bank, banca, banka, credit, credito, kredit, dug, debt, debito, financial, finanza, financije  economy, ekonomija, economia, tax, taxes, porez, fisco, tasse, mobile banking, mobilno bankarstvo  financial derivatives, financijski derivati, derivati finanziari, internet bankarstvo                         Crom Alternative Exchange Association 

Home Media News

Prvi portal za osobne financije.

 

Crom Alternative News

A short description about your blog

26 srpanj 2010, Daily Telegraph: "Oliver Stone govori otrovno smeće. Je li Oliver Stone neka vrsta sovjetskog špijuna spavača kojeg su crveni zaboravili deprogramirati nakon rušenja SSSR-a, ili jednostavno politički najnaivnija beba iz 60-ih godina? Čini se da se Stoneovo političko sazrijevanje zaustavilo negdje oko svibnja 1968".

Pobogu, što se desilo? Jedan od najvećih i najboljih svjetskih režisera, Oliver Stone, zašto? Prvo je ranije ove godine, Stone na konferenciji za štampu u Pasadeni izjavio da je Hitler bio žrtveno janje iskorišćeno za male pare, koje se kroz povijest moglo veoma lako izbjeći. "Mi ćemo educirati, osloboditi i proširiti naše umove. Istražujte financiranje nacističke stranke. Koliko američkih korporacija je u to bilo uključeno, od General Motorsa do IBM-a? Hitler je ipak samo čovjek kojeg se lako moglo ubiti".

 


...ili kako sam od teoretičara zavjere postao promatrač zavjere, oni nas posjeduju, a mi im ne dugujemo ništa...

Fanatični sljedbenici zelenog dolara su kroz kult "U Boga vjerujemo" stvorili iluziju, na holivudskim filmovima je izrastao mit o Kaliforniji, božanskoj zemlji.
Tko god je sanjao "američki san", završio je veslajući kao galiot veslima njegove galije.

Je


Može li istina ležati u tome da je naš svijet pretrpio toliko mnogo, riječima teško opisivih uništenja, razaranja, bijede i ubijanja samo zbog toga što se preveliki broj nas do sada ponašao po usvojenoj, najtragičnijoj od svih negativnih i apatičnih navika: Zašto brinuti o nečemu o čemu ništa ne mogu učiniti? Da li je ovakav stav priznanje gubitka svih "Bogom" danih prava i suverene slobodne volje? Bez slobodne volje, teško da iz ovog pakla prema boljem sutra možemo uopće i zakoračiti. I nauka priznaje da je snaga volje najbolji lijek protiv svake bolesti.

Uz dovoljno slobodne volje, nešto se može učiniti u vezi svačega, pozitivna slobodna volja je moćno oružje i protiv najjačih negativnosti.

 

Z


You need to a flashplayer enabled browser to view this video

 


You need to a flashplayer enabled browser to view this video

The International Monetary Fund, the United Nations, the World Bank, and the World Central Banks have created debt prison for everyone on this planet with their debt based monetary and financial system.


You need to a flashplayer enabled browser to view this video

 


You need to a flashplayer enabled browser to view this video

 


Vjerovatno o tome nemate pojma, a kako bi i mogli imati kad svi šute ko zaliveni, nakon što je u Europskom Parlamentu prije par dana, točnije 01 lipnja skinut veo tajne i održana prezentacija o Grupi Bilderberg, upravo je u španjolskom gradiću Sitges iza zida tjelohranitelja i policijskih kordona otvorena ovogodišnja konferencija misteriozne, najmoćnije svjetske organizacije, Grupe Bilderberg.

Novac je u svojoj ekstremnoj suštini budućnost, prikaz budućnosti, opklada u budućnost, simulacija budućnosti na sadašnjosti. Ako budućnost nije vječna, brzinom kojom se krećemo prema njenom kraju zahvaljujući novcu ćemo dramatično skratiti put. Ako je budućnost beskonačna i neograničena, onda smo je trudnu, s astronomskim dugom kojim smo je nakrcali stavili pod hipoteku sve do najudaljenih sazviježđa i time je učinili nepostojećom. Ako budućnosti pak nema već je ona samo dio naših misli isto kao i novac, onda smo postavili ljudsko postojanje na nečem čega nema, na ničem, na nuli. U bilo kojem slučaju, budućnost, bila ona stvarna ili izmišljena, rastegnuta do monstruoznih razmjera našim fantazijama i našim ludostima, će nam jednog dana pasti na glavu kao dramatična sadašnjost. Tog će dana nestati novac, jer nećemo više imati budućnost, čak ni onu zamišljenu, jer smo je halapljivo požderali.


