Prije neki dan, točnije dvadesetog Siječnja ove 2010 godine, ideja o stvaranju alternative stvarnosti koju živimo je uobličena upisom Udruge Crom Alternativna Razmjena u Registar udruga Republike Hrvatske pod brojem 18002072. Tim se povodom obraćamo javnosti i pozivamo sve ljude, poduzeća i organizacije da razmotre sudjelovanje u projektu izgradnje održivog društva jer samo zajedničkim snagama kroz međusobnu suradnju možemo izgraditi održivu ekonomiju baziranu na financijskoj demokraciji i pravdi u čijem srcu kuca monetarna suverenost i financijska neovisnost svih pripadnika društvene zajednice kao osnovni uvjet egzistiranja demokratskog civilnog društva bilo koje vrste.

Nažalost, naš monetarni sustav uopće nije osmišljen kako bi stvorio vrstu svijeta koju većina nas sanja. Još tužnije, kroz vremenski period od zadnjih nekoliko stoljeća nije evoluirao u nešto što bi omogućilo barem dovoljnu, ako ne najvišu kvalitetu života onima koji ga koriste. Prihvatili smo katastrofalne posljedice izuma koji nam je doslovce silom nametnut kao da se radi o nepromjenjivom zakonu prirode, u svijetu mass medija u vlasništvu istih onih koji posjeduju i sam novčani sustav, izgleda kao da cijelo to vrijeme nikome nije palo na pamet da možda postoji i bolji način.

Moramo shvatiti ulogu koju monetarni sistem igra u našem društvu stvaranjem i distribucijom bogatstva i učvršćivanjem vrijednosti. Posljedice novčanog sustava moraju biti lako shvatljive svima, a njegove funkcije transparentne.

Promjena neće proizaći iz protesta, ratova ili sukoba. Promjena će jednostavno doći sama od sebe, sviješću da postoje alternative i našom željom da djelujemo u interesu naše zajednice i nas samih.

Alternativna valuta crom u svojoj djelotvornosti osigurava vrijednosti koje naš sadašnji monetarni sustav ne nudi.
Sustav je kreiran zbog rješavanja problema i ispunjavanja potreba onih koji ga koriste. Kad i nakon samo ekperimentalnog sudjelovanja u projektu počnemo sagledavati proizlazeću štetu i korist iz služenja ovom alternativnom valutom, naravno da ćemo između nje i one oficijalne odabrati valutu koja pruža više koristi.

Nemamo odgovore na sva pitanja, ali se bez ikakve sumnje, zasigurno krećemo u dobrom pravcu. Želimo iskrenost, želimo pravdu i želimo fer trgovinu. Moguće je svima osigurati veći prosperitet, veće povjerenje i suradnju, poštovanje za sve ljude i kolektivnu veću brigu za okoliš, to samo trebamo vidjeti. Proučavajući novac kojeg koristimo i promjenom njegovih funkcija na bolje, možemo stvoriti bolji svijet koji je u skladu s našim najvišim idealima.

Bez obzira da li pripadali onoj polovici koja preferira novac s materijalnom podlogom (zlatnom) u upotrebi do 15 Kolovoza 1971, ili novac bez ikakve podloge u upotrebi od tada pa do danas, pokušajte si postaviti ovo pitanje: Je li čovjek na pustom otoku kojem je priroda sve ono što mu je potrebno za život pružila u izobilju, s obzirom da ne posjeduje i ne koristi novac, bogat ili siromašan?

Izvan okvira društvenog konteksta novac nema nikakvo značenje. Na izoliranom otoku kojeg naseljava samo nekolicina obitelji, s ukupnim brojem stanovnika između pedeset i sto, ne postoji potreba za novčanim sustavom. Najvjerovatnija budućnost novca je da novca uopće neće biti, no ako ga već moramo imati, onda je sasvim očigledno da naša shvaćanja novca žude za promjenama.

Svi smo mi u školama imali povijest kao obvezni predmet i učili o velikim civilizacijama koje su jedna za drugom kroz vrijeme propadale, no prave uzroke  nismo saznali. U obrazovnom sustavu, čini se da su znanost i religija krila iste ptice. Prvi korak kojeg inteligentni liječnik poduzima pri susretu s pacijentom je pravilno dijagnosticiranje bolesti. Pretjerano centralizirana moć je bila glavni uzrok urušavanja civilizacija, a stvaranje i kontrola distribucije novca su oduvijek bili glavni instrument moći.

