Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Alternative News News Male Lokalne Zajednice, Održiva Ekonomija I Održivi Razvoj

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
administrator

Zajednica je grupa ljudi koji zajedno djeluju na zadovoljavanju zajedničkih potreba. Postoji puno oblika ljudskih zajednica. Esencijalne karakteristike zajednica su običaji i angažman na ispunjavanju različitih potreba mnogih kroz zajedničko planiranje i odlučivanje.

 


Zajednice ne moraju nužno biti samo male grupe ljudi, mogu se osnovati zajednice gradova i država, a danas su česte i online virtualne zajednice na internetu.

 


Pojam zajednica možemo koristiti u dva konteksta. U prvom slučaju, to je naziv za posebnu skupinu lokalnog stanovništva, grupu od par stotina ili par tisuća ljudi koji žive na području od par kvadratnih kilometara. U drugom slučaju, zajednica je naziv kojim su definirane karakteristike i kvalitete određene grupacije ljudi. U ova svojstva su uključene društvene osobine kao što su uzajamno povjerenje i odanost općim načelima. Ključni čimbenik ove definicije je "kvaliteta" ljudi odgojenih u tradiciji male lokalne zajednice.




Nekad su skoro sve zajednice bile male lokalne zajednice. Danas većina stanovništva živi u urbanim područjima. Ruralna područja predstavljaju jednu vrstu opisa malih lokalnih zajednica u kojeg se uklapaju mnoga sela i mjesta. Također, nekad su zajednice seljaka za razliku od danas predstavljale veliku većinu malih zajednica.

 

Očigledno, male zajednice su sada puno raznolikije od zajednica farmera iz onih starih vremena. I fakulteti su u ovim modernim vremenima lokacija zajednica. Mnoge male zajednice obavljaju nekakvu proizvodnju, a razvoj tržišta i ponude uslužnih djelatnosti je donio i osnivanje velikog broja zajednica koje nude uslužne djelatnosti. Centar gospodarskog života nekih zajednica je u zagrljaju države i vladinih agencija. Mnoge su zajednice postale rezidencije siromašnih ljudi čiji opstanak ovisi o različitim oblicima socijalne potpore.


Mnogi ljudi smatraju da je ono što je malo i lokalno, nevažno, za njih je veličina mjera značaja. Međutim, detalji i pojedinosti svakodnevnog života su ti koji određuju kvalitetu naših života. Kako su se tokom vremena novi naraštaji počeli sve više rađati u velikim gradovima, tako su rasli i problemi, najviše se iskazujući kroz nasilje, natjecanje i individualizam. Mala lokalna zajednica je važna jer u sebi nosi osnovne vrijednosti, osobito one koje su vječne i univerzalne, poput naših odnosa prema drugim ljudima.


U razdobljima velikih ekonomskih kriza je uobičajeno da se mnogi ljudi zbog financijskih poteškoća i gubitka posla vrate u domove svojih roditelja. Nakon stoljećima duge emigracije u velike gradove, danas se itekako osjeća potreba za povratak "kući" u ruralna područja, male lokalne zajednice obećavaju sigurnost i dobrodošlicu, kontakt s vrijednostima koje smo davno izgubili. Ljudska civilizacija treba alternativnu opciju, rat, stalni ekonomski rast, industrijalizacija, urbanizacija, globalizacija, individualizam, kompeticija, degradacija okoliša i financijski skandali koji nam prijete nikako ne smiju biti jedini izbor.


Kroz novac koji bi naprimjer zajednica sama sebi bez posrednika izdavala kao vrijednost, a ne kao dug prema privatnim centralnim bankama kao što je to već stoljećima slučaj, pred nama bi se pružila mogućnost drugačijeg načina života optimiziranih prirodnih i ljudskih resursa u malim lokalnim zajednicama. U konceptu održivog razvoja ljudske civilizacije male farme moraju imati jednu od najvažnijih uloga.


