Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Forum
Welcome, Guest
Username Password: Remember me

Novac I Čovjek, Sustav I Život: Reci Svoju Riječ!
(1 viewing) (1) Guest
  • Page:
  • 1

TOPIC: Novac I Čovjek, Sustav I Život: Reci Svoju Riječ!

Novac I Čovjek, Sustav I Život: Reci Svoju Riječ! 9 years, 1 month ago #228

Priča o svijetu na početku 21 stoljeća veoma nalikuje na bajku o Pinokiju, svaki put kad bi slagao, ovom lutku bi porastao nos, što je više lagao, to bi Pinokijev nos postajao sve veći.
Pred nama je svakim danom sve više novih problema, većina njih je potpuno nepotrebna, svi su direktno povezani s monetarnim sustavom koji nam je nametnut na upotrebu, i oni bezazleni i oni problemi najbitnije prirode kako za pojedince, tako i za društvo u cjelini, pretvorili su se u nepremostive prepreke pred kojima smo potpuno nemoćni, naš se uticaj u nastaloj situaciji i na sebe same i na cijelu situaciju potpuno izgubio, naša se volja na svakom raskršću zaobilazi u širokom luku, a Pinokiju je nos toliko narastao da mu ga drugi moraju pridržavati kako ne bi izgubio ravnotežu, što je naravno neizbježno svima upalo u oči.

11 Prosinca 2009 godine, u jednim od najvećih talijanskih novina, Il Giornale, izašao je članak pod naslovom: "Provokacija - Monetarna Suverenost U Privatnim Rukama", u kojem se navodi da vlasnici novca u trenutku njegovog stvaranja na globalnom nivou nisu oni za koje smo svi uvjereni da jesu, to jest države, već da su u nekom trenutku u prošlosti, neki vrlo bogati privatni bankari uvjerili države da im ustupe pravo na stvaranje novca kojeg su onda počeli izdavati u opticaj u obliku duga s velikim kamatama, te da otuda potiče i javni dug koji nije ništa drugo nego sveukupna novčana masa (izdata bez ikakve materijalne podloge i uz nikakve troškove) u opticaju neke zemlje ravnopravno raspoređena na svakog državljanina kao dug prema centralnoj banci (u vidu stvarnih dobara, proizvoda i usluga).
Princip na kojem funkcionira ovaj trik, podmetnut je svjetskoj javnosti u obliku izdavanja bankarskih monetarnih simbola bez ikakve vrijednosti u zamjenu za državne dužničke obveznice.

Novac u svim svojim oblicima postojanja daleko prevazilazi opće prihvaćenu sliku o novčanici kao jedinoj vrsti novca, što više, staromodna novčanica se kao takva većinom upotrebljava u svijetu realne ekonomije, a predstavlja najmanji dio svega onoga što je u svijetu financija, na nikakvim osnovama stvoreno i što se upotrebljava kao novac namijenjen isključivo špekulaciji čija je najveća žrtva upravo svijet realne ekonomije u kojem Mi Ljudi Svijeta živimo i radimo.

Sve u svemu gledano, odnos svijeta financija i onog realne ekonomije, usporediv je s odnosom parazita i domaćina u kojem se parazit organima za pričvršćivanje permanetno nastanio na domaćinovom tijelu na čiji račun se hrani.
U praksi, banke i ostale financijske institucije ne proizvode ništa, njihovo postojanje i opstanak ovisi isključivo o (ne)povjerenju koje pak direktno ovisi o izvorima u kojima se rađaju tokovi informacija koji u najvećoj mjeri formiraju kolektivnu svijest.