U svijetu u kojem živimo, ništa nije sigurno osim smrti, poreza i ljudi koji ih pokušavaju prevariti. Ono što nam u školi nikad nisu spomenuli je da onaj tko u svijetu kontrolira izdavanje novca i njegovu distribuciju, kontrolira i cijeli svijet. U pogledu funkcioniranja monetarnog sustava, stagnacija je karakteristična osobina državnih uređenja već stoljećima.
Centralizirani novac i centralizirana moć su simbiozni par. Za suprotstaviti se i oduprijeti nekoj moći je potrebno oružje i ljudstvo, no za promjenu novčanog sustava je potrebna samo bolja ideja od one postojeće. Inovacija je dakle glavna karakteristika decentralizacije, u trenutku kad je novac stvoren kao simbol, kome pripada dodijeljena mu vrijednost? Ako sagledamo novac u jednom od oblika komunikacije kao produžetka govora kroz ugovore i simbole, onda u aktualnoj situaciji uviđamo i da se nalazimo u dvorani u kojoj smo prisiljeni slušati govor samo jednog centraliziranog subjekta koji uopće nema namjeru prepustiti mikrofon drugima, što je u potpunoj suprotnosti s osnovnim demokratskim načelima. Ako uspijemo decentralizirati novac, decentralizirali smo i svo šarenilo kontrolne moći, ako povratimo pravo na stvaranje novca u svoje ruke, moći ćemo promijeniti sve, u aposlutnom smislu značenja te riječi. Koncept decentralizacije novca je u suštini veoma jednostavno pitanje: u trenutku stvaranja novca kao simbola koji iza sebe nema nikakvu materijalnu podlogu, tko postaje vlasnikom vrijednosti koju on ima u opticaju, ili, tko ubire zaradu na razlici između novčanice od 500 i troškova njene proizvodnje od samo 0,30?

Razmišljanje na kratkoročno razdoblje je tipična norma naše moderne civilizacije. Općenito je široj populaciji malo poznato da je ovaj proces zapravo uvjetovan tipom novca kojim se koristimo, a još manje da postoji izbor u različitim vrstama valuta. Razmišljanje na kratkoročno razdoblje nije prirođeni nedostatak modernih donositelja odluka već logična posljedica upotrebe novca u obliku duga s pripadajućim kamatama koji vrši pritisak na cijeli kolektiv u smislu puno veće zainteresiranosti za ostvarivanje dobiti u kratkim vremenskim periodima od one za dugoročna razmatranja.

Zbog same strukture monetarnog sustava, novac ima najveći uticaj na ponašanje ljudi i njihovo shvaćanje vrijednosti. Novac je glavni izvor političke moći jer se novcem i bankarskim sistemom manipulira u svrhu ostvarivanja privatnih interesa uskog kruga pojedinaca. Ljudi su međutim počeli shvaćati da ako žele povratiti kontrolu nad svojim životima, prirodom oko njih i nadom u bolju budućnost, moraju preuzeti kontrolu nad novčanim sustavom kojim se koriste. Temeljan izvor moći leži u stvaranju novca, a ne zakona.

Ako država, a iza države stoje njeni građani, može izdati dužničku obveznicu od 100, onda mora moći i izdati novčanicu od 100. Ono što čini dužničku obveznicu dobrim izborom, čini i novčanicu isto tako dobrim izborom, razlika je jedino između onih koji od njihovog izdavanja imaju korist. Kroz izdavanje dužničke obveznice se od društvene zajednice oduzima na njenu štetu, kroz novčanicu se društvenoj zajednici daje na njenu korist. Ako novčanica koju bi izdala država nije dobra, onda ni dužnička obveznica koju je izdala države nije dobra! Situacija u kojoj se država da bi povećala nacionalno bogatstvo mora zadužiti i time upasti u zamku vječnog dugovanja iz koje nema izlaza je upravo užasna, ponajprije zbog same osnove koja nam se usađuje kroz moderno obrazovanje, da je dug bogatstvo, a ne siromaštvo.

Time je i sve rečeno, svi su naši problemi danas izravno povezani s monetarnim sistemom osmišljenim kako bi oni koji stvaraju novac bili u mogućnosti  oduzimati proizvodne kapacitete od ljudi i uživati u plodovima njihovog rada.

Novčani sustav utječe na naš svakodnevni život više nego izvršne, pravosudne i zakonodavne odluke zajedno. Pa ipak, novac je privatiziran u apsolutnoj mjeri i izvan je kontrole našeg "demokratskog" sustava u srcu kojeg je između svih ostalih nepravdi najvažnija  ona nepravedno koncentriranog bogatstva.

