Kol 23, 2009
Crom Alternative Exchange Association
Home 
Alternative News News Tags afrika ropstvo kolonijalizam
Alternative News News Tags afrika ropstvo kolonijalizam
Crom Alternative News
Investigative journalism and useful articles on various topics.
Tags » afrika ropstvo kolonijalizam
Kol 22, 2009
Robert Jordan, 49 godina starosti, diploma na fakultetu.
Jordan je učestvovao na natječaju za pridruživanje policiji Novog Londona u Connecticut-u 1996 godine, osvojio je 33 boda što je ekvivalento inteligenciji od 125 IQ.
No policija Novog Londona je intervjuirala samo kandidate koji su osvojili od 20 do 27 bodova, objašnjavajući to teorijom da bi onima koji su osvojili previsok broj bodova mogao dosaditi posao policajca, što bi rezultiralo otkazom ubrzo nakon prolaženja skupe obuke.
Robert je reagirao na ovu odluku federalnom tužbom protiv grada, ali je izgubio slučaj.
2nd U.S. Circuit Court of Appeals in New York je podržao niže sudsko rješenje da grad nije diskriminirao Roberta Jordana jer su isti standardi primijenjeni na sve koji su se prijavili za testiranje.
Ovako se izrazio Jordan: "Ovakva vrsta odluka službeno uvodi diskriminaciju u Americi protiv ljudi određene klase.
Ja držim da netko nema veću kontrolu nad svojom baznom inteligencijom od kontrole nad bojom očiju, njegovog spola ili bilo što drugo."
Rekao je da ne planira poduzeti daljnje sudske postupke, a do perioda u kojem se prijavio na testiranje je radio kao zatvorski čuvar.
Prosječna nacionalna ocjena policijskih službenika je od 21 do 22 boda, što je ekvivalento inteligenciji od 104 IQ, odnosno samo malo iznad prosjeka.
Kol 21, 2009
Izvor: 19 Kolovoz 2009, NaturalNews
Nova studija je bacila svježe sumnje na široko rasprostranjenu pretpostavku da redovite mamografije spašavaju živote, pokazujući da 2970 žena mora biti skenirano na rak dojke, kako bi se spriječila jedna smrt.
"Za žene u podgrupi mamografijom prepoznatljivih karcinoma, postoji manje od 5% šansi da će mamografijom spasiti svoj život", napisao je istraživač s "University of Nebraska" i bolnice "John H. Stroger" u županiji Cook.
"Usporedbom apsolutne koristi mamografije sa njenim očekivanim štetnim posljedicama, dobro obaviještena žena zajedno sa svojim liječnikom može donesti razumnu odluku o tome da li da snima svoje dojke ili ne, u potrazi za eventualnim rakom dojke".
Rak dojke je najčešći uzrok smrti od raka među ženama i sveukupno peti najčešći uzrok smrti od raka u cijelom svijetu.
Procijenjenih 1,2 milijuna novih slučajeva raka dojke se dijagnosticira širom svijeta svake godine, što dovodi do 500.000 smrtnih slučajeva od te vrste opake bolesti.
U mamografiji se koristi rendgensko zračenje za snimanje i naknadno dobivanje slike grudi, koja zatim može otkrivati nepravilnosti kao što su tumori.
Federalne smjernice u Sjedinjenim Američkim Državama preporučuju da sve žene u dobi od 40 godina i više rade mamografska snimanja dojki jedanput u jednoj do dvije godine.
U novoj studiji objavljenoj u časopisu "BioMed Central Medical Informatics and Decision Making", istraživači ispituju skrining raka dojke i podatake o smrtnosti iz različitih izvora.
Utvrdili su da se u korist mamografije u spašavanju života postepeno povećaje sa starosnom dobi, s odgovarajućim porastom ukupnih smrtnih rizika od raka dojke (nezavisno od skrininga).
Apsolutni rizik kod žena u starosnoj dobi između 55 i 70 godina za razvijanje raka dojke je oko 6%, sa šansom od 1% da rak dojke uzrokuje njihovu smrt.
Istraživači su zaključili da krenuvši od dobi od 50 godina, na 1000 žena koje su dosljedno radile mamografiju u posljednjih 15 godina se spašava 1,8 život.