Ukratko rečeno, središnje banke su na ovaj ili na onaj način, direktno ili indirektno privatne institucije sakrivene iza gvozdene zavjese neovisnih ustanova.
One nisu jedine koje izdaju novac, novac kroz kreditiranje, takozvano bankarstvo djelomične rezerve, u osnovi iz ničeg jer rezerve uopće ne postoje ili su minimalne, stvaraju i one nama puno poznatije, "obične" banke u koje svakodnevno zalazimo, i to u tolikoj mjeri da to graniči s naučnom fanatastikom.
Nepotrebno je napomenuti da onaj koji upravlja novcem nacije upravlja nacijom, države su dakle podčinjene privatnim centralnim bankama, a takve kakve jesu, prerasle su ih i ove druge banke koje su u zadnje vrijeme svojim fiktivnim imovinama narasle do neslućenih dimenzija.
Što bi nastalo u slučaju da se to desi u bajci o Pinokiju i nije toliko bitno, ali je u stvarnom svijetu doslovce nemoguće ne primjetiti da iz nekih nepoznatih razloga, nikome ne pada na pamet ispred svih i prije svega postaviti pitanje kako je uopće moguće da ustanove koje u biti ne proizvode ništa, postanu bogatije od najrazvijenijih država u kojima stotine milijuna stanovnika danonoćno bez prestanka proizvodi realne vrijednosti, pitanje čiji bi odgovor uostalom trebao predstavljati jedan od temeljnih razloga postojanja policija i sudova.

I u slučaju središnjih banaka, i u slučaju poslovnih banaka, jedini način na koji novac ulazi u opticaj je kao dug uz kojeg treba vratiti i kamate.
Budući da se u opticaj uvijek isljučivo pušta samo glavnica, u opticaju uvijek nedostaje novca za isplatu kamata, čime je ostvarena glavna namjera arhitekta novčanog sustava kojim se koristimo, naša potpuna ovisnost o njemu iskazana kroz vječnu potrebu za novim zaduženjima zbog isplate starih kamata s usporednim pretvaranjem u novac svega onoga što je u novac moguće pretvoriti. Vrijedi dodati da je zbog manjka novca za isplatu kamata, kompletan novčani sustav u biti konstantno insolventan.

Vjerovatno vam nije poznato da zbog osnove na kojoj je baziran monetarni sustav, suludo ali istinito, moramo konstantno povećavati potrošnju zato da bi povećavali proizvodnju, ali vam sigurno nije teško zaključiti da proizvodnja sama zbog sebe ne može rasti u beskonačnost.
Osim toga, prije ili poslije, iznos potreban za servisiranje starih dugova i "korist" koja se može izvući podizanjem novih dugova, neizbježno se negdje moraju sresti nakon čega se "korist" koja se može izvući podizanjem novih dugova gubi i počinje prerastati u štetu.

Svjetski BDP iznosi nekih 60-ak trilijuna dolara (1 trilijun = tisuću milijardi).
Financijski instrumenti derivati u osnovi predstavljaju opkladu, sami po sebi su špekulacija čija se fiktivna vrijednost kao financijskih instrumenata zasniva na fiktivnoj vrijednosti drugih financijskih instrumenata, papiri čija su podloga drugi papiri.
Tijekom aktualne globalne financijske krize, isplivalo je na površinu da je ukupna fiktivna vrijednost financijskih derivata iznosila otprilike 1,5 kvadrilijun dolara (1 kvadrilijun = tisuću trilijuna).

Početak naše zadnje u nizu nevolja koje su nam stalni vjerni pratioci, opisan je kao ekonomija u najboljem redu, problem je onda predstavljen kao privremena poteškoća koju su izazvali subprime krediti, pretvorio se u propast velikog broja banaka u kojeg su uključene i one najveće, nakon čega je prerastao u bakrote i samih država.
U zadnje dvije godine, ubrizgane su u novčani sustav gotovo nevjerovatne količine likvidnosti što nema presedana u svjetskoj povijesti.
Pa opet, kriza je sve dublja, a od očekivane hiper-inflacije još ništa. Zbog čega?

Ljudima je u potpunosti nepoznato, a u informacijama koje dopiru do nas je ozbiljno podcijenjeno koliko likvidnosti bi sustav još uvijek morao apsorbirati.
Najkraće rečeno, nova likvidnost je umjesto za podsticanje realne ekonomije završila u rupama bez dna financijskog svijeta u pokušaju država i banaka da od očiju javnosti sakriju kristalno jasnu činjenicu da je globalni novčani sustav bankrotirao.

