Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Alternative News News Svijet 2011-2012: Banke Moraju Vratiti Dug Od 5 Trilijuna USD

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
roman

Gotovo svi ljudi koji se smatraju slobodnim i neovisnim o bilo kakvom intelektualnom utjecaju, robovi su teorija nekih od pokojnih ekonomista. Draž povijesti i njena enigmatska pouka leži u tome da je između jedne i druge epohe sve nekako sasvim drugačije, iako se ništa ne mijenja: "Nastavak ekonomske krize". Financijske krize imaju zajedničke osobine: ekonomski bum prije kolapsa, apsurdno povećanje vrijednosti dionica na burzama, enormna devijacija od cijena stvarnih vrijednosti, brza akumulacija dugova. Tko je kriv? Financijski i ekonomski alkemičari privatnog međunarodnog korporativnog režima  i dalje skreću pažnju s monetarne okupacije novčanih sustava suverenih naroda i nacija uvjeravanjem javnosti da su gospodarske krize izuzetak, a ne pravilo.


Posljedično, cijeli financijski sektor je postao "subprime" katastrofa, svi sektori gospodarstva su prezaduženi, na rubu bankrota koji samo što nije, ne zbog nedostatka likvidnosti, već zbog velikog manjka solventnosti. Ubrzo nas sve očekuje niz stečajeva trgovačkih društava, banaka i kućanstava. No jedna stvar je kad propadaju doista nesolventne banke, tvrtke i pojedinci, igrači pokera, a potpuno je druga stvar kad stradavaju skroz nevini gledaoci ekonomske krize prisiljeni na bankrot jer je presušio kredit gušeći podjednako i krivce i nevine.



Europski Frankenštajn-Predsjednik Europske Središnje Banke, Jean-Claude Trichet, pozvao je sve kamikaze industrijaliziranog svijeta na smanjenje javne potrošnje i povećanja poreza. Ekonomski Gestapo, poznatiji kao Međunarodni Monetarni Fond (MMF), odašilje eterom sličnu poruku: "Spasiti banke, ubiti ljude, kapitalizam bez stečaja je poput kršćanstva bez vraga, mi moramo preživjeti, vi morate umrijeti", te predlaže da sve države svijeta odmah moraju početi sa smrtonosnom štednjom i smanjenjem životnog standarda, skupa sa neograničenom hiperinflacijom za spas bankarskog sektora.  


Iz MMF-a naglašavaju da je glavni izazov razviti vjerodostojnu fiskalnu strategiju i osigurati da se suvereni-javni dug usmjeri na održivi put. Međunarodni Monetarni Fond nervozno upozorava da bi bez fašizma moglo doći do novih financijskih kovitlanja. Za siromašne zemlje Trećeg svijeta vjerovatno ovi zahtjevi MMF-a ne predstavljaju ništa novo, ali velika novost je u tome da se ove ubitačne mjere sada, u trenutku kad cijeli monetarni sustav implodira, nameću i razvijenim bogatim zemljama, uključujući Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniju.

Kad policija počne optuživati vlastitu vladu za veleizdaju, što se upravo događa u Irskoj, onda na to svakako treba obratiti pozornost.
Michael O'Boyce (Garda Representative Association-GRA) tereti irske ministre da su žrtvovali zemlju kako bi zaštitili interese bogatih kompanjona. O'Boyce tvrdi da je vlada korumpirana i da je kupljena od strane bankara: "Ova Irska Vlada je duže od jednog desetljeća rasipala bogatstvo ove zemlje dopuštajući da našu imovinu otimaju i pljačkaju bankari i špekulanti, na kraju prebacujući isplatu računa za izdaju na leđa generacija irskih radnika. Ova vlada je to učinila jer su je kupili bankari i špekulanti, a ona je zauzvrat žrtvovala opće dobro i prosperitet irskog naroda u korist nekolicine pojedinaca koji su nečasno stečenu dobit osigurali u poreznim rajevima širom svijeta. Doista, ova vlada je vlada nacionalne sabotaže"! Ovakve kritike nemaju presedana u irskoj povijesti i izuzetno su rijetke u bilo kojoj zapadnoj demokraciji, ali su sve veći izgledi da ćemo se s ovako teškim optužbama sve češće susretati.

 

You need to a flashplayer enabled browser to view this video

 

Našli smo se u kriznoj situaciji u kojoj su za razliku od jučer, danas najčešće spominjane teme postale bankrot banaka, bankrot država i bankrot cijelog financijskog sustava. Nešto nezamislivo, nije li?
Onaj tko zaista želi razmišljati i djelovati u interesu građana, treba konačno odgovoriti na temeljna pitanja:

- Tko je vlasnik valute u trenutku njenog izdavanja?
- Na koji način treba izdavati novac i kako njime upravljati?

Sve ostalo je potpuno nebitno u odnosu na ova monetarna pitanja, to je sada jasno i očigledno, zar ne, dame i gospodo, drugovi i drugarice?
Probleme treba spriječiti, a ne liječiti!
Svako novo predloženo rješenje, svaka nova politika i ekonomska teorija, svaka nova kandidatura, sve su to samo prazna obećanja bez izgradnje temelja zvanog sloboda bazirana na monetarnoj suverenosti i financijskoj neovisnosti.
U međuvremenu, u Hrvatskoj, sa sjedištem u Puli, već neko vrijeme postoji i djeluje bez teritorijalnih ograničenja, sustav alternativne valute "Crom Alternativna Razmjena". Više o samoj ideji, teoriji, praksi i filozofiji, može se saznati kroz zvaničnu prezentaciju, ovdje.

 

You need to a flashplayer enabled browser to view this video

 

Do današnjih dana, širom svijeta funkcionira legalizirani rezultat kontinuirane evolucije što traje već stoljećima, sveukupan novac u optjecaju je stvorio samo jedan izdavatelj-bankarski sustav, odnosno kartel središnjih i komercijalnih banaka povezanih u piramidalni sistem.
Svi ekonomisti režima odbijaju raspravljati o monetarnoj stvarnosti, potpuno negirajući da su osnovne, isključive karakteristike uz koje se izdaje ova vrsta valute te, da se pošto se izdaje bez ikakve materijalne podloge, izdaje iz ničega (kao komad bezvrijednog papira, znamenka na ekranu računala...), i da se pošto se posuđuje na korišćenje (u zamjenu za stvarne garancije, rad, nekretnine...), izdaje kao dug s pripadajućim kamatama.

Na ovaj način se piramidalni vrh bankarskog sustava autofinancira i sebi stvara neograničenu kupovnu moć. Prevarom je nametnuto plaćanje nepostojećeg, lažnog javnog duga kojeg je realni ekonomski sektor dužan vraćati krivotvoritelju zapljenom imovine i novcem zarađenim od rada na tržištu stvarnih roba i usluga.

Evo kako funkcionira aktualni, suludi monetarni sustav baziran na ubiranju emisione dobiti kroz sredstvo za razmjenu izdavano kao kreditni novac, novac-dug:

- Bankarski sustav emitira i povlači iz opticaja valutu-dug opterećenu kamatama,

- Država i javne institucije moraju konstantno povećavati cijene proizvoda i usluga, poreznih nameta; rezati ostale troškove (zdravstvo, školstvo, okoliš, istraživanja...); silom prilika privatizirati javne usluge,

- Industrija i poduzeća također stalno dižu cijene proizvoda i usluga (inflacija); smanjuju ostale troškove (plaće, otkazi, sigurnost na radnom mjestu, zagađivanje okoliša); režim konkurencije je podignut na maksimalni nivo (život ili smrt); izbjegavanje plaćanja poreza; premještanje proizvodnje u siromašne zemlje s niskim poslovnim troškovima,

- Obitelji se suočavaju sa stalnim poskupljenjima roba, proizvoda i usluga te padom njihove kvalitete; ucjene kroz radne ugovore; nezaposlenost; siromaštvo, jad i bijeda; iskorištavanje; manjak slobodnog vremena; sukobi između društvenih klasa zbog socijalnih razlika, porast kriminala; traženje spasa u zaduživanju,

- Ostale posljedice: neizbježne ekonomske krize; neizbježna koncentracija sveukupnog bogatstva u rukama nekolicine; diktatorski režimi; korupcija u javnom i privatnom sektoru; stvaranje monopolskih režima i obavljanje ilegalnih aktivnosti; suradnja politike i mafije; uspostavljanje sveopćih kontrolnih sustava; sustav sam po sebi krši ustavne principe društvene zajednice i demokratska načela.