"Drugim riječima", istraživači su napisali, "2970 žena mora biti snimljeno jedanput da bi se spasio jedan život".
To znači da redovita mamografija kod žena od 40 godina starosti smanjuje rizik smrti od raka dojke za 0,1%.
Drugi način stavljanja tih podataka u isti lonac pokazuje da će na svakih 23 otkrivena karcinoma jedan život biti spašen.
Istraživač i radiolog John Keen je naglasio da on ne vjeruje da je mamografija beskorisna.
On isto tako ne vjeruje da žene i liječnici stvarno razumiju kakve koristi regularno snimanje grudi zbog raka dojke može pružiti.
"Ljudi koji promoviraju mamografiju je ne objašnjavaju", kazao je.
"Oni guraju krivu statistiku.
Ja mislim da se ženama trebaju reći i opisati stvarne prednosti i štetne posljedice skriniga dojki jer im je to neophodno za donošenje vlastitih odluka".
Keen je minirao ljubazan pristup oduzimanja odluke iz ruku pacijenata.
"Možete koristiti riječ očinski, o čemu se u stvari i radi" rekao je.
"Mi ne vjerujemo da žene mogu donositi svoje vlastite odluke o tome hoće li se skenirati".
"Mi im samo kažemo da naprave snimanje grudi jer mamografija spašava živote."
Istraživači su primjetili da mamografi ipak mogu biti od koristi čak i ženama čije živote ne spašavaju.
Napisali su da mi pretpostavljamo i mislimo da "spasiti život" znači pomoći izliječiti neku ženu sa rakom dojke koja bi inače bez skrininga umrla od bolesti.
No sve žene s rakom dojke teoretski mogu imati koristi od mamografije kroz usporavanje napredovanja bolesti i dakle, kratkog produžavanja života.
Kol 21, 2009
Naučnici kažu da bi doktori trebali prestati davati recepte za korišćenje uobičajenog lijeka za dijabetes, nakon studije koja pokazuje da je povezan s povišenim stopama zatajenja srca i smrtnim slučajevima, mnogo češće od alternativnih načina liječenja.
David Juurlink, farmakolog iz Toronta i autor danas objavljenog dokumenta online u "British Medical Journal", kaže da liječnici više ne bi trebali prepisivati lijek Rosiglitazone, koji se prodaje pod imenom Avandia.
Njegova studija obrađuje gotovo 40.000 slučajeva pacijenata u dobi od 66 godina ili starijih, kojima su njihovi doktori između Travnja 2002 i Ožujka 2008 godine zbog dijabetesa tipa 2 (vezanog uz gojaznost) dali na upotrebu Rosiglitazone ili njemu sličan lijek Pioglitazone.
U istraživanju je utvrđeno da su oni pacijenti koji su primali Pioglitazone imali znatno niži rizik od zatajenja srca ili smrti od onih pacijenata koji su primali lijek Rosiglitazone.
Na svakih 93 pacijenta tretiranih lijekom Rosiglitazone umjesto lijekom Pioglitazone, nastupa jedno ekstra zatajenje srca ili smrt, svake godine, navodi se.
Bilo je nekih kontroverzi tokom zadnjih godina oko lijeka Rosiglitazone i njegovog utjecaja na srce.
Neki znanstvenici su se prepirali oko tumačenja prethodnih studija, ali Dr. Juurlink, voditelj kliničke farmakologije i toksikologije na "Sunnybrook Health Sciences" Centru u Torontu smatra da je stiglo vrijeme da liječnici prestanu davati recepte za taj lijek.
"Kao kliničar, ne mogu predvidjeti niti jedan slučaj u kojem bih mogao preporučiti lijek Rosiglitazone umjesto lijeka Pioglitazone", izjavio je.
"Moja logika za preporuku da se Rosiglitazone prestane koristiti ima više oslonaca. Postoji sve više dokaza da je Rosiglitazone povezan s većim štetnim utjecajima nego Pioglitazone, postoji biološka prihvatljivost koja to podržava (naglašeno u našim radnim papirima-Rosiglitazone ima moćniji poticaj za zadržavanje soli i vode u bubrezima), a po mom znanju nema niti jedne studije koja bi ukazivala da je Pioglitazone manje siguran nego Rosiglitazone".