You need to a flashplayer enabled browser to view this video

You need to a flashplayer enabled browser to view this video


Poštovani Pulski Gradonačelniče Pule Boris Miletić,

moje ime je Aljoša Đurić, aktualni sam Predsjednik Udruge Crom Alternativna Razmjena, a javljam vam se s prijedlogom uspostavljanja kontakta povodom kritične situacije u koju su zbog dosadašnjeg potpunog negiranja problema duga na individualnim, korporativnim i suverenim nivoima upali ne samo Pula i Hrvatska, već svaki narod i nacija kojima je ovaj planet prirodno stanište. Svjetska dužnička kriza je prešla granice u kojoj su osnove matematike pobile kompliciranu ekonomsku teoriju koja nam je do sada prodavana. Preostalo je jako malo vremena za izbjegavanje katastrofe i gotovo nikakav izlaz. Što više idemo naprijed, izbori i politika postaju sve beznačajniji kako svugdje otkrivamo metastaze dužničkog karcinoma. Točku u kojoj je dugove postalo nemoguće platiti bilo kakvom kombinacijom ekonomskog rasta i poreznih nameta smo prekoračili još davno, a upravo smo prešli i onu u kojoj je dugove postalo nemoguće reprogramirati.

 


Stigao je i taj dan dakle u Hrvatsku, Član Savjeta Hrvatske Narodne Banke Branimir Lokin je kao rješenje za nesolventnost predložio uvođenje komplementarnog novca, spomenuvši pri tome da u svijetu postoji preko 300 komplementarnih valuta, te ono najvažnije, da komplementarne valute može izdavati bilo tko, poduzeća, udruge, organizacije...

Ne znam da li konstantni izostanak spominjanja Crom Alternativne Valute ima nekakve veze s enciklopedijama i povijesnim knjigama u kojima će prije ili poslije negdje morati pisati "... bila je to prva alternativna valuta u Republici Hrvatskoj...", ili je to zbog toga što je Hrvatska iznimno likvidna ali nije solventna, no to nije ni toliko bitno, ali na kraju krajeva, zašto i ne spomenuti?

Pojam alternativna valuta je termin koji se koristi za bilo koju valutu koja se upotrebljava kao alternativa dominantnim nacionalnim ili multinacionalnim valutnim sustavima. Alternativne valute mogu izdavati pojedinci, korporacije ili organizacije, mogu ih izdavati i nacionalne vlade ili jedinice lokalne samouprave, a mogu se pojaviti i prirodno same od sebe kad ljudi počnu koristiti određenu vrstu robe kao valutu.


Kada se koriste u kombinaciji s nacionalnim ili multinacionalnim službenim valutama, onda se nazivaju komplementarne valute. Većina komplementarnih valuta su također i lokalne valute jer je njihova upotreba ograničena na određena područja. Zakonitost i porezni status alternativnih valuta varira od zemlje do zemlje, upotreba nekih sustava je u nekim zemljama legalna dok bi u drugim ista bila ilegalna.

Komplementarne valute mogu poslužiti kao alat za razvoj lokalnih društvenih zajednica.

Veća zaposlenost u područjima s niskim prosječnim prihodima se može postići kroz promicanje lokalnih gospodarskih aktivnosti njihovim izdvajanjem iz globalnog konteksta. Aktualno su ove aktivnosti ograničene i otežane zaostajanjem u prosječnoj produktivnosti u odnosu na najkonkurentnije robe i usluge što dostupnu ponudu na određenom geografskom području čini nekonkurentnom i s očiglednim tehnološkim zaostacima. U stvarnosti, usporedba s uvezenim robama iz inozemstva se odvija kroz međunarodne valute, zbog čega svima postaje jasno da je naprimjer pogodnije kupiti uvozni kukuruz iz Meksika zato što košta manje od onog kojeg su proizveli lokalni poljoprivrednici, ali velika većina stanovništva ne posjeduje dolare. Rezultat je taj da ovakva mjerila vrijednosti uništavaju očigledno manje konkurentnu lokalnu proizvodnju stvarajući nezaposlenost na tom teritoriju i u isto vrijeme ne dopuštajući zbog manjka prihoda u međunarodnim valutama, uvoz kojim bi se prehranilo gladno stanovništvo.

Valuta izdavana na lokalnom nivou bi međutim, bez obveze na konvertibilnost u strane valute omogućila odvajanje od mehanizama i logike globalizacije, naravno pod uvjetom da na tom teritoriju postoje neiskorišteni proizvodni kapaciteti, a toga pogotovo u zemljama u razvoju ima napretek, u sektorima poljoprivrede, odjeće i obuće, izgradnje stanova i izradnje namještaja, raznih vrsta obrta, obrazovnih usluga i skrbi o osobama, zdravstvu..., odnosno najvažnijim sektorima za društvene zajednice.

Sve što je potrebno za to je povezati zainteresirane proizvođače u sistem komplementarne valute i ponuditi posao nezaposlenima, ili siromašnima mogućnost da povećaju svoje prihode. Jednom zasićena domaća potražnja za određenim proizvodom, ako se stvori proizvodni višak u odnosu na potražnju na tom lokalitetu, može se izvoziti i prodavati u međunarodnim valutama i tako omogućiti uvoz dobara, roba i usluga koje ta lokalna društvena zajednica nije u stanju autonomno sama proizvoditi.

Sustavi komplementarnih valuta bi mogli donijeti pozitivna iskustva u izdvojenim regionalnim područjima ili na otocima s ciljem dokazivanja da je moguće zaobići aktualni destruktivni globalizirani ekonomski model. Kroz komplementarne valute korištenjem dvostrukog opticaja, ponovo prisvojiti ono što je globalizacijom oduzeto, naprimjer tradicionalne sektore predstavlja pravi izazov i alternativu gladi i stalnom pribjegavanju međunarodnoj pomoći koja se prečesto dokazuje potpuno neučinkovita, štoviše štetna.

Na forumu udruge, pojavio se dobar prijedlog, zašto alternativne valute Crom nema u Wikipediji?
Prijedlog je realiziran, Hrvatska Wikipedija je postala bogatija za jednu važnu informaciju, onu o Crom alternativnoj valuti.
Osim toga, u monetarno-financijsko-ekonomskom pogledu, primjećeno je da je Hrvatska Wikipedija, veoma važan informacijski resurs, nepotpuna i da obiluje netočnim informacijama, čak i onim od ključne važnosti. Nabrzaka je izmijenjen doista smiješan članak o "zlatnom standardu" u kojem o zlatnom standardu nije bilo ni spomena, te članak "novac" u kojem je "Tako je nastao papirni novac. On zapravo samo zamjenjuje zlato ili srebro koje bi trebalo služiti za plaćanje" zamijenjeno u "Papir je mnogo praktičniji i lakši od kovina ili roba koje su nezgodne za pohranu i prijenos. Tako je nastao papirni novac. On je u prvo vrijeme predstavljao zlato ili srebro kao sredstva za plaćanje jer je u njima imao podlogu, odnosno vlade su mogle izdavati u opticaj samo onoliko papirnatog novca koliko su po obećanom tečaju za njega imale pokriće u zlatu. Od 1971 godine kad je predsjednik SAD-a Richard Nixon ukinuo Zlatni standard, moderni svjetski novac je izgubio materijalnu podlogu, a središnje banke od kojih su mnoge u privatnom vlasništvu, tako dobile teorijsku mogućnost njegovog izdavanja u neograničenim količinama".

Nakon toga, pojavili su se zahtjevi moderatora Wikipedije za tehničkom doradom članka te zahtjev za njegovim brisanjem. Navedeni razlozi nisu smatrani ni ozbiljnim, ni uvjerljivim. Članak je nakon toga tehnički dorađen, a moderatorima je upućena molba da ukažu na konkretne probleme ako je ostalo još nešto što eventualno treba izmijeniti kako bi se on prilagodio na prihvatljiv način. Zatim se pojavilo upozorenje da će članak ukoliko do 03 lipnja 2010 ne bude sređen, biti obrisan, i odgovor moderatora koji nije sadržavao niti jedan tehnički detalj već njegovo osobno opće shvaćanje ekonomije s objašnjenjem da alternativnim valutama nije mjesto u Wikipediji. Par sati nakon toga, članak je na dan 22 svibnja 2010 izbrisan.

Isti članak je na


« StartPrev123456789NextEnd »

.

alternative currency, newspapers, novosti, giornali, novine, notizie, local currency, complementary currency, alternativni novac, lokalna valuta, komplementarna valuta, moneta alternativa, moneta complementare, moneta localePublish Your News

 If you are registered user, you can publish and syndicate your news to the web at this news service.

independent news, nezavisne vijesti, informations, informacije, informazioni, kredit, loan, notizie indipendenti, prestito, mutuo, seigniorage, signoraggio    News Categories

.

 alternative news, alternativne vijesti, notizie alternative, debt-money, moneta debito, central bank, banca centrale, centralna banka, publish news, objavi vijest, pubblica le tue notizie    Login

How many working hours should a reasonable working day have? Koliko radnih sati treba ima razumni radni dan?
 

 alternative news, alternativne vijesti, notizie alternative, money, denaro, soldi, novac, debt, dug, debito, taxes, tasse, porez, bank, banca, banka     Who Is Online?

We have 18 guests online

 nezavisne vijesti, notizie indipendenti, independent news, informations, informacije, informazioni, kredit, loan, prestito, seigniorage, mutuo, signoraggio     Latest Forum Posts

in Ekonomija by patka, 31-07-10 16:10
in What's New by administrator, 30-07-10 14:12
in What's New by administrator, 30-07-10 14:11
in What's New by administrator, 30-07-10 14:07
in Questions, Ideas, Suggestions, Criticisms And Compliments by administrator, 28-07-10 09:16
in Music by iizuzetan, 27-07-10 18:11
in Questions, Ideas, Suggestions, Criticisms And Compliments by administrator, 27-07-10 14:17
in Ekonomija by lorenco, 27-07-10 11:58
in Politics by spock, 25-07-10 22:47
in Zdravlje by trikerica, 24-07-10 09:55

.