Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Alternative News News Komplementarne Valute

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
administrator
Stigao je i taj dan dakle u Hrvatsku, Član Savjeta Hrvatske Narodne Banke Branimir Lokin je kao rješenje za nesolventnost predložio uvođenje komplementarnog novca, spomenuvši pri tome da u svijetu postoji preko 300 komplementarnih valuta, te ono najvažnije, da komplementarne valute može izdavati bilo tko, poduzeća, udruge, organizacije...

Ne znam da li konstantni izostanak spominjanja Crom Alternativne Valute ima nekakve veze s enciklopedijama i povijesnim knjigama u kojima će prije ili poslije negdje morati pisati "... bila je to prva alternativna valuta u Republici Hrvatskoj...", ili je to zbog toga što je Hrvatska iznimno likvidna ali nije solventna, no to nije ni toliko bitno, ali na kraju krajeva, zašto i ne spomenuti?

Pojam alternativna valuta je termin koji se koristi za bilo koju valutu koja se upotrebljava kao alternativa dominantnim nacionalnim ili multinacionalnim valutnim sustavima. Alternativne valute mogu izdavati pojedinci, korporacije ili organizacije, mogu ih izdavati i nacionalne vlade ili jedinice lokalne samouprave, a mogu se pojaviti i prirodno same od sebe kad ljudi počnu koristiti određenu vrstu robe kao valutu.


Kada se koriste u kombinaciji s nacionalnim ili multinacionalnim službenim valutama, onda se nazivaju komplementarne valute. Većina komplementarnih valuta su također i lokalne valute jer je njihova upotreba ograničena na određena područja. Zakonitost i porezni status alternativnih valuta varira od zemlje do zemlje, upotreba nekih sustava je u nekim zemljama legalna dok bi u drugim ista bila ilegalna.

Komplementarne valute mogu poslužiti kao alat za razvoj lokalnih društvenih zajednica.

Veća zaposlenost u područjima s niskim prosječnim prihodima se može postići kroz promicanje lokalnih gospodarskih aktivnosti njihovim izdvajanjem iz globalnog konteksta. Aktualno su ove aktivnosti ograničene i otežane zaostajanjem u prosječnoj produktivnosti u odnosu na najkonkurentnije robe i usluge što dostupnu ponudu na određenom geografskom području čini nekonkurentnom i s očiglednim tehnološkim zaostacima. U stvarnosti, usporedba s uvezenim robama iz inozemstva se odvija kroz međunarodne valute, zbog čega svima postaje jasno da je naprimjer pogodnije kupiti uvozni kukuruz iz Meksika zato što košta manje od onog kojeg su proizveli lokalni poljoprivrednici, ali velika većina stanovništva ne posjeduje dolare. Rezultat je taj da ovakva mjerila vrijednosti uništavaju očigledno manje konkurentnu lokalnu proizvodnju stvarajući nezaposlenost na tom teritoriju i u isto vrijeme ne dopuštajući zbog manjka prihoda u međunarodnim valutama, uvoz kojim bi se prehranilo gladno stanovništvo.

Valuta izdavana na lokalnom nivou bi međutim, bez obveze na konvertibilnost u strane valute omogućila odvajanje od mehanizama i logike globalizacije, naravno pod uvjetom da na tom teritoriju postoje neiskorišteni proizvodni kapaciteti, a toga pogotovo u zemljama u razvoju ima napretek, u sektorima poljoprivrede, odjeće i obuće, izgradnje stanova i izradnje namještaja, raznih vrsta obrta, obrazovnih usluga i skrbi o osobama, zdravstvu..., odnosno najvažnijim sektorima za društvene zajednice.

Sve što je potrebno za to je povezati zainteresirane proizvođače u sistem komplementarne valute i ponuditi posao nezaposlenima, ili siromašnima mogućnost da povećaju svoje prihode. Jednom zasićena domaća potražnja za određenim proizvodom, ako se stvori proizvodni višak u odnosu na potražnju na tom lokalitetu, može se izvoziti i prodavati u međunarodnim valutama i tako omogućiti uvoz dobara, roba i usluga koje ta lokalna društvena zajednica nije u stanju autonomno sama proizvoditi.

Sustavi komplementarnih valuta bi mogli donijeti pozitivna iskustva u izdvojenim regionalnim područjima ili na otocima s ciljem dokazivanja da je moguće zaobići aktualni destruktivni globalizirani ekonomski model. Kroz komplementarne valute korištenjem dvostrukog opticaja, ponovo prisvojiti ono što je globalizacijom oduzeto, naprimjer tradicionalne sektore predstavlja pravi izazov i alternativu gladi i stalnom pribjegavanju međunarodnoj pomoći koja se prečesto dokazuje potpuno neučinkovita, štoviše štetna.