"Važno je da Rosiglitazone nema niti jednu jedinu prednost, niti teorijsku, nad Pioglitazone-om".
Rizici i koristi od ovih lijekova su ocijenjeni od strane "European Medicines Agency" odgovorne za licenciranje lijekova širom Europe, a koja je u Listopadu 2007 godine objavila da koristi od oba lijeka nadilaze rizike od njihove upotrebe.
No ova je zdravstvena agencija upozorila da bi se lijek Rosiglitazone trebao koristiti samo nakon pažljivog ocjenjivanja svakog pacijenta koji boluje od srčanih bolesti.
Uvodni članak objavljen online skupa sa dokumentacijom istraživanja sugerira da je još uvijek prerano govoriti o ukidanju lijeka Rosiglitazone.
Dva stručnjaka, farmako-epidemiolog Corinne de Vries, profesor na "University of Bath" i David Russell-Jones, profesor dijabetesa i endokrinologije na "University of Surrey" kažu da treba obaviti više novih istraživanja.
Oni urgiraju na pacijente da konzultiraju njihove liječnike i da ne prekidaju upotrebu lijekova.
Kol 20, 2009
Baš čudno i znatiželjno!
Hoćete li kupiti ovu knjigu?
Kol 20, 2009
18 Aug 2009, Daily Telegraph
One of the building blocks of life has been discovered in dust and gas collected from the tail of a comet in a major boost for the theory that life came from outer space.
Kol 20, 2009
Aminokiselina glicin je pronađena u uzorcima sa komete "Wild 2" koje je američka sonda "Zvjezdana Prašina" donijela sa sobom u povratku na rodnu planetu Zemlju.
Ova tvar je jedna od 20 amino kiselina koja se pridružuje u lancima za stvaranje milijuna različitih proteina, molekula od kojih su sve stanice i strukture u živim organizmima napravljene.
Kol 20, 2009
I pored novih računovodstvenih trikova, američke institucije svaka tri mjeseca moraju otkriti realne vrijednosti sredstava.
I ne manjkaju senzacionalne razlike i rupe, ova odluka je razbjesnila bankarski lobi u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kol 19, 2009
Chief Executive Officer Hugh Grant je izjavio da je njihova fleksibilna cijena izgrađena na način kako bi se klijentima osigurala najveća moguća zarada od ulaganja u njihovo sjemenje bez obzira na tržišna kretanja.
Grant uvodi nove modificirane sjemenke kao dio plana za udvostručenje bruto dobiti u vremenskom razdoblju od 2007 do 2012 godine.
Novo sojino sjemenje koje je otporno na Monsantov Roundup herbicid, proizvodi 7,4% više sjemenki soje po jutru zemlje od starijih vrsta sjemena.
SmartStax ubija insekte na više načina smanjujući količinu konvencionalnog sjemenja koja mora biti posađena zbog otpornosti na insekticide.
"Cijena SmartStax-a je viša nego što smo prvobitno očekivali", izjavio je danas Vincent Andrews, analitičar u banci Morgan Stanley.
Dionice Monsanta su porasle 19% ove godine na burzi u New Yorku.
Sjeme SmartStax će biti posijano na čak 4 milijuna jutara zemlje u 2010 godini, njegovoj prvoj godini na tržištu, s eventualnim potencijalom od čak 65 milijuna jutara zemlje u Sjedinjenim Američkim Državama, javili su iz Monsanta.
Novo sjeme potiče prinos za 5-10% u usporedbi s drugim proizvodima, uglavnom zbog smanjenja površine zemlje u koju mora biti posijano konvencionalno sjemenje, za 5-20%, tvrde iz Monsanta.
U Monsantu se nadaju da će se jednog dana u Sjedinjenim Američkim Državama, nova genetski modificirana soja uzgajati na 55 milijuna jutara zemlje.
Evo što kažu iz unije zabrinutih naučnika.
Godinama je industrija biotehnologije tvrdila da će nahraniti svijet, obećavajući da će njihovo genetski modificirano sjemenje donijeti veće prinose.
