Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Alternative News News CDO Prevara: Banke Stvorile Lažnu Potražnju Kroz Umjetno Tržište

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
roman
User Rating: / 2
PoorBest 

Tijekom protekle dvije godine globalne financijske krize, banksteri s Wall Streeta su stvaranjem lažne potražnje za kolateralnim dužničkim obveznicama (CDO - collateralized debt obligation) počinili jednu od najvećih prevara u financijskoj povijesti. Suočene sa sve većim teškoćama u prodaji svojih najlukrativnijih proizvoda - vrijednosnih papira koji za podlogu imaju hipotekatne kredite, banke su pronašle spas u rješenju kojim su sačuvale svoje kvartalne zarade i velike bonuse: Stvorile su umjetnu potražnju. ProPublica je napravila detaljnu analizu iz koje se po prvi put jasno vidi kako su i koliko banke, prije svega Merrill Lynch, ali i Citigroup, UBS i ostale kupovale svoje vlastite proizvode jer bi bez tog kreiranja umjetnog tržišta inače sve propalo. Ovi financijski proizvodi što su ih banke prodavale i kupovale, bili su samo srce financijskog kolapsa 2008 godine - dobro upakirane hrpe hipotekarnih bondova poznatije kao kolateralne dužničke obveznice ili CDOs.


Kad je stambeni bum počeo splašnjavati sredinom 2006 godine, ulagači su postali plašljiviji prema rizičnoj strani ovih investicija. Stoga su banke stvorile  većinu novca za nove kolateralne dužničke obveznice. Ovim novim kolateralnim dužničkim obveznicama su kupljene mase starih originalnih kolateralnih dužničkih obveznica koje nitko na tržištu nije htjeo kupiti. Kao rezultat svega, nastao je još jedan lanac iluzija kojim su banke pokušavajući rješiti jedne, stvorile  druge, još veće probleme: Svaka nova kolateralna dužnička obveznica je u sebi sadržavala rizik, a da bi ih kupile, banke su zatim stvorile još novije kolateralne dužničke obveznice.

 




Istraživanje ProPublice izbacuje na vidjelo da je ova financijska obmana do kasne 2006 godine postala uobičajena praksa u bankarskoj industriji.

U posljednjim godinama stambenog financijskog buma, nove kolateralne dužničke obveznice su postale dominantan kupac drugih rizičnih kolateralnih dužničkih  obveznica, čime su banke tim financijskim instrumentima, takozvanim kapitalnim sredstvima stvorenim iz ničeg, u velikoj mjeri zamjenile stvarne kupce poput penzijskih fondova.

Do 2007 godine, 67% ovih bezvrijednih komada papira je kupljeno novim kolateralnim dužničkim obveznicama, što je drastičan porast u odnosu na 36 posto od samo tri godine ranije.

Zabilježeni su čak i slučajevi u kojima su se međusobno jednim neprodanim kolateralnim dužničkim obveznicama kupovale druge neprodane kolateralne dužničke obveznice, i obratno. Bankarsko poduzetništvo ovog oblika koje je obuhvatilo 107 milijardi dolara guzobrisnog papira, naglašava do koje mjere je nedostajalo kupaca iluzija na tržištu.

Na prljavom poslu ove vrste od recimo jedne milijarde dolara, lukavi menadžer je tim financijskim operacijama za sebe mogao zaraditi i milijun dolara. Neke male tvrtke su tada zaradile i po nekoliko milijardi dolara u samo par mjeseci. Face s kojima je ProPublica razgovarala tijekom analize tržišnih operacija u to vrijeme, naravno, zamolile su da ne budu imenovane iz straha da ne budu uključene u neku istragu ili sudski postupak.

Proizvodnom trakom podešenom na maksimalnu brzinu, banke su stekle velike kratkoročne prednosti. Tipična kolateralna dužnička obveznica je banci koja ju je stvorila mogla donijeti između 5 i 10 milijuna dolara, od čega je polovica obično završavala kao bonus u džepovima 'sposobnih'. I zbilja, Wall Street je nagrađivao rekordnim bonusima u 2006 godini, planinama novaca koje su proizašle iz poslovanja kolateralnim dužničkim obveznicama.

Malverzacijama Wall Streeta, potekle su rijeke hipotekarnih kredita prema sve naivnijim zajmoprimcima. Na rezultate nije trebalo dugo čekati, broj zapljenjenih kuća širom Sjedinjenih Američkih Država je postao abnormalno visok.

Incestuozna trgovanja su još više ispreplela vlasničku zavrzlamu rezultirajući naglim padom vrijednosti kolateralnih dužničkih obveznica. Većina od njih danas ne vrijedi pišljiva boba. Otprilike polovica trilijunskog gubitka globalnog bankarskog sustava je proizašla iz obmane kolateralnim dužničkim obveznicama. Gubitke su asporbirali porezni obveznici širom svijeta. Financijske nevolje bankstera su dovele na rub propasti svjetsku ekonomiju... Onako usput, posjetimo se da su u jednom nedavnom trenutku, financijski derivati dostigli iznos od 1,5 kvadriliona dolara.

Sud? Kazna? Zatvor? Ma kakvi, medijska šutnja i cenzura, te politička i financijska potpora svjetskih vlada...

 

Originalni članak u cijelosti možete pročitati ovdje.

 

You need to a flashplayer enabled browser to view this video