Nije potrebno biti raketni inženjer da bi se spoznalo da je trajni eksponencijalni ekonomski porast, ključni zahtjev financijskog sustava baziranog na izdavanju novca kao duga, nemoguć. Nakon periodičnih eksplozija financijskih balona i požara na financijskim tržištima, dostižu se limiti i sistem se urušava sam od sebe, a mi smo upravo u toj fazi i zato je ovo pravo vrijeme za prave odluke.   


Mi Ljudi, dužnici, shvatili smo da je aktualni ekonomski model baziran na lihvarstvu vječni uzrok bolesti od kojih patimo, ratova, nasilja, siromaštva, nestašica, kriza, nesreća i nezadovoljstava.

S današnjom tehnologijom i uz saznanja iz i o prošlosti, pružene su nam ogromne mogućnosti kojima društvene, ekološke i gospodarske prioritete moramo uskladiti s održivim razvojem. Vlasništvo nad novčanim sustavom je za društvenu zajednicu od ključne važnosti za postizanje bilo kakve vrste trajnog prosperiteta, novac bez podloge je nešto što možemo davati sami sebi bez ikakvih posrednika. Ekonomisti su ovoj ideji već dali i ime, alternativne valute. Bankama je puno važnije da klijenti imaju povjerenja u njih, nego oni u klijente. Kod alternativnih valuta, budući da su oni ti koji iza njih stoje, najvažniji faktor je da ljudi imaju povjerenja sami u sebe. Na slobodnom tržištu je da u opticaju bude samo dobar novac, novac u kojeg ljudi imaju povjerenja. Ljudi su dovoljno pametni, posebno s današnjim tehnološkim mogućunostima širenja znanja, da bi donosili odluke sami za sebe. Zašto se koristiti i plaćati nečim što ne možemo kontrolirati, kad možemo upotrebljavati i jedni druge plaćati nečim nad čim imamo kontrolu?

Kad zajednica ljudi uvidi zajedničku potrebu i dogovore rješenje, u aktualnom uređenju su prisiljeni ovisiti o milosti i nemilosti banke i njenih papirnatih, ili  puno vjerovatnije elektronskih monetarnih simbola. Ljudi imaju ideju, plan i projekt, oni su radna snaga i raspolažu materijalom, ali od financijskog sustava moraju dobiti dozvolu za nastavak. Most, škola, bolnica, cesta ili hidroelektrana se pretvorila u hipotekarni dužnički instrument i postala dug za ljude, a bogatstvo za banku. Ne bi li novosagrađeni objekat od zajedničkog interesa i društvene koristi trebao postati bogatstvo za zajednicu?

Alternativni ekonomski sustav Crom Alternativna Razmjena je dobar način za revitalizaciju društvenih zajednica, put prema boljoj budućnosti kroz socijalnu i ekonomsku pravdu. Nastoji privući i okupiti širok broj ljudi, pružiti prave informacije kao osnovu samostalne edukacije i bazu za monetarnu reformu.

Naš sadašnji monetarni sustav nije nepromjenljiv i mi upravo na tome radimo. Kao drugačiji novčani sustav u sklopu kojeg je u opticaju i drugačija vrsta valute, alternativna, trudi se realizirati ideju o stvaranju i promoviranju mreže malih mreža lokalnih ekonomija kao alternativu aktualnoj situaciji u kojoj dominiraju velike multinacionalne korporacije. Ako čitaš redke ovog teksta, to je već odličan predznak i znaj da si dobrodošao, bio ribar, pekar, varilac, istraživač, bankar, ekonomist, ugostitelj, informatičar, mehaničar, komičar ili nešto treće. Zdrave lokalne ekonomije su stup zdrave globalne ekonomije, a ovaj sustav između ostalog predstavlja i način uštede na porezu i ostalim troškovima prisutnim u trgovanju oficijalnim valutama. Alternativna valuta je hitna potreba jer oslobođena od lihvarstva predstavlja optimalni model za bilo koju zajednicu.