Obećanje se pokazalo šupljim prema "Propalim Prinosima", izvješću UCS stručnjaka po imenu Doug Gurian-Sherman, izdanom u Ožujku 2009 godine.
Unatoč periodu od 20 godina istraživanja i 13 godina komercijalizacije, genetički inženjering nije značajno povećao prinose u Sjedinjenim Američkim Državama.
"Propali Prinosi" je prvo izvješće koje izbliza procijenjuje ukupni utjecaj genetičkog inženjeringa na prinose u odnosu na druge poljoprivredne tehnologije.
Pregledana su dva tuceta akademskih studija o dva primarna modela genetski modificirane hrane koja se uzgaja u Sjedinjenim Državama.
Na temelju tih studija, u UCS (Union of Concerned Scientists) izvještaju se zaključuje da genetički modificirane biljke koje podnose herbicide nisu povećale prinose.
Reklame o povećanju prinosa tijekom posljednjih 13 godina su u stvarnosti marginalne jer se u velikoj mjeri radi o povećanju prinosa zbog tradicionalnog uzgoja ili poboljšanja u poljoprivrednim tehnikama.
Kol 18, 2009
Usred najveće financijske krize od Velike depresije, a vjerovatno i veće od nje, najveće obmanjujuće Ponzi sheme u povijesti, niti jedna od 65 Nagrada Pulitzer nije dodijeljena za izvještavanje o financijskoj krizi.
Ironično, mediji tek trebaju utvrditi ovu krizu kao najveću prevarantsku Ponzi shemu ikada, potvrđujući tako sopstvenu nesposobnost.
Kol 17, 2009
Na poznatim i cijenjenim stranicama "Mish's Global Economic Trend Analysis", izašla je prije neki dan šokantna vijest sa naslovom: "Od 14 Kolovoza 2009 godine, Federalno Osiguranje Depozita Je U Bankrotu"!
U vrlo kratkom vremenskom periodu, bankrotiralo je skoro 80 američkih banaka. Je li ostalo još nešto novaca u osiguravajućem fondu?
U vrlo kratkom vremenskom periodu, bankrotiralo je skoro 80 američkih banaka. Je li ostalo još nešto novaca u osiguravajućem fondu?
Mish navodi da je još po starim pravilima koja su već prevaziđena, a koja pokazuju vrlo ozbiljno stanje američke bankarske industrije, omjer novca namijenjen osiguranju i omjer sume koja je osigurana iznosio 0,014%.
Ovog petka je bakrotiralo 5 novih banaka, PNC Bank, Colonial Bank, Union Bank, Community Bank of Arizona i Community Bank of Nevada.
Ako je po izvještajima u kasi Federalnog Osiguravajućeg Fonda Za Depozite bilo preostalo $641 miliona dolara, onda je taj fond od petka, 14. Kolovoza 2009 u bankrotu jer za pokrivanje Community Bank treba $781.5 miliona dolara, a za pokrivanje Colonial Bank $2.8 milijardi dolara.
Osim toga, Vlada Sjedinjenih Američkih Država je utrošila mnogo vremena za uvjeravanje javnosti da je potražnja za kupovinom dužničkih obveznica Državnog Trezora ostala na visokim nivoima.
Interesantno, ali samo prije nekoliko godina, trošenje vremena na ovakve stvari bi predstavljalo samo nepotrebano bacanje vremena jer prodaja američkog duga nikada do sada nije predstavljala problem.
Kako su se vremena i okolnosti nabrzaka promijenili!
Sa sada insolventnim Sjedinjenim Američkim Državama bez ikakve nade, za američku vladu je imperativ broj 1 postao uvjeriti cijeli svijet da je potražnja za kupnjom novih obveznica američkog duga visoka.
Kada bi strani vjerovnici koji su u posjedu hipoteka nad ekonomijom SAD-a uvidjeli da takva potražnja isparava, to bi uzrokovalo trenutni porast kamatnih stopa, a ubrzo bi slijedilo snižavanje američkog nacionalnog kreditnog rejtinga koji još uvijek ima isti lakrdijaški "AAA" rejting bez obzira na trilione dolara muljaža na Wall Street-u.
Prošlog tjedna, Chris Martenson je ukazao na to da su Federalne Rezerve potajno kupile skoro polovicu trezorksih obveznica ponuđenih na aukciji.
