Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
Tags » bdp
webmaster
User Rating: / 0
PoorBest 

Ekonomska kriza koja je službeno započela u Rujnu 2008, izravno je utjecala na povećanje omjera duga u odnosu na BDP (Dug/Društveni Bruto Proizvod) u svim zemljama svijeta. Za spas od financijske smrti i spašavanje bankarskog i ekonomskog globalnog sustava, nije pronađeno ništa bolje od povećanja javnog duga pojedinih država. Obmanjujuće povećanje likvidnosti je ponovo stvorilo nove balone na burzi, na već posrnulim leđima javnih financija su stvorene rijeke novog novca koje se koriste za pokušaje krpanja ogromnih rupa nastalih u financijskom sustavu zbog prekomjerne špekulacije i prekomjerne uporabe zaduživana za podržavanje potrošnje. Smiješna je istina da se na ovaj način hitno probalo suzbiti ekonomsku krizu, i u isto vrijeme podiglo omjere duga i društvenog bruto proizvoda mnogih zemalja na rekordne visine.


U Italiji je naprimjer omjer dug/BDP porastao sa oko 108% na novi trend za 2010 godinu od oko 123% i više. Ova činjenica predstavlja razlog za vrlo zabrinjavajuću budućnost. Kako se radi o matematičkoj formuli, prirodno rješenje bi naravno bilo povećati, s obzirom da je povećanje javnog duga predodređeno za rast u beskonačnost; rast BDP-a. Postizanje manje neuravnoteženosti ovog omjera bi trebalo predstavljati strateški cilj svake zemlje, stalni silazni trend zaduženja bi u konačnici trebao dovesti do sudbonosnog susreta od 0% i onda, s obzirom na potrebu stvaranja novih nada za buduće generacije, zaploviti u pozitivne vode.

Problem je u tome što sav novac u opticaju predstavlja dug prema centralnim bankama, i dug prema komercijalnim bankama.
Problem je u tome što se za povećanje BDP-a mora povećati potrošnja, a da bismo mogli povećati potrošnju, moramo imati građane koji su u stanju trošiti.

Uobičajeno naravno, ovu funkciju lokomotive obavlja srednja klasa, koja uživajući veće prihode od rashoda za esencijalne potrebe može trošiti barem dio svojih prihoda na svoje želje.
A danas? Zbog novca koji u opticaj dolazi kao dug od prvog trenutka, danas je srednja klasa teret samoj sebi, najviše zbog takozvanih zdravstvenih i socijalnih garancija.
Nitko nije u stanju vidjeti izlaz iz ove situacije na ovaj način, niti u bližoj, niti u daljoj budućnosti. Pod pritiskom nezaposlenosti i smanjene potrebe za radom, srednja klasa se neminovno nalazi u defanzivnoj fazi izumiranja. Uz pretpostavku da radnici mogu zadržati trenutni posao, opasnost dolazi iz mirovinskih reformi. Za razliku od prošlosti, ne može se više osloniti na prihode od investiranog kapitala, kamatne stope su toliko niske da kažnjavaju štednju i ulaganje, kamatne stope su već u pojedinim slučajevima postale negativne.

Ukratko, u trenutnoj situaciji smanjenja prihoda i povećanja nesigurnosti, nejasno je kako bi se BDP mogao povećati.
A nalazimo se na raskršću, ključnoj točci, sustav stvaranja novca kroz dug ima apsolutno neodgodivu potrebu da u tome uspije. Osim toga što smo prezaduženi, naši su se životi u potpunosti podredili našim zaposlenjima.
Oporezovani smo sa brojkom koja u mnogim zemljama prelazi 50%, nemamo slobodnog vremena, sve smo žrtvovali za spašavanje ovog naivnog sustava proizvodnje u kojem od ponedjeljka do subote osim dugova proizvodimo nepotrebne stvari, a onda se krajem tjedna čekajući u dugim redovima opskrbljujemo neophodnim artiklima za preživljavanje do narednog vikenda.

Ovaj sustav ne može funkcionirati bez konstantnog porasta društvenog bruto proizvoda, u beskonačnost i do beskonačnosti.

O svakakvim rješenjima, lažnim obećanjima i računovodstvenim trikovima imamo priliku slušati ovih dana. Odvraćanjem pogleda od stvarnih uzroka problema samo produžavamo agoniju koja će najvjerovatnije imati katastrofalne posljedice.

Uzmimo naprimjer oficijalni omjer dug/bdp Sjedinjenih Američkih Država, i kao takav neodrživ.