Najbolji način za postizanje uspjeha u projektu alternativne valute crom je međusobna suradnja, zajednički rad na stvaranju malih mreža zajednica koje bi sve skupa činile jednu veliku. Dobrovoljnu razmjenu putem alternativne valute crom bi trebalo proširiti na cijeli društveni lanac, od proizvođača do potrošača, u nju uključiti i male i velike trgovce, proizvođače osnovnih potrepština, radnike, tate, mame i bake. U alternativnom ekonomskom modelu Crom, svaki član ili korisnik usluga može platiti svog dobavljača crom valutom, pa bi na taj način on postao i međunarodni platni sustav za poslovnu zajednicu. Zbog čega je pojam međunarodni od ključne važnosti? Alternativne valute su u najvećem postotku lokalne valute ograničene na mala područja, paralelno s tim, ideja o alternativnoj valuti izgleda divno dok se ne pokuša upotrijebiti izvan zajednice u kojoj je u opticaju. Crom Alternativna Razmjena između ostalog, predstavlja i konkretno rješenje u tom pogledu, omogućuje stvaranje velikog broja malih zajednica čije poslovanje ne mora biti teritorijalno ograničeno. Kako se bude povećavala važnost cijele mreže, tako će se i više cijeniti svaka pojedinačna razmjena unutar nje. Zacrtani cilj ove organizacije kao mreže je pomoći svim sudionicima u obavljanju razmjena, bez političke obojanosti, te pružanjem pravih informacija omogućiti razvijanje nove kolektivne svjesti bazirane na zdravom razumu, budućnosti u kojoj je slobodno tržište ono koje odlučuje o vrijednosti novih ideja.

Ako se nekom naprimjer ne sviđaju banke, a do sada je bio primoran koristiti se njihovim uslugama, od sada to više ne mora. Naravno da trenutno postoje neke neugodnosti koje prate tu odluku, ali to ne znači da isto mora trajati dug vremenski period, sve ovisi o broju sudionika i količini proizvoda i usluga na Crom Tržnici. Nije uputno iz prvog pokušaja ponuditi na prodaju najnoviji model Mercedesa, ali bi za stvaranje tržišta što je osnovni uvjet opstanka ovog sustava, bilo dobro i preporučljivo da svaki sudionik ponudi za prvi put nešto minimalne vrijednosti, knjigu, DVD, romobil, 10 kila krumpira ili slično. Ako razmjena nije obavljena na licu mjesta naprimjer plaćanjem mobilnim telefonom što također spada među pružene mogućnosti, u prvo vrijeme, isporuku će trebat pošti ili nekom drugom plaćati u oficijalnim valutama, no i to ima svoj vijek trajanja ako se sustav razvije jer će zasigurno netko u tome prepoznati dobru poslovnu mogućnost i ponuditi svoje usluge plative u cromima. Ovo su ipak sitnice u odnosu na mogući dobitak cijele zajednice koja umjesto oficijalne valute koristi onu alternativnu, vratiti novac u svoju kuću.

Moramo upoznati poduzetnike s činjenicom o postojanju ovog sustava za gospodarski razvoj zajednica baziran na suradnji umjesto konkurenciji. Kao ljudi dobre volje i dobrih namjera, izgradili smo ovu elektroničku platformu koja je u stanju pozitivno utjecati na ekonomski razvoj i trgovinu. Sigurno, nemamo odgovore na sva pitanja, ali svaki sudionik može ponuditi svoj prijedlog ili kritiku. Svaki nedostatak zajedno možemo ukloniti, svaku grešku ispraviti, svaki dobar prijedlog testirati. Onako u prolazu možeš baciti pogled na suradnju koju smo da sada ostvarili s glazbenicima.

Bitan dio cijelog projekta je da njegovi sudionici, povezani u zajednicu od čijeg progresa imaju korist, nisu samo neki pojedinci ili organizacije od tamo negdje Bogu iza nogu koji sponzoriraju događaje samo zbog vlastitog interesa, koristi i zarade. Oni imaju zajednički cilj, a to je napredak zajednice. Razmisli o tome. Lokalna ekipa pojedinaca pronađe zaposlenje i dobiva plaću u alternativnoj valuti koju onda troše najvećim dijelom u lokalnim poduzećima i trgovinama koje su također sudionici projekta. Tako više novca cirkulira unutar lokalnog gospodarstva. Ljudi će vidjeti da je posađeno sjeme izraslo u stablo. Nakon što probaju okus slatkog voća,...

Koji su odgovori na bitna pitanja za budućnost demokracije, kako revitalizirati i uzdržavati zajednicu, kako bogatstvo i imovinu raspodijeliti u ruke što većeg broja ljudi, kako radnim ljudima dati veću kontrolu nad svojim radnim mjestima i ekonomskim uvjetima? Kad proizvođači i potrošači usklade međusobne odnose s raspoloživim resursima u zajednici u kojoj su oni sami vlasnici institucije koja izdaje novac, i kad gradovi i mjesta počnu pružati visoko-tehnološku infrastrukturu u skladu s prirodom i okolišem, onda počinjemo pričati o održivoj ekonomiji. Kad svi shvate da su kroz zajednicu međusobno povezani i da upravo od uspješne suradnje pojedinaca ovisi razvoj cijele zajednice, onda počinjemo pričati o razvijenoj kolektivnoj svijesti. Ovakvim pristupom se potiče sudjelovanje u projektu i vlasništvo nad bogatstvom u zajednicama decentralizira na demokratski način, čitav sustav time poprima stabilnost. Uravnoteženost prije svega. Rješenje u vidu izdavanja vlastitog novca kao sredstva za razmjenu je proces koji obećava revitalizaciju lokalnog gospodarstva, smanjenje nezaposlenosti, kraće radno vrijeme, ponovno pokretanje lokalnih obiteljskih farmi i male poljoprivrede, malih trgovina i male proizvodnje. Stvarna snaga ovog projekta leži u tome da se od nas više ne zahtijeva da najprije i prije svega dobijemo političko-bankarski novac-dug i time izgubimo kontrolu nad svakom idejom od samog početka.

Projekt Crom Alternativna Razmjena u stvari u neku ruku predstavlja i modernu verziju primitivne trampe kroz evoluirano sredstvo razmjene. Zašto će broj sudionika u projektu rasti? Iz jednostavnog razloga što je ljudima ovako nešto više nego potrebno. Svugdje u svijetu postoji potreba za obavljanjem transakcija i svugdje u svijetu mnogo njih ostaje neobavljeno jer nedostaje transakcijskog alata, u prijevodu oficijalnog novca-duga. Svugdje u svijetu osim sad sve većeg broja pojedinaca koji su shvatili da je suradnja bolje rješenje od konkurencije, postoji potreba za razmjenom roba i usluga koje nisu direktno povezane s natjecateljkim gospodarstvom, poput zdravstva, obrazovanja, znanja, znanstevnih projekata. Alternativna valuta dozvoljava da takve transakcije budu obavljene bez potrebe za konvencionalnim, uvijek nedostajućim alatatom. Ovaj jednostavan inovativni alat na bazi demokracije ne ovisi o centraliziranim institucijama poput banaka, ljudi će ga koristiti baš zbog njegove jednostavnosti. Nakon što ovakav novčani sustav postane zajednička navika u našim svakodnevnim životima, vrlo vjerovatno ćemo na današnji konvencionalni novac gledati kao na uspomenu iz feudalnog doba. Ako su proizvodi i usluge naši, onda je logično i da novac koji ih predstavlja mora biti naš, na njega imamo apsolutno pravo, kao osnovno sredstvo za razmjenu novac nikako ne smije biti monopoliziran od strane bilo kakve institucije. U izgradnji sistema Crom su demokracija i učinkovitost bili na prvom mjestu, svi sudionici koriste ovu alternativnu valutu isključivo na dobrovoljnoj bazi, i  svi imaju jednak pristup njenom stjecanju. Nakon ispunjavanja ovih osnovnih zahtjeva, različiti karakteri, prohtjevi i različite želje u potpunoj slobodi poslovanja odlučuju o količini bogatstva koja ih zadovoljava, dok je u isto vrijeme svima osiguran osnovni nivo života dostojnog čovjeka.

Ljepota nije u sličnostima, ljepota je u razlikama.
Pred svakom zajednicom koje su u stvari i pravi proizvođači bogatstva, pa na osnovu toga i izdaju novac, otvara se bezbroj mogućnosti na koje mogu koristiti ovaj sustav. Svijet ima mnogo potreba, svaka potreba predstavlja tržište i potencijalno vlastito rješenje, a sustav alternativne valute Crom u tom pogledu nije ništa drugo nego vlastiti alat svake zajednice.

Kao zajednica koja je prisvojila pravo na izdavanje novca, mi ne mijenjamo bankarski nego monetarni sustav, svaka je banka ovdje dobrodošla. Pozivamo sve osobe dobrih namjera da se barem eksperimentalno uključe u ovaj projekt alternativne valute u vlasništvu cijele zajednice i sudjeluju u zajedničkom stvaranju nove budućnosti kroz međusobnu kooperaciju. Nema boljeg trenutka za odluku od aktualne globalne financijske krize.

Pristup: Udruga Crom Alternativna Razmjena