Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Alternative News News Najvažnija Lekcija U Povijesti Moderne Civilizacije

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
Gaja
User Rating: / 1
PoorBest 

Nakon slovačkog odobrenja, a tko je u drugačiji ishod mogao i sumnjati; dva nedemokratski izabrana lidera, José Manuel Barroso i Herman Van Rompuy, najavili su kako je od sada fond za spašavanje eurozone (European financial stability facility) u funkcionalnom stanju. Divne li vijesti, osobito ako se uzme u obzir sva ona enormna masa svježe tiskanih eura ubrizganih u financijski sustav starog kontinenta u zadnjih nekoliko godina. Hoće li najnovija poplava friških novčanica konačno uspjeti ugasiti vatrenu stihiju kojom su zahvaćene države, banke i tvrtke? Sudeći po svemu, neće. Naime u malo bolje informiranijim krugovima je već poznato da će samo za kratkotrajno smirivanje situacije i opet samo u slučajevima Španjolske i Italije, spomenuti fond biti nužno po hitnom postupku povećati sa 440 milijardi na nevjerojatnih 3,5 trilijuna dolara. Jedina misterija je u kojem obliku će se ta alkemičarska operacija predstaviti široj publici. Zagonetku tko će platiti račun za sva ta bježanja od stvarnosti, koja su uostalom već neko vrijeme jedina osnova na kojoj svjetska tržišta još uvijek nekako uspijevaju funkcionirati; nije potrebno odgonetati...

 

Skoro pa prije stotinjak godina, davne 1922 godine, čovječanstvo se suočilo s jednim od najrazornijih događaja u zabilježenoj povijesti. Sve je počelo tako što su njemačka središnja banka i trezor, naravno u najboljoj namjeri, odlučili lakšim i jeftinijim novcem probuditi umrtvljenu nacionalnu ekonomiju. Povodeći se za teorijom da je više bolje, jednostavno su počeli tiskati velike količine novog novca. Kako gospodarska stagnacija nije posustajala, iznos novca u optjecaju je rastao sve više i više. Onda su iznenada, sasvim neočekivano, cijene doslovce eksplodirale. Zatim se pristupilo usklađivanju novonastale situacije sa tržišnom stvarnošću, i došlo je do devalvacije marke. Nakon godine dana, 1 američki dolar je vrijedio 4,2 trilijuna njemačkih maraka.

Na početku Prvog svjetskog rata, po službenom tečaju je za jedan dolar trebalo dati 4,2 marke. 1919 godine se cijena kruha u Njemačkoj vrtjela oko 26 centi. U 1920, cijena štruce kruha je iznosila 1,20 dolara. U 1921, cijena kruha je porasla na 1,35 dolara, a u 1922 na $3,50. Početkom 1923 godine, cijena kruha je dostigla visinu od 700 dolara. U rujnu iste godine se za kruh trebalo izdvojiti 2 milijuna, a krajem godine prvo 3, pa onda 100 milijardi američkih dolara. I tad je sve puklo.

1913 godine, u Njemačkoj je u optjecaju cirkuliralo sveukupno 6 milijardi maraka. U studenom 1923 je kruh koštao 428 milijardi maraka, a kilogram svježeg maslaca 6 trilijuna. Nije teško primjetiti da je kilogram maslaca tada koštao 1000 puta više od sveukupne nacionalne ponude novca samo 10 godina ranije.

Povratak u današnjicu.

Dva dolarska tiskarska stroja Sjedinjenih Američkih Država, od kojih jedan u Washingtonu a drugi u Fort Worthu, zajedno dnevno troše oko 9,7 tona tinte. Svakog dana proizvedu 26 milijuna novčanica, nominalne vrijednosti otprilike 907 milijuna dolara. Približna težina jedne novčanice je jedan gram. Proizvesti jednu papirnatu novčanicu košta približno 6 centi, dok je stvaranje elektronskih dolara praktički besplatno. Za ono za što je nekad, kad je bio od zlata, trebalo izdvojiti 1000 dolara; danas kad ga bez ikakve materijalne podloge u optjecaj u obliku kamatonosnog duga izdaje privatna institucija poznatija kao Federalne Rezerve, treba izdvojiti dvadeset i dvije tisuće zelembaća.