Ovo je još jedan primjer mentaliteta obmane vlade SAD-a, jedva iznenađenje s obzirom na muljažu poslovnih modela njihovih gazdi s Wall Street-a.
Vrlo je star oblik prijevare postaviti vlastite agente na aukciji koji se nadmeću za ponuđenu vlastitu robu kako bi se povećala cijena.
Činjenica da vlada SAD-a treba pribjegavati ovakvim taktikama jasno indicira da je američka financijska Ponzi-shema na nizbrdici totalnog kolapsa.
Oni malo informiraniji već znaju da najbitinije pitanje nije "ako", već "kada" se proglašava bankrot Sjedinjenih Američkih Država.
Suprotno obmanama objavljenim na dnevnoj bazi propagandnog stroja američke vlade, Vlada SAD-a ne radi na spašavanju američke ekonomije jer je to već nemoguće, vlada radi na odgađanju formalne objave o stečaju SAD-a.
Sa preko $57 trilijuna dolara ukupnog javnog i privatnog duga, te dodatnih $70-$90 trilijuna dolara nagomilanih u nepokrivenim obvezama, Amerika i njena slabašno gospodarstvo od $11 trilijuna dolara ne mogu isplaćivati glavnicu i kamate na taj ogroman dug, čak niti pod pretpostavkom da bi budući kreditori mogli biti pronađeni.
BDP-društveni bruto proizvod Sjedinjenih Američkih Država iznosi oko $13 triliona dolara, ali $2 triliona dolara nisu ništa drugo nego statistička farsa.
Ako oduzmete tih $2 trilijuna dolara, ne samo što se omjer dug/BDP automatski pogoršava za 20%, već kada bi Amerika počela objavljivati prave podatke o društvenom bruto proizvodu, virtualno je sigurno da bi odmah izgubila najveći mogući kreditni rejting "AAA" kojeg očajnički treba za odgodu objave bankrota.
Ne šokira li vas činjenica da što je manja potražnja za obveznicama američkog javnog duga, to je veća monetizacija tog istog nacionalnog javnog duga, odnosno tiskanje novog novca-duga, dolara iz ničega.
Elementarno poznavanje ekonomije je da kad se povećava razvodnjavanje bilo čega, vrijednost svake jedinice tog nečega mora propadati.
Dakle to dodaje još jedan novi političko-ekonomsko-financijski "balon" gospodarstvu SAD-a i američkog dolara samog po sebi.
Kao i kod svih mjehura, promjena u cijenama će biti bolna kada se brze vijesti o spoznaji najnovije kon-monopoli-igre prošire diljem svijeta.
Očito je da je jedno od najznačajnijih pitanja, koliko mjeseci će ekonomija SAD-a moći i dalje opstati, s obzirom da je već upletena u prevaru sudjelovanjem u vladinim aukcijama vlastitog duga.
Isti strani "pušači" kojima su spaljene stotine milijardi dolara, čija je kupnja golemo precijenjenog smeća Wall Street-ovih tvornica prevara završila u dimu, neće dobro reagirati kada otkriju da ih je prevarila direktno američka vlada.
Kada bi se Sjedinjenim Američkim Državama presjeklo crijevo infuzije stranog kreditiranja, već bi sutradan gledali samo dva moguća rezultata: formalno priznanje nacionalnog bankrota, ili potpunu monetizaciju američkog duga.
Ako SAD-e budu prisiljene na tiskanje mnogih novih trilijuna dolara godišnje umjesto obmanjujućeg "zaduživanja" s vraćanjem tog novca kao do sada, odmah započinje ciklus hiperinflacije kojeg su zbilja mnogi predvidjeli.
Sjedinjene Američke Države su već u bankrotu.
Ovo otkriće FED-ovog kupovanja trezorskih obveznica jednostavno donosi sada već rasprostranjeno prepoznavanje ove nesolventnosti puno, puno bliže.
Kol 16, 2009
Vodeći profesionalci postaju manje inteligentni, pokazalo je jučer objavljeno istraživanje.
