Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Alternative News News Globalnim Bankama Će Nedostajati 1,5 Trilijuna Dolara Kapitala

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
roman

Prema studiji švicarske agencije za kreditni rejting Independent Credit View, banke širom svijeta bi uskoro mogle zabilježiti deficit veći od 1,5 trilijuna dolara.

Kriza? Dugovi? Nedostajati? Kapital? Državne Intervencije? Hrvatska Wikipedija Cenzurira Crom Alternativnu Valutu?

Ako želimo shvatiti ovu krizu, onda bi prvo trebali shvatiti gdje smo i kako smo tu došli.

Globalna bankarska elita i dalje vjeruje da ljudi vjeruju da je upravljanje izdavanjem novca u poštenim, pravim rukama. U rukama iluminiranih oligarha koji strogo za naše dobro uvijek dodjeljuju većinu novca sebi i svojim prijateljima.

Priupitajte se za trenutak što znate o novcu, o njegovoj prirodi, o odnosu s onim što omogućuje kupiti. Zapitajte se na temelju kojeg principa postoji novac i tko odlučuje, te na kojim osnovama, koliko ga mora postojati u društvenoj zajednici. Što znate o tome tko izdaje euro i tko tiska dolare i funte? Upitajte se da li su te institucije, središnje (centralne) banke, tijela kontrolirana na demokratski način narodnom voljom ili nekako drugačije. Nakon toga, postavite si pitanje i koji je odnos između nekadašnjeg zlatnog ili srebrnog novca i naših današnjih komadića papira, upitajte se i što je značio natpis "plativo donosiocu na zahtjev" koji je bio tiskan na novčanicama prije nekoliko desetljeća. Priupitajte se i da li su vam banke posudile njihov vlastiti novac kad su vam dale kredit za stan, a ako nisu, gdje su ga našle, zapitajte se da li je onaj broj kojeg upisuju na vaš bankovni račun, gotovo uvijek s predznakom minus, pravi novac ili čista fikcija. No prije svega biste si trebali postaviti ovo pitanje: Čiji je novac? Tko je njegov vlasnik i tko bi trebao biti njegov vlasnik? Da li je naš, jesmo li mu mi vlasnici ili nam je samo posuđen zato jer pripada drugima?

Postavite si ova pitanja i sve ono što se iz odgovora na njih izrodi će vas neočekivano preobratiti kroz nove osjećaje gnušanja i odbojnosti prema ovoj nejasnoj i nerazumljivoj invenciji. Dobro došli u svijet bankarskog apsurda.

 

 Mi Prihvaćamo Valutu Crom

 

Globalnim bankama bi moglo nedostajati 1,5 trilijuna dolara takozvanog "kapitala", iz agencije Bloomberg javljaju da bi na toliko do kraja sljedeće godine mogao narasti deficit svjetskog bankovnog sustava. Objavljena su imena rizičnih financijskih institucija kojima će gotovo neizbježno osim restruktuiranja dugova trebati i državne intervencije.

Vijest stiže samo dva dana nakon što je Španjolska Vlada preko Španjolske Središnje Banke morala intervenirati kako bi spasila regionalnu štednu banku CajaSur, inače pod kontrolom Vatikana, te na dan kad je na burzama izbila panika koju čak ni "spasonosna" divovska cifra Europske Unije od 1 trilijuna dolara novog novca-duga stvorenog iz ničega prije neki dan kao odgovor na bankrot Grčke nije uspjela spriječiti.

Naime, Španjolska Vlada (jedna od najzaduženijih 'PIIGS' zemalja) je ponovo morala intervenirati za spas bankarskog sustava pod dužničkim stresom, nametanjem prisilnog spajanja četiri banke (2300 filijala i 'financijska imovina' od 135 milijardi eura). Ove banke (Caja de Ahorros de Mediterráneo, Cajastur, Caja de Extremadura, Caja Cantabria) spadaju među najveće španjolske financijske ustanove, a morat će se spojiti da bi pokušale preživjeti.

 

 We Accept Crom Currency

 

I tako, 2 godine nakon što smo na Bloombergu mogli saznati da je u stvarnosti cijelo tržište u bankrotu, sad od švicarske agencije za kreditni rejting "Indipentent Credit View" saznajemo da do kraja sljedeće godine banke širom svijeta mogu zabilježiti manjak od 1,5 trilijuna dolara, da će im opet trebati državna potpora koja će naravno, a na čija bi druga mogla, kao i uvijek pasti na leđa poreznih obveznika. Pitanje koje se postavlja je: Od kuda će bankrotirani subjekt "A" izvući novac da bi "dobrovoljno" pomogao bankrotiranom subjektu "B"?

Između 58 analiziranih institucija, one koje bi mogle zabilježiti najveće deficite su Allied Irish Banks, Commerzbank, Bank of Ireland i Royal Bank of Scotland.

Analiza se temelji na usporedbi potreba za kapitalom od strane globalnih banaka do kraja 2011 godine sa omjerima kapitala u izvješćima krajem 2009. Analitičari su također uzeli u obzir i procijenjene zarade banaka za ovu i iduću godinu, te procjene kredita i rasta.

Allied Irish Banks i Bank of Ireland će možda morati prikupiti novac u iznosu od 681% i 536% od njihove trenutne tržišne vrijednosti. U slučaju njemačke Commerzbank, podatak je procijenjen na 611%, dok za RBS (Royal Bank of Scotland) on iznosi 359%.