Rezerve zaustaviti prije nego što potpuno unište dolar.

Prvi veliki test razlike između Zimbabvea i SAD-a se ubrzano približava. Prvi znak mogao bi mogao doći čim se FED očituje o monetarnoj politici, izjavom u srijedu poslijepodne.
Ne očekuje se da će FED objaviti velike promjene trenutne politike, ali ispred postojećih programa stoji neizostavni daljnji razvoj situacije.

Prvi program kojeg treba privesti kraju je kupovina vladinog duga. Na sastanku 18. Ožujka, Federalne Rezerve su najavile da će zbog "poboljšavanja uvjeta na privatnim kreditnim tržištima", kupiti $300 milijardi dolara državnog duga. FED je htio da tržišta povjeruju kako je kupnja ovih trezorskih obveznica u svrhu smanjivanja kamatnih stopa. Budući da je trenutno veliko zaduživanje mjerilo performansi protiv prinosa na trezorske obveznice, ako FED kupi javni dug, to bi trebalo kroz ekonomiju učiniti zaduživanje lakšim.

Federalne Rezerve su objavile da će ova kupovina trajati šest mjeseci. Od 5 Kolovoza, prema Federal Reserve Bank of Atlanta, FED je kupio $236 milijardi dolara javnog duga. Do nove sjednice Federalnih Rezervi opet u Rujnu, vjerojatno je da će se potrošiti svih $300 milijardi dolara, i to bi trebao biti kraj tih šest mjeseci.

Ovo su nezgodni momenti za FED. Ako i dalje nastave kupovati javni dug, time mogu pomoći zadržavanju niskih kamatnih stopa, ali to će povećati zabrinutost da je Amerika sve bliže Zimbabveu (i naravno, ako dovoljno ljudi povjeruje da smo na istom putu nizbrdice sa Zimbabveom, to će predstavljati ispunjenje proročanstva).

Kupnja trezorskih obveznica je samo prvi program kojeg Federalne Rezerve namjeravaju privesti kraju.
Plan centralne banke o kupnji $1,25 trilijuna dolara vrijednosnih papira sa podlogom u hipotekarnim kreditima, trebalo bi trajati samo do kraja godine. Federalne Rezerve su kupile $702 milijardi dolara i ovaj se program također približava roku isteka za četiri mjeseca.
Na kraju će FED eventualno morati naznačiti promjene planiranih kamatnih stopa, koja su od Prosinca prošle godine između 0% i 0,25%.

Centralna banka je od svojih objava u Ožujku za programe kupovine trezorskih obveznica i hipotekarnih kredita mirno zasjedala i na svakom sastanku jednostavno izjavljivala kako će se programi ostvarivati užurbano.
Na nedavnim sastancima Federalnih Rezervi, centralna banka je objašnjavala svoje teorije o vremenu oporavka i očekivane inflacije, ali nije najavila nikakve druge promjene.

Ljeto se bliži kraju i gospodarstvo se možda već oporavlja.

Od Ožujka, strategija je bila čekati i gledati. Kad ljeto završi, ova opcija više neće biti među onima u mogućem izboru.
webmaster
Ocjena: / 0
LošeOdlično 

 11 August 2009, Forbes

Is the central bank confident enough about the recovery to take the economy off life support?

webmaster
Ocjena: / 0
LošeOdlično 

Veliki Brat U Svetoj Misiji

Velika Britanija ima jedan i pol puta više nadzornih kamera od komunističke Kine, unatoč tome što broj njenih stanovnika predstavlja samo djelić u odnosu na kinesko stanovništvo.

U Engleskoj postoje 4.2 miliona kamera zatvorenog kruga, jedna na svakih 14 ljudi.

No, u policijskoj državi Kini, koja ima 1.3 milijardi stanovnika, postoji samo 2.75 kamera, jedna na svakih 472.000 građana.

Simon Davies iz grupe Privacy International, upozorio je kako nevjerojatna statistika označava zabrinjavajuću opsesiju Engleske sa nadzorom.

Velika Britanija je uspostavila sebe kao uzor za kineske vlasti, rekao je on.

Procjenjuje se da je 20% nadzornih kamera u svijetu instalirano u Velikoj Britaniji i je da svaka osoba u zemlji snimljena kamerama u prosjeku 300 puta dnevno.

Kineska vlada je objavila broja nadzornih kamera u sklopu planiranog proširenja njihovog broja.

Kina je započela sa masovnom instalacijom nadzornih kamera u 2003 godina u svrhu podupiranja svojih ekstremnih sustava državne kontrole.

Kineska vlada je također regrutirala milijune uniformiranog osoblja za sigurnost. Ti službenici, sigurnosni stražari koji rade uz policiju i patroliraju ulicama, osim toga prisluškuju telefone, pretražuju internet zbog osjetljivih materijala i blokiraju izvještaje međunarodnih televizijskih vijesti.
Kinesko ministarstvo javne sigurnosti je objavilo u vijestima da su nadzorne kamere najvidljivi dio instaliranih sustava policijskog nadzora i dojava diljem zemlje.

Većina kamera je instalirana u urbanim područjima, sa 265.000 nadzornih u glavnom gradu, Pekingu, a vlada je najavila da planira proširiti upotrebu nadzornih kamera i u okolici.

Kažu da povećanje broja sigurnosnih kamera povećava sigurnost širokih masa ljudi prije svega.

Također se namjeravaju spojiti nadzorne kamere sa novim softverom za prepoznavanje lica i izgleda, što je podignulo zabrinutost o načinu na koji će oprema biti korištena.
Nije poznato koliko nadzornih kamera u Kini već koristi ovaj softver.

Brojevi objavljeni danas u Velikoj Britaniji, pokazali su je da je broj njuškanja od strane policije u misijama Velikog brata, gradskim halama i drugim javnim objektima porastao za 44% u dvije godine.

Jedan od zahtjeva je da dužnosnici svake minute špijuniraju nečije telefone i elektronsku poštu.