 

Financijski instrumenti derivati su oružje za masovno uništenje civilnog stanovništva, prirode i okoliša, poslovnih sustava, političkih sistema...
Derivatni finacijski proizvodi su veoma komplicirani financijski instrumenti sektora virtualne ekonomije bez ikakve intrinzične vrijednosti, njima se ništa ne stvara, njima se ništa ne proizvodi. Kad se spominju financijski instrumenti derivati, onda tu nije riječ o investicijama kako bi neki mogli pomisliti, već o najobičnijim opkladama. Kockanje u kojem je ulog realni produktivni ekonomski sektor, kockanje kojim se virtulani, neproduktivni financijski sektor bogati na na štetu ljudi koji proizvode stvarne robe i usluge.
Začuđujuće, velika većina prosječnih radnih ljudi nikada nije čula za postojanje najvećeg financijskog tržišta na planeti, tržišta financijskih instrumenata derivata koje je raslo zapanjujućom brzinom, sa 500 trilijuna dolara na jedan kvadrilijun, pa onda skočilo na 1,5 kvadriliona dolara.
Iako je stvarna vrijednost tržišta financijskih derivata jedna velika nula, po zadnjim procjenama, na dugu bazirani derivatni finacijski proizvodi predstavljaju otprilike 75% svjetske likvidnosti, ili 800% svjetskog društvenog bruto proizvoda (BDP-a).
Kockanjem u novac kojeg nemaju, s mogućnošću klađenja u gotovo neograničene iznose, špekulatori su nas doveli do ruba provalije.

Kriminalci, među kojima su najzastupljeniji oni s Wall Streeta, uz blagoslov vlada, kontaminirali su površinu cijele planete prodajom lažnih financijskih proizvoda. Nakon što je prevara otkrivena, vijest o muljaži astonomskih razmjera bez presedana u povijesti je u cijelom svijetu među širom populacijom konstantno zataškavana, sve do današnjih dana.
Federalne Rezerve su kršeći konstituciji kupile propalu, najveću osiguravajuću kuću na svijetu, "American International Group-AIG"? Zašto?
Vlade su pokrile sve loše, otrovne dugove i kriminalna djela njihovih suučesnika s Wall Streeta i ostalih financijskih tržišta, obični ljudi su sada bez posla, bez krova nad glavom, i bez nade. Zašto?

Agencija Bloomberg je 23 srpnja 2010 izvjestila da je banka Goldman Sachs otkrila imena banaka koje je platila novcem dobivenim od američkih poreznih obveznika kroz spašavanje propalog giganta, najvećeg osiguravajućeg društva na svijetu, jednog od centara za malverzaciju financijskim derivatima, američkog AIG-a. Najveće iznose su primili europski zajmodavci. Umjesto snošenja gubitaka zbog preuzimanja rizika učestvovanjem u ovoj imbecilnoj igri CDO-ima (collateralized debt obligations), evo liste institucija koje su profitirale u cijelosti nadoknađenim gubitkom-prisvajanjem novca poreznih obveznika: DZ Bank AG Deutsche Zentrale-Genossenschafts Bank, Banco Santander Central Hispano SA, Rabobank Nederland-London Branch, Zurcher Kantonalbank, Dexia Bank S.A, BGI INV FDS GSI AG, Calyon-Cedex Branch, The Hongkong & Shanghai Banking Corporation, Depfa Bank Plc, Skandinaviska Enskilda Bankensweden, Sierra finance plc, PGGM Pensioenfonds, Natixis, Zulma finance plc, Stoneheath Re CRDV G, Hospitals of Ontario Pension Plan, Venice finance plc, KBC Asset Management NVD Star Finance, MNGD Pension Funds LTD, Shackleton Re Limited, Infinity finance plc, Legal & General Assurance, Barclays Bank PLC, GSAM Credit CDO LTD, Signum Platinum, Lion Capital Global Credit I LTD, Kommunalkredit Int Bank, Credit Linked Notes LTD, Ocelot CDO I PLC, Hoogovens PSF ST, Hypo Public Finance Bank, The Royal Bank of Scotland.