Odvjetnici, doktori, računovođe i bankari, svi su oni generaciju prije bili pametniji, pronađeno je.Ovaj potresan zaključak su donijeli akademici u pregledavanju društvenih promjena.
Oni su htjeli saznati zašto su oni koji su rođeni u siromašnim obiteljima u 1970-im godina, mnogo manje uspješni od onih rođenih u 1950-im godinama.
Istraživanje je utvrdilo da su siromašna djeca iz 1970-ih godina izgubila priliku za dobro obrazovanje, za što se često krivi ukidanje gimnazija, pa nisu bili u mogućnosti doseći bolje profesije.
Umjesto toga, ta mjesta su popunila djeca iz bogatijih obitelji iako naravno nisu uvijek za to bila prirodno nadarena.
Istraživači iz Sveučilišta Bristol temelje svoje nalaze na IQ testovima inteligencije desetogodišnjaka i djece sa 11 godina, kao dijela dva velika ispitivanja života djece rođene između 1958 i 1970 godine.
Pronašli su pad kvocijenta inteligencije između dvije generacije među onima u najbolje plaćenim zanimanjima koja također imaju i najviši status kao profesije.
To znači da su profesionalci koji sada imaju 50-ak godina vjerojatno bistriji od onih u njihovim kasnim 30-im godinama.
Rejtinzi testova daju nekome sa prosječnom inteligencijom ocjenu od 100, sa široko prosječnom inteligencijom između 90 i 109. Ocjene u rangu između 110 i 140 se smatraju kao nadprosječna inteligencija.
Istraživanje je utvrdilo da su advokati rođeni 1958 godine imali IQ oko 10,5% iznad prosjeka, kada su bili ispitani kao djeca, što ih je svrstavalo u grupu nadprosječno inteligentnih. Oni rođeni 1970 godine su imali pak IQ približno oko 7,5% iznad norme, pripadajući time grupi sa prosječnom inteligencijom.
Slično tome, rezultati iz 1958 godine su gotovo 10% iznad prosjeka, ali samo 6% iznad prosjeka u 1970 godini.
Kvocijent inteligencije bankarima je pao sa 7,5% iznad prosjeka na 6,5%, dok su sveučilišni predavači pali sa 9% na 7,5% iznad prosjeka.
Liječnici su 1958 godine bili 12,5% iznad prosječno inteligentnih, ali 11% iznad prosjeka u 1970 godini.
Radnici krive neprestani pad društvenog standarda za sve manje prosjeke pohađanja sveučilišta mladih iz manje bogatih obitelji.
Ali kritičari kažu da problem leži u sveobuhvatnom nesupjehu škole koja ne pomaže siromašnim učenicima razviti se i postići dobre ocjene.
Oni ističu da je glavna razlika između dvije generacije, onih rođenih u 1958 godini i onih rođenih u 1970 godini ta što su jedni bili školovani u razdoblju kada su postojale gimnazije.
Zdravstvo: Mašina za pravljenje novca
Zanimljiv je primjer usporedbe računa za liječenje, Peru i Sjedinjene Američke Države.
Troškovi za medicinsku skrb koju je jedan istraživač dobio u Peruu, imali bi cijenu negdje između $60.000 i $80.000 u SAD-u.
No koliko su ti ljekari školovani na Sveučilištu Harvard naplatili za iste usluge u Peruu?
Manje od $2000 dolara i to bez osiguranja, a obuhvaća recepte, konzultacije, bolničku hospitalizaciju i druge troškove.
Istraživač se pita što je točno to što se u Americi plaća za zdravstveno osiguranje, i navodi da nije uspio riješiti problem niti u 13 godina.
Troškovi za medicinsku skrb koju je jedan istraživač dobio u Peruu, imali bi cijenu negdje između $60.000 i $80.000 u SAD-u.
No koliko su ti ljekari školovani na Sveučilištu Harvard naplatili za iste usluge u Peruu?
Manje od $2000 dolara i to bez osiguranja, a obuhvaća recepte, konzultacije, bolničku hospitalizaciju i druge troškove.
Istraživač se pita što je točno to što se u Americi plaća za zdravstveno osiguranje, i navodi da nije uspio riješiti problem niti u 13 godina.
.
|
.
|
 |
|
|
We have 2854 guests online
|