Kako i sve ostalo, nepošteni monetarni sustav kojemu služimo umjesto da nam služi, uzrokovao je i brzo širenje mnogih negativnih socijalnih trendova. Porast kriminala, pucnjave u školama, bombe, dugo radno vrijeme, visoku stopu razvoda i napuštene djece, uvijek i svugdje prisutnu drogu. Glavne značajke rastućih društvenih problema uzrokovanih lošim monetarnim sustavom su u svakom slučaju prostitucija u svim mogućim smislovima značenja ovog pojma, te individualna i kolektivna amnezija. Kako bi balon napuhan zrakom mogli držati zaronjenog pod vodom, potrebno je na njega vršiti stalni pritisak. Onog trenutka kad pritisak popusti, balon  izranja na površinu. I mi smo kao globalna zajednica stalno pritisnuti, potpuno smo zaboravili na sebe kao ono što u stvari jesmo, naravno, jedan je balon puno lakše držati pod vodom od stotina ili hiljada balona u isto vrijeme. U ovom smislu, mala lokalna zajednica je balon koji je bez pritiska sa strane normalno sam od sebe izronio na površinu i postao svjestan, svjestan samog sebe, svoje unutrašnjosti, svoje vanjštine i svoje okolice. Male lokalne zajednice bazirane na zajedničkoj suradnji koju je moderno društvo eliminiralo predstavljaju prirodni lijek za duševne poremećaje, udaljavanje jednih od drugih, usamljenost, konkurenciju, kriminal, ekonomsku nesigurnost, strah, nervozu i tjeskobu. Dnevne interakcije u svrhu međusobne i potpore cijeloj lokalnoj zajednici pružaju moralne i psihološke karakteristike potrebne društvu utemeljenom na osobnim  kvalitetama umjesto na vrijednostima osobnih tekućih računa.


S raspadom SSSR-a u ranim 1990-im godinama, trebalo je nastupiti obećano razdoblje mira i prosperiteta u svijetu.
Danas se pak čini da opasnost od konvencionalnog i nuklearnog rata nije nikad bila veća. Još gore, nejednakost u pogledu raspodjele dohotka i bogatstva sve više raste. I ekološke katastrofe sve više prijete bez očitog razumnog rješenja. Pesimizam je rasprostranjen širom svijeta. Ništa ne raste vječno, ali neke stvari potonu i ostanu dole na dnu zauvijek. Stara poslovica kaže: "Dobro pomiriši govno prije nego što ti postane dosadno smrdljivo društvo".
Velike industrijalizirane i urbanizirane sredine su nažalost izvor međusobnog takmičenja umjesto kooperacije, pohlepe i općenito neprijateljstva i odbojnosti jednih prema drugima. Susjedi koji godinama žive vrata do vrata se međusobno ne poznaju. Male lokalne zajednice predstavljaju suprotnost ovim društvenim bolestima. Stalne interakcije licem u lice između članova zajednice u kombinaciji sa zajedničkim naporima u rješavanju neprilika i iskorištavanju povoljnih mogućnosti izgrađuju povjerenje, dobru volju i velikodušnost.


Kada konačno shvatiš, kada isto shvate i drugi, doći će do promjena.
Iluzija vječnog ekonomskog porasta baziranog na vječnom porastu privatnih i javnih zaduženja, u potpunosti je pukla tijekom aktualne globalne financijske krize s početkom u 2007 godini. Ono što se nekad moglo pronaći samo na rijetkim takozvanim sajtovima "teorije zavjere", danas je vidljivo u komentarima vijesti iz politike i ekonomije na svim mass-medijima. Jedini rezultat ekonomskih čuda kojim su nas desetljećima bez prestanka i u svakoj prilici bez ograničenja častili, postao je podjela ljudi na malu grupicu koja je ekstremno bogata i veliki broj onih koji žive u teškim uvjetima konstantnog odricanja od kojih su mnogi u stanju potpune bijede i siromaštva. Samo prije nekoliko desetljeća, popularni su članci pisali o bliskoj budućnosti u kojoj ćemo morati razviti nove vještine i tehnike za obradu velikih količina slobodnog vremena koje se očekuju. Što smo doživjeli umjesto toga? Gotovo svi radimo više sati tjedno nego ikad, produžio se i radni vijek potreban za odlazak u mirovinu za čije uživanje novcu više ni traga ni glasa, većina obitelji  ne uspijeva preživjeti bez da oba roditelja, a u mnogim slučajevima i odrasla djeca nisu zaposleni na poslovima s punim radnim vremenom. Veoma interesantno i začuđujuće na globalnom nivou, proporcinalno sve većem radnom opterećenju, sve nam više pada kupovna moć i rastu dugovi.


U bratstvu privatnog bankarstva, nekad nezakonita praksa pakovanja i trgovanja otrovnih papira poznatijih kao financijski derivati je prije nekih 8 godina dostigla monstruoznu veličinu od stotinjak triliona dolara, dovoljnu da uništi stvarnu ekonomiju cijelog svijeta. Do kraja 2008 godine, virtualna ekonomija je stvorila financijske derivate u iznosu od 1,5 kvadrilioooooona dolara, broj daleko iznad ljudskog poimanja i percepcije. Crna rupa financijskih derivata je više nego dovoljna da desetke puta poždere rad i trud svih ljudi i strojeva svijeta zajednooooooo, što također znači da je za desetke puta više nego dovoljna da sve zajednice, društva i države planete skupa vrati u budućnost neo-feudalizma. Jesu li vam najavili da vam dolaze zaplijeniti kuću, ili ste već ostali bez nje i preživljavate u jednom od mnogobrojnih šatorkih naselja? Uspijevate li plaćati kamate na potrošačke kredite vaših kreditnih kartica? Možete li si priuštiti održavanje automobila, ispunjavanje iznenadnih obiteljskih potreba, obezbjediti zdravstvene usluge vašoj djeci, kupiti dovoljno hrane, benzina ili energije za grijanje? Kako smo uopće dospjeli u ovako tragično tužnu situaciju? Malo je reći da su nas naši čelnici prevarili, naši lideri su nas izdali. I kao da to nije dovoljno, oni nas nastavljaju uvjeravati da živimo u svijetu politike i ekonomije, iluziji u kojoj nije eksplodirala supernova financijskih instrumenata derivata, drže nas u mraku neznanja na sigurnom odstojanju od svjetla osnovnog poznavanja monetarnog sustava i financija. Radi se o toliko očitoj prevari astronomskih razmjera koja je trajala toliko dugo vremena da je nemoguće da je oni koji su nas na nju trebali upozoriti nisu niti primjetili. I još uvijek, dan danas, poslije svega, skoro sve što naši lideri učine je inkriminirajuće jer postoji velika razlika između onog što govore, onog što rade  i onoga što Mi Ljudi Svijeta želimo i trebamo.


U malim zajednicama ovakvi trendovi nisu toliko ekstremni i nemaju tako drastične posljedice. Potrošnja je manje važna, konkurencija je manje okrutna, susjedi jedni drugima čuvaju djecu i pružaju si međusobno razne druge oblike podrške. U slučaju da mladi čovjek nije upio u sebe znanje zbog kojeg je postao gluplji nego što je bio prije početka obrazovanja, nevjerovatno je koliko obrazovan čovjek može biti glup kad mu posao i opstanak prvenstveno ovise o neshvaćanju onog što radi. U malim lokalnim zajednicama je za razliku od velikih modernih sredina u kojima je glavni cilj obrazovanja uglaviti se na dobro plaćen posao, puno važnije mlade osobe naučiti nekim aspektima življena životnog vijeka. Male lokalne zajednice školuju svoju djecu drugačije.  


Današnjica nas bombardira tisućama medijskih poruka vizije budućnosti, veći, bolji, širi, brži, noviji. Tinejdžeri uče život i postaju zreli ljudi kao napobjedivi ratnici odrasli na video igrama. Djecu nam odgajaju vrtići, mi roditelji radimo cijeli dan, a zahvaljujući čudu nazvanom Internet, i kući nastavljamo raditi nekoliko sati prije spavanja. Naše snove sanjamo i budni i uspavani u televizijskim ekranima. Naši junaci i idoli su poznate zvijezde s ekrana, sport i biznis s odgovarajućom dozom seksa, nasilja i novca. Sjedinjenje svega u jedno je najveća nacionalna vrijednost, škole, poduzeća i financijske institucije među prvima. Sve nas je ovo odvelo daleko od izvora naše čovječnosti i razloga našeg postojanja - dnevnih susreta licem u lice u zajednici, društvu naših obitelji i prijatelja.


Pred življenjem u malim lokalnim zajednicama i njihovom promjenama stoji isti uvjet, biti uključen. Prvi korak u bilo kakvoj akciji u tom pogledu je organiziranje ljudi istih ili sličnih razmišljanja. Budući da je želja u maloj zajednici zajednička za većinu ljudi, organizacija mora započeti vizijom onog što je moguće ostvariti, a nakon toga i izgradnjom modela ili uputstava kako započeti. Zajednice su se uvijek gradile kroz povijest, pusti predjeli odjedanput mogu postati sela, mala naselja sa školama i svim ostalim što je potrebno da bi neka zajednica dobro funkcionirala. Zajednice bi se trebale pretvarati u bezbroj različitih oblika, no ono u što će izrasti je prvenstveno određeno s dva najvažnija faktora. Prvo od njih je kakvim monetarnim sustavom će se sama zajednica koristiti. Drugi je pak odluka hoće li se zajednica razvijati prirodno sama od sebe, ili će njenim razvojem upravljati neki "programer", čime je skoro zagarantirano da kao jaje jajetu počne nalikovati većini ostalih zajednica koje boluju od istih bolesti, planiranoj ovisnosti o zaduživanju i potrošnji, ovisnosti o automobilima i resursima za preživljavanje koji će uvijek biti kilometrima udaljeni, uvijek sve većim i skupljim kućama i objektima. Drugačiji monetarni sustav može međutim izroditi razvoj nove generacije puno orijentiranijih zajednica koje će poštivati prirodu i ograničenja resursa, potrebu za integracijom svih rasa, svih zanimanja i svih dobi, jednom riječju univerzalni sklad.


Temeljni oblik optimalnog življenja je mala lokalna zajednica. Pod malom se podrazumijeva ograničen broj ljudi koji međusobno surađuju na nekom nivou. Pod lokalnom zajednicom se također podrazumijeva i ograničen prostor na kojemu postoji zajednica. Mala zajednica ljudi raspršenih po velikom geografskom području čini težom međusobnu interakciju licem u lice. Priroda male lokalne zajednice može se primjenjivati i u idealnom obliku (malo i lokalno), i u manje idealnom obliku (veliko i rasprostanjeno). Organizacija zajednica može postojati u različitim oblicima, ali glavne teme i problematika se moraju ticati zajednice i ljudi koji žive u njoj.


U zdravo razvijenim malim lokalnim zajednicama malo i lokalno nisu izrasli u mentalno ograničenje i fanatičku opsjednutost. Ovakve zajednice u kojima su shvaćanja o životu na višem nivou, nemaju problema s osnovnim ljudskim osobinama pri naprimjer katastrofama na udaljenim područjima nekih drugih lokalnih zajednica. Zamislimo recimo tok jedne rijeke uzduž čijih obala je nastanjeno nekih dvadesetak malih lokalnih zajednica. Zajednica najbliže izvoru čiste i pitke vode, postavila je mrežu i hvata sve ribe kojima su se dosada prehranjivale i druge zajednice ljudi koje žive nizvodno, izgradila prljavu tvornicu koja je vodu što je do sada i ostalim zajednicama nizvodno služila za piće učinila neupotrebljivom. Opisana situacija je danas česta pojava kojoj je glavni uzrok monetarni sustav s posljedično nemilosrdnom konkurencijom u kojoj onaj koji promijeni poglede i shvaćanja nažalost nema nikakve šanse i u praksi promijeniti svoj život u tom pravcu. Budimo iskreni, nakon svega što se desilo tokom aktualne svjetske ekonomske krize u snošenju čijih posljedica smo glavni akteri ni krivi ni dužni, tko još puši foru o postojanju slobodnog tržišta i natjecateljski orijentiranom potrošačkom stilu života?


Postali smo globalna zajednica koja nema nikakvog interesa za komunikacijom i interakcijom lice u lice u kojoj su osnovne vrijednosti zajednice zamijenjene konkurencijom u požudi za gomilanjem bogatstva, stvarnom video igrom ratova i utrka u kojima smo svi osim pobjednika na vrhu piramide monetarnog sustava gubitnici. Evo kako Leandro Cufre, 31-godišnji argentinski nogometaš trenutno u Lijepoj Našoj vidi u šta je izrasla svježe novonastala zajednica na području bivše Jugoslavije: "Svi pričaju samo o novcu, koliko tko zarađuje, koji automobil vozi, kakvu ima kuću ili stan. Nitko ne govori o tome kakav je tko igrač. Mislim da bi bilo mnogo pametnije da se razgovara i piše o sportu, a ne o tome tko što ima i koliko mu je debeo bankovni račun". Hrvatska je kao jedna od zemalja s najljepšom obalom na svijetu i komadom kvalitetne zemlje koja može hraniti pola Europe upravo savršen primjer zajednice propale na samom početku svog postojanja zahvaljujući lošem monetarnom sistemu i neprirodnom unaprijed planiranom razvoju kojeg je osmislio svima dobro poznat "programer".


U zajednici uvijek postoji prostor za individualne ili obiteljske inicijative. Mjera koja određuje kada osobno djelovanje mora prerasti u zajedničko ne postoji, moguće su beskonačne varijacije, pa samim time pojam "zajednica" ne može biti usko definiran. Bit je zajedništva da na osobnim ili obiteljskim inicijativama ako već ne dobija, cijela zajednica barem ne gubi, bilo u materijalnom, bilo u onom drugom smislu vrednovanja. Bit zajednice nije u formalnom postojanju organizacije na papiru i formalnog planiranja već u uzajamnom razumijevanju, poštovanju i povjerenju, osjećaju zajedničke odgovornosti zbog kojeg uostalom sama zajednica i postoji. Ljudi udruženi u zajednicu zajedno dijele probleme i nade, zajednički rade na ostvarivanju zajedničkih interesa. Između njih postoji volja za uzajamno pomaganje ne samo u nesretnim slučajevima i ne kao milosrđe već jednostavno kao normalan način življenja u zajednici. U zajednici u svakom pojedincu postoji osjećaj odgovornosti za dobrobit zajednice.


Ako čovjek nema zajednicu, on će je instinktivno pokušati izgraditi. Čovjek je društveno biće, i fizički i mentalno.  
Čovjek se inteligencijom izdigao iznad životinja da bi na kraju postao zvijer. U modernom društvu su kultura i obrazovanje divne stvari, prenose se s generacija na generacije pod strogim nadzorom svevidećeg oka kojem ništa ne može izbjeći, sve ono što vrijedi učenja nikad više ne smijemo naučiti.


Sustav alternativne valute crom otvara vrata zdravoj mašti i stvaranju alternativa bolesnoj današnjici kroz bolju ideju sprovedenu u stvarnost kao drugačije rješen monetarni sustav koji kao takav predstavlja idealni temelj za izgradnju bilo kakve vrste zajednice. Održivi razvoj ljudske civilizacije ovisi prvenstveno o održivosti njene ekonomije. Kao što u zdravoj zajednici baziranoj na temeljima demokracije ne postoji izraz ili tijelo poput "vlasti", zajednici u kojoj se zbog razvijanja kolektivne svijesti u sve manjem potrebnom broju zakona njegovi predstavnici vide kao prijatelji a ne kao nešto čega se instinktivno treba bojati, tako je i ekonomija samo jednostavno shvatljivo pomoćno sredstvo koje omogućuje da se različite vrijednosti mogu mjeriti istom univerzalnom mjerom, a ne komplicirana nauka čiji je glavni cilj sakriti činjenicu da se jedan krompir u stvarnoj prirodi nikako ne može pretvoriti u milion krompira na papiru što nam je kroz povijest donijelo katastrofalne posljedice i prijenos bogatstva iz ruku masa u ruke nekolicine pojedinaca. Svaka zajednica, bilo formalna ili u obliku virtualne organizacije koja poželi drugačiji izbor od bezbroj postojećih izbora koji u stvari ne nude nikakav drugačiji izbor, pristupom alternativnom ekonomskom modelu Crom dobija temeljni izvor samofinanciranja i ekonomske demokracije kojeg poslije samostalno može  unaprijeđivati na bezbroj različitih načina čime se naravno i svaka zajednica može razviti u bezbroj samoodrživih različitih oblika.


Ispred nas se neizostavno postavlja pitanje od milion dolara. Ako si mogla promijeniti automobil, ako si mogao promijeniti stan, ako si mogla promijeniti grad, ako si mogao promijeniti državu, ako si mogla promijeniti posao, ako si mogao promijeniti ime, ako si mogla promijeniti jezik i pravopis, ako si mogao promijeniti televiziju, ako si mogla promijeniti sise i ako si mogao promijeniti i spol, zašto onda ne možeš promijeniti ovakav monetarni sustav iz kojeg se izrodio ovakav bankarski sustav?


Ključne riječi kroz koje je izražen smisao ovog članka: male lokalne zajednice, ruralna područja, održivi razvoj, sela, obiteljske farme, samofinanciranje, ekonomska demokracija, kupovna moć, alternativne valute, monetarni sustav, hraniti, hrana, slobodno tržište, financijski derivati, rad, strojevi, bijeda, siromaštvo, dugovi, zajedničke potrebe, ljudska civilizacija, zajedničko planiranje, odlučivanje, lokalno stanovništvo, kvaliteta, tradicija, seljaci, proizvodnja, uslužne djelatnosti, rezidencija, siromašni ljudi, socijalna potpora, financijske poteškoće, gubici, roditelji, ekonomski rast, industrijalizacija, urbanizacija, globalizacija, individualizam, kompeticija, degradacija okoliša, financijski skandali, izbor, novac, socijalni trendovi, droga, kriminal, prostitucija, amnezija, moderno društvo, suradnja, ekonomska nesigurnost, strah, nervoza, tjeskoba, mir, prosperitet, ekološke katastrofe, pesimizam, kooperacija, politika, ekonomija, slobodno vrijeme, bankarstvo, obrazovanje, dobro plaćen posao, školovanje, djeca, tinejdžeri, integracija, rijeka, obala, nogometaš, hrvatska, programer, inteligencija, krompir, ideja, virtualna organizacija, samoodrživ...