Svijet je postao veliko tržište na kojem je sve pretvoreno u robu uglavnom lako pokvarljivu i loše kvalitete koju je moguće kupiti za novac, iz čega posljedično proizlazi i činjenica da se kroz izdavanje novca kao duga i kontrolu njegove distribucije ostvaruje apsolutna moć i kontrola izdavatelja nad svima onima koji ga kao takvog prihvaćaju u opticaju, a svi su ga zakonom kao takvog obavezni prihvatiti, stoga je i najvećem laiku postalo lako shvatljivo da monetarni sustav uopće nije osmišljen da bi nama ljudima koji se njime koristimo poslužio kao prevozno sredstvo do svijeta budućnosti kakvog svi želimo, štoviše, postalo je potpuno očigledno da danas kad nam se zahvaljujući razvoju nauke i tehnike otvorila mogućnost realizacije najvećeg sna cijelog čovječanstva, upravo monetarni sustav stoji kao glavna prepreka na putu ispunjavanja potreba svih ljudi svijeta zbog toga što u njemu iako nikad u povijesti nije bilo toliko novca kao sada, fali baš novca kojeg ima više nego previše, dovoljnije od dovoljnog.

Živio jednom na jednom imanju jedan mladi čovjek koji je imao par strašnih robota.
Nema toga što nisu mogle učiniti ove mašine kojima je jedini programirani cilj bio rad na proizvodnji blagostanja u kojem je trebalo uživati ljudsko biće koje ih je stvorilo.
Na imanju je tih nekoliko robota proizvodilo zdravu prirodnu hranu, brinulo se o dobroj kvaliteti bunarske vode, kuhalo, čistilo, stvaralo i održavalo elektroniku, elektriku i mehanizaciju,... sve u svemu raj na zemlji, pritisneš gumb daljinskog upravljača i evo svega što ti treba u količini koja ti treba.
Pojavio se jednog dana na imanju jedan neznanac u otrcanom stanju, ispričao da bježi pred strašnom nesrećom, vojskom zlih ljudi i robota koja melje sve pred sobom, sije zarazne bolesti, uništava svaki trag zdravog razuma, ubija, siluje, otima...
Neznanac je uspio prestrašiti i ubijediti mladića da svojim robotima naredi da hitno oko cijelog imanja izgrade visoki zid, naprave duboki podzemni blindirani bunker, a on se ponudio da će stražariti na kapiji i pokušati se suprotstaviti nemilosrdnom neprijatelju koji samo što se nije približio.
Mladića je smjestio u taj mali sakriveni podzemni bunker u kojem su se nalazili samo jedan krevet, stolica i stol, rekao mu da će ključ sakriti na mjesto na kojem ga u slučaju da izgubi bitku nikad nitko neće moći pronaći, i zaključao ga.
Neznancu su slijedećeg dana roboti konstruirali prijestolje, a on si je na glavu stavio krunu. Počeo se utapati u kavijaru i šampanjcu, priušćivati si sve što mu je srce poželjelo, jednostavno, doslovce se razbijati užicima koliko god se užicima moglo razbiti.
Jednom dnevno, preodijevao se u poderane prljave prnje i uspaničenom mladiću kojem je u međuvremenu isključio i struju, donosio pod svijetlom svijeće bljutavi obrok, prenosio mu vijesti o krvavoj bitci u kojoj za sada nekako ipak uspijeva odoljevati strašnom neprijatelju.
Prolazile su tako godine, neznanac je na tuđem imanju i u tuđoj imovini uživao kako se to samo poželjeti može, a mladić je 3/4 svog života proživio zaljučan u mraku podzemnog bunkera, pretvorio se u kost i kožu s koje je visila dugačka brada, a oko njega se širio neopisiv smrad.
Jednog je dana jedan od mladićevih robota slučajno zapazio neznanca kako ispod prazne vaze sakriva ključ od podruma.
Kad se okrunjeni udaljio, uzeo je ključ i neopazice se odšuljao do podruma, otključao vrata, ušao unutra i ispričao svom ostarjelom stvoritelju što se uistinu događa na imanju, kako je neznanac postao kralj i sve ove godine uživao u bogatstvu i blagostanju.
Izašavši na svjetlo sunčanog dana, obmanjeni se zabezeknuo pred prizorom svog imanja kojeg je jedva uspio prepoznati, te se u pratnji svog vjernog robota uputio do prijestolja u kojem je udobno zavaljenog zatekao prevaranta.
Uspio je savladati bijes, objasnio mu je kako za ovom teškom prevarom nije postojala nikakva potreba jer su roboti obojici mogli pružiti sve ono što im je potrebno, dovoljno je samo pritisnuti gumb daljinskog upravljača...
A onda je ..., a onda je ..., da zbilja, a šta je onda uradio s varalicom?


Sintetizirajući sve u jednu jedinu rečenicu, novac je dug robova, s obzirom da je sveukupan novac u opticaju dug, a dug nije novac, onda novac u opticaju ne može biti ni nikakav dug jer prije svega nikakav novac nikad nikome nije niti bio pozajmljen.


zvijezda_duga.jpg



Istraživačka Anketa: Čovjek I Novac, Život I Sustav

Većina ljudi smatra da je promijeniti svijet utopija, nešto nemoguće, neostvarivo.
Ako međutim sagledamo situaciju iz jedine prave perspektive, one da se cijeli svijet pretvorio u novac koji se izdaje kao dug, onda je dovoljno promijeniti prirodu novca i promijenili smo svijet!


Tehnologija je veoma smanjila potrebu za ljudskom radnom snagom i napreduje punom parom u tom pravcu.
Studija koju je napravila Međunarodna Federacija Metalaca sa sjedištem u Ženevi predviđa da će u narednih 30 godina, samo 2 ili 3% ljudi od ukupne svjetske populacije biti u stanju proizvesti sve što nam treba na planeti.
No ako strojevi budu radili sve poslove, koji će poslovi preostati za ljude?
Čak i ako su navedeni rezultati spomenute studije samo približno točni, nesumnjivo dan prije ili dan poslije, uopće nije važno, sigurno stižemo do tog odredišta.
Što će raditi preostalih 90 - 98 posto čovječanstva?
Bože, najslađeg li od najslađih pitanja koje je ikome moguće postaviti, zaključak je koji se logički nameće sam po sebi..., turizam, putovanja, obrazovanje, obitelj, umjetnost, zabava, ispunjavanje različitih želja i različitih potreba,...

U potpunoj suprotnosti sa zdravim razumom i mogućom slatkom stvarnošću bliske budućnosti, kroz sustav kojemu služimo umjesto da on nam služi, svakim korakom smo umjesto raju sve bliži katastrofi s nesagledivim posljedicama.

O zajedničkoj budućnosti trebamo zajednički odlučiti, ne bi li tako trebalo biti?

Čemu bi trebao služiti novac, kakav bi trebao biti novac, da li je novac uopće neophodan?
Trebaju li nam uopće banke, kakve bi trebale biti banke i čemu bi trebale služiti ili možemo i bez njih?
Čemu bi trebale služiti nauka i tehnologija, jesmo li na pravom ili na pogrešnom putu?
Koji bi trebao biti smisao postojanja čovjeka, a koji postojanja ekonomije?

Koji bi uopće trebao biti smisao svega?

Reci Svoju Riječ, Pošalji Mišljenje Ili Komentar!


U cilju pružanja informacija, evo ovdje pregleda najzanimljivijih članaka objavljenih na Crom Alternativnim Vijestima:

- Svijet Zombija: Kolika Je Cijena Mrtve Duše?
- Mi Ljudi Svijeta Želimo Živjeti, A Ne Preživljavati
- Čovjek I Novac U Novoj Dimenziji Postojanja
- Generacija Velikog Brodoloma U Moru Dugova
- Video: Nova TV - Sustav Alternativne Valute Crom
- Percepcija Stvarnosti: B Kao Bankrot
- Male Lokalne Zajednice, Održiva Ekonomija I Održivi Razvoj
- Društvene Klase I Socijalne Razlike
- Barter Klub - Hrvatska Mreža Trampe
- Nova Ekonomska Politika: U Sebe Vjerujemo, Amen!
- Centralno Bankarstvo, Novac I Monetarna Suverenost
- Alternativni Ekonomski Sistem
- Lijek Za Financijsku Krizu Je Ekonomska Suradnja
- Vremeplov: Putovanje Kroz Religiju, Politiku I Ekonomiju
- Alternativne Valute, Nova Šansa Za Radnike, