Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Alternative News News Život I Svemir: Sličnosti I Razlike Između Higgsovog Bozona I Središnje Banke

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
kekec
User Rating: / 1
PoorBest 

Znanstvenici su oduševljeni, nakon dugo vremena ovih dana je konačno povtrđeno postojanje takozvane Božje čestice. U isto vrijeme, sveci iz globalnih središnjih banaka najavljuju još jedno čudo. Svjetsku ekonomiju nedavno preminulu uslijed neodrživih kamatonosnih dugova, probudit će iz mrtvih čarobnim eliksirom na bazi novih zaduženja.

"Centralne banke kreću u akciju"! Naslovnica zadnjeg izdanja magazina Financial Times uvjerljivo zrači velikom dozom optimizma. "Središnje banke poduzet će sve neophodne mjere kako bi stimulirale posrnulu globalnu ekonomiju". No ono što je međutim zaista zaokupilo našu pažnju, priča je u kojoj glavnu ulogu igra Higgsov bozon. Naučnici koji su radili na njegovom otkrivanju tvrde da bez njega ne bi bilo ni nas. Isto se naravno može reći za cijeli niz stvari; bez zraka, vode ili sunca, ni mi ne bi postojali. Može li suvremeni čovjek egzistirati bez Facebooka, nacionalne sigurnosti ili techno glazbe? Odgovor je navjerojatnije potvrdan budući da su ljudi bez takvih i sličnih stvari živjeli tisućama godina. A sad pitanje od milijun dolara: Bi li ljudski rod mogao opstati bez središnje banke? Veliki broj njih sigurno bi ko iz puške opalio "ne". Jedni bi tako odgovorili zato što su ignorantni, a drugi zbog toga što su jednostavno rođeni glupi. No bilo koje imalo inteligentno ljudsko stvorenje priznat će da postojanje centralne banke nije neophodno za postojanje ljudske vrste.

 

Uzmimo na primjer vodeću svjetsku ekonomiju. U Sjedinjenim Državama do 1913 godine nije bilo središnje banke. Pojavom centralne banke, američki je bruto društveni proizvod počeo padati. I vrijednost valute također je krenula nezaustavljivom silaznom putanjom. Dolar iz 1913 vrijedio je otprilike isto kao i dolar izdan stotinjak godina ranije. Novčanica Federalnih Rezervi je pak u periodu između 1913 i 2012 izgubila 100% svoje prvobitne vrijednosti. Realno gledajući, čini se da je FED pogoršao američku ekonomiju. Možda se kako mediji informiraju stvarno radi samo o slučajnosti, a možda zec ipak leži u nekom drugom grmu. Što ako je središnja banka temeljni uzrok tome da ekonomija umjesto bogatstva proizvodi dugove, i tome da valuta gubi kupovnu moć?

Pristaše centralnog bankarstva svoje ideje brane teorijom da su se vremena promijenila i da bi se društvo bez te institucije doslovce vratilo nazad u pećinu. Kratko i jasno, po njima moderna ekonomija nikako ne može postojati bez središnje banke. Može biti, ali i ne mora da znači. Naime i bez potrebe za CERN-ovim akceleratorom čestica ili sveznajućim ekonomskim ekspertima, jedno je sigurno: Središnja banka nije isto što i Božja čestica. Higgsov bozon je oduvijek s nama dok je centralna banka inovacija puno novijeg datuma.

Higgsov bozon je jako sitna čestica s veoma kratkim vijekom trajanja. U stvarnosti, nitko je zapravo nikad nije vidio. Pa opet, bez obzira na to što mislili u Financial Times-u, znanstvenici plaćeni masnim iznosima za obavljanje ovakvih vrsta istraživanja uvjeravaju nas da se radi o elementu od iznimne važnosti. Financial Times je članak o Božjoj čestici smjestio ispod teksta o Libor skandalu i manipulaciji kamatama, što znači da je ili važnost Higgsovog bozona krivo procijenjenja, ili su financije trenutno puno važnije od Boga.

Po znanstvenim izvješćima, Higgsov bozon je stvar koja daje masu drugim stvarima. Za nas laike to je više izvor novih pitanja nego ponuda odgovora. Nije objašnjeno niti zašto druge stvari uopće trebaju masu, niti zašto je nisu imale prije. Također ostaje nepoznanica što primatelji mase planiraju učiniti s njom, te otkuda ona samom Higgsovom bozonu. Davanje mase je, pretpostavljajući na osnovu iskustava prikupljenih u redovnim masovnim odlascima u crkvu i onog što nam se nudi na čitanje, to što Higgsov bozon čini božanskom česticom. Sve u svemu, nakon spektakularnog znanstevnog otkrića, misterija je sad još dublja. Zašto bi Bog trebao imati masu? Bog nije gomila cigli, on je dio duhovnog ambijenta koji dosta nalikuje na ambijent kojeg Higgsov bozon nastanjuje. Dok s jedne strane bez ustručavanja prihvaćamo da je Bog svemoguć, s druge strane njegovo nepojavljivanje opravdamo time da njegova sveprisutnost ima važnijeg posla od rješavanja naših problema ma koliko oni veliki i gadni bili.

Dođosmo tako i do spoznaje o razlici između priče o Božjoj čestici i priče o Libor skandalu ili priče o središnjoj banci. U priči o Libor skandalu, insajderi iz banaka poput one Barclays, u vlastitu su korist a na štetu kupaca i prodavaca manipulirali kamatama onako kako im je to u datom trenutku pasalo. Ništa iznenađujuće zar ne, većina ionako smatra da se ti bankari osim manipuliranja kamatama nemaju čime drugo baviti. Za one koji nisu upoznati s malverzacijama s Liborom, međubankovnim pozajmicama je kroz kriminalne aktivnosti obarana kamatna stopa. Radi se o najvećoj manipulaciji cijena u povijesti jer kretanje Libora ostavlja direktne posljedice na tržištu od 800 trilijuna dolara. Iznos je inače deset puta veći od veličine realnog svjetskog gospodarstva. Manipuliralo se kreditnim karticama i stambenim kreditima, kreditima lokalnih vlasti, studenata, poduzeća, investitora, u biti sudbinom svih ljudi na površini planete.

Kao poslasticom za kraj, poslužimo se nedavnim naslovom iz hrvatskih medija: "Europska središnja banka smanjila kamatnu stopu na 0.75%, najniži nivo u povijesti". Ha ha ha, pa ne bi li manipulacija i namještanje nižih kamatnih stopa trebale biti glavna tema i u priči o središnjoj banci? Isto kao i lukavci iz Barclaysa, umjesto da to prepuste samoregulaciji tržišta, i dečki iz Europske, Engleske, Japanske središnje banke i Federalnih Rezervi također namještaju niže kamatne stope. Pogodili ste, centralni bankari nisu ni kriminalci ni financijski teroristi. U pitanju je častan posao imunitetom zaštićenih časnih ljudi koji ne samo što su svojevoljno globalnu ekonomiju doveli do propasti, isti i dalje nekažnjeno njome nastavljaju manipulirati. 

Mogu li život i svemir postojati bez središnje banke? U sustavu za procjenu i razmjenu vrijednosti Crom, baziranom na principu 'Slobodne Valute - Slobodna Tržišta - Slobodni Ljudi - Slobodni Planet', u to ni najmanje ne sumnjaju.

 

Povezani članci:

Monetarna Reforma I Transformacija Društva