 

You need to a flashplayer enabled browser to view this video

 

Svijet 2011-2012: Banke Moraju Vratiti Dug Od 5 Trilijuna USD

Kalendar Maja završava 21 prosinca 2012 godine. Ovu misteriju su arheolozi i proroci protumačili kao početak novog doba.
U istom periodu ističu rokovi za isplatu zbilja glomazne količine privatnih, korporativnih i javnih dugova.
Podaci o zaduženjima banaka koje je ovaj tjedan objavila "Banka Za Međunarodna Poravnanja (BIS-Bank for International Settlements)", čini se da potvrđuju da će barem u financijskom sektoru, 2012 biti godina epohalnih promjena.

Globalno, na svjetskom nivou, bankarski sektor je u različitim dužničkim vrijednosnim papirima s rokom dospijeća u naredne dvije godine nagomilao dug od 5 tisuća milijardi dolara, u prijevodu 5 triliona USD.
Od tog silnog zaduženja, dvije tisuće i šest stotina milijardi dolara (2,6 triliona USD) moraju vratiti europske banke, dug od tisuću i tri stotine milijardi dolara (1,3 triliona USD) moraju vratiti američke banke, a ostatak su krediti banaka iz drugih regija.

Banke i ostale financijske institucije širom svijeta su morale prikupiti milijarde dolara da bi preživjele financijsku krizu, no sada za to moraju platiti račun. O ovoj situaciji se po nekom nepisanom pravilu u javnosti izbjegava puno pričati, no to znači da bankarski sektor do kraja 2012 mora isplatiti vlasnike obveznica, a to će pokušati učiniti izdavanjem novih dužničkih obveznica koje će probati prodati na internacionalnim financijskim tržištima.

U nekim i ne tako davnim vremenima, ova operacija bankarske industrije ne bi predstavljala nekakav veliki problem, ali sutra, skupa s njima, u istom periodu, isti prljavi trik će pokušati izvesti i cijeli niz ostalih karika u dužničkom lancu, prvenstveno prezadužene države. Kao i drugdje, i na Starom kontinentu će se u 2012 godini voditi bespoštedna borba između država i banaka za grabljenjem likvidnosti.
Grčka, Španjolska, Italija, Portugal, ali i Francuska i Njemačka, i Velika Britanija, a i ostali bogami, sukobit će se sa svojim kreditnim institucijama u uzaludnom hvatanju za posljednju preostalu slamku spasa-refinanciranje dugova.

Prvi znakovi monetarne gladi su već očigledni i jasno prepoznatljivi, svi imaju problema s pronalaženjem izvora svježih financijskih sredstava.
Banke su godinama koristile tržišta obveznica kako bi za sebe prikupljale sredstva zadužujući se prema zajmodavcima kratkoročno, a tvrtkama i pojedincima su zatim plasirale dugoročne kredite. Budući da su kamatne stope padale, ova strategija je do sada funkcionirala.
Od 2008 je međutim postalo sve teže pokrivati vlastite kratkoročne dugove dugoročnim posudbama drugima.
Za spašavanje cjelokupnog bankarskog sektora od bankrota, morale su protivno pravilima koja su same izmislile, intervenirati središnje banke i već preko glave zadužene vlade.

U narednom, vrlo bliskom periodu, nećemo samo kao pasivni gledaoci prisustvovati najvećoj financijskoj drami svih vremena, ili ćemo se tresti, ili ćemo tresti. Bez ikakve dileme, u monetarnom zemljotresu će svako zubima grizući do iznemoglosti nastojati ugrabiti svoje. Dobar tek!