Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Alternative News News Konstantna Vrijednost Novca - Antiinflacijska Valuta 'Konstanta'

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
Dejo
User Rating: / 4
PoorBest 

Živimo luda vremena u kojima cijene divljaju. Što je to što u stvarnosti uzrokuje rast cijena i koja bi mogla biti efektna rješenja za tu opasnu pojavu? Kao prilog materijalu "monetarna reforma" kojeg će Udruga Crom Alternativna Razmjena prezentirati na predstojećoj "Prvoj međunarodnoj konferenciji o transformaciji društva", dodajem ovu zanimljivu ideju koju je lansirao Dr. Ralph Borsodi, čovjek poznat po eksperimentiranju na temu samodostatno življenje. Dugo vremena veliki kritičar tiskanja "fiat" novca, odnosno novca bez ikakvog materijalnog pokrića, kao nešto što bi zadržavalo stalnu vrijednost bez obzira na ekonomska kretanja - Ralph Borsodi predložio je valutu čiju bi garanciju predstavljale "commodities", to jest roba i sirovine. Alternativna valuta "Constant", Borsodijev je odgovor na porast inflacije, smanjenje kupovne moći i pad životnog standarda.

Antiinflacijski novac Constant, lansirao je Ralph Borsodi kao odgovor na smanjenje kupovne moći, porast inflacije i pad životnog standarda. Za razliku od fiat novca, valuta Constant ima pokriće u robama i sirovinama.

 

Kejnzijanska ekonomija, poznata i kao Keynesova škola ili kenzijanizam, teorija je po kojoj se prosperitet može osigurati planiranom kontroliranom inflacijom. Idejni utemeljitelj ovog načina razmišljanja je John Maynard Keynes, vrlo utjecajni engleski ekonomist u razdoblju između 1915 i 1946 godine. Kako je Keynes tumačio, čak i u periodima koji bi inače predstavljali recesiju ili depresiju, vlade mogu obezbjediti gospodarski rast pumpanjem dodatne količine novca u opticaj nacionalnog monetarnog sustava. Kejnzijanska inflatorna politika je na Međunarodnoj monetarnoj konferenciji u Bretton Woodsu 1944 godine usvojena na globalnom nivou.

Keynes je naravno znao da će to oslabiti kupovnu moć svake pojedinačne novčane jedinice u opticaju. Kad se ista količina proizvoda i usluga pokušava kupiti povećanjem količine novčanih jedinica, cijene neminovno rastu i to nazivamo terminom inflacija. On je međutim prihvaćao taj pad vrijednosti valute jer je smatrao da su nakon što se novac upumpa "samo malo i samo još jednom", čim ponovno nastupe "zlatna vremena" vlade sposobne ugasiti tiskarske preše.

No planirana inflacija je isto što i planirano drogiranje, a problem s drogama je taj što stvaraju ovisnost. Svaka nova ekonomska kriza zahtjeva sve veću dozu dopinga, i na kraju je neizbježno da situacija baš kao što se danas događa, potpuno izmakne kontroli.
Po pitanju planetarnih financijskih problema, Dr. Borsodi preferira racionalne novčane sustave. Još je davne 1944 tvrdio da fiat novac i kejnzijanska filozofija ekonomskog razvoja nisu racionalni. Konferencija u Bretton Woodsu uznemirila ga je do te mjere da je svoja predviđanja obrazložio i na papiru, što je "Škola Življena (School of Living)" 1948 godine izdala pod naslovom "Inflacija stiže, kako se obraniti (Inflation is Coming and What to Do About It)".

"U periodu od nekih dvadeset i osam godina između 1945 i 1973, američki dolar izgubio je dvije trećine svoje vrijednosti, a 1974 je devalvirao dodatnih 10%. Ludilu se ne nazire kraj, svaki novi dan života je sve skuplji i skuplji. Ako nastavimo ovako, očekuje nas debakl sa strašnijim posljedicama od onih iz 1930-ih godina", pričao je o ekonomskim problemima Dr. Ralph Borsodi. Onda mu je palo na pamet da bi umjesto pisanja nove knjige o inflaciji bilo puno bolje pozabaviti se izdavanjem valute koja inflaciji ne bi bila podložna.

Počeo je diskutirati o svojoj ideji sa svim bankarima u Exeteru, gradu u kojem je stanovao. Poslao je i pismo guverneru središnje banke, a također se u Bostonu sastao i s predstavnicima Federalnih Rezervi. Vrlo otvoreno je iznosio to što je namjeravao učiniti, zauzeo je stajalište da dok s jedne strane Konstitucija Sjedinjenih Američkih Država zabranjuje krivotvorenje službene nacionalne valute, s druge strane ni na koji način ne ograničava izdavanje i opticaj alternativnih sredstava za razmjenu.

čovjek poznat po eksperimentiranju na temu samodostatno življenje, dugo vremena veliki kritičar tiskanja


Iako se nitko s njim nešto posebno nije slagao, nitko mu nije ni proturiječio. "Mislim da su u sebi vjerojatno razmišljali - pustimo starog nek radi što hoće, u Exeteru i tako ne može nešto naročito učiniti", izjavio je poslije Borsodi. Zatim se suočio s monetarnim izazovom na način što je zaključio da je pristup problemu valutnog sustava pokrićem novca čitavom košaricom roba i sirovina umjesto samo zlatom i srebrom - jako dobra zamisao.

I tako je Borsodi dao tiskati i distribuirati certifikate s garancijom da će uvijek biti zamjenjivi za fiksnu količinu 30 svjetskih najčešće korišćenih resursa. Tim certifikatima vrijednost će automatski rasti kako bude rasla vrijednost samih resursa u odnosu na nacionalne valute. Za razliku od dolara koji svake godine može kupiti sve manju količinu pšenice, željeza ili pamuka na primjer, Borsodijevi certifikati će iz godine u godinu uvijek moći kupiti istu količinu zlata, srebra i drugih resursa. Certifikat izdan na temelju stvarne vrijednosti umjesto na šupljim političkim obećanjima, kao valuta dobio je i odgovarajuće ime: "Konstanta".

Kako se "konstanta" pokazala u praksi? U neke tri godine, ljudi su u nešto što je nazvano "Međunarodna Arbitražna Banka" položili otprilike 100.000 dolara. Svako je mogao uplatiti i podignuti novac u bilo kom trenutku, a sveukupnu sumu garantirala je "Federal Deposit Insurance Corporation". Pioniri u ovom eksperimentu, doživjeli su da je alternativnoj valuti u njihom posjedu konstantno rasla vrijednost u odnosu na američki dolar, nevjerojatnih 17% u samo tri godine. Drugim riječima, dok se za spomenuti certifikat mogla kupiti ista količina roba i usluga kao i prije tri godine, za dolar se moglo kupiti samo 85% spomenutih resursa.


Alternativna valuta 'globe' - nedostajuća veza između staromodne trampe i modernog trgovanja.


Dr. Ralph Borsodi zatim je unaprijedio svoju ideju izdavanjem valute "globe". "Globe" je valuta predstavljena kao nedostajuća veza između staromodne trampe i modernog trgovanja. Na komadu metala nazvanom "globe" piše da sadrži ili pola ili uncu 0,999 čistog srebra. Riba ili lubenica ne može se držati u džepu, ali "globe" komotno stane i u svaki džep i u svaki novčanik.
Sredinom sedamdesetih godina, već u dubokoj starosti (umro je 1977), Borsodi je prepustio najveći dio odgovornosti za svoju alternativnu valutu mlađim ljudima. U potrazi za uistinu pravim međunarodnim alternativnim sredstvom za razmjenu, osnovano je partnerstvo i nastavljeni su eksperimenti kako bi se odredila idealna košarica roba i sirovina u kojoj bi "konstanta" imala pokriće.

Ali sve je ipak progutao zaborav. Sigurno utočište od inflacije, beskamatni krediti, ukidanje siromaštva i bolji životni standard, stvari su koje se kose sa samim razlozima postojanja država i suprotstavljaju interesnim skupinama što tim zajednicama upravljaju. Valjda će istina i razum na kraju ipak pobijediti. Sve u svemu, na stranu to što polazeći od principa "Slobodne Valute - Slobodna Tržišta - Slobodni Ljudi - Slobodni Planet" sustav za procjenu i razmjenu vrijednosti Crom ne postavlja nikakva ograničenja kad je u pitanju izbor sredstva za razmjenu, Crom Alternativna Valuta kao jedna od opcija na raspolaganju u sklopu sistema, sama po sebi definicijom po kojoj je bazirana na košarici pet plemenitih metala - dosta nalikuje na Borsodijevu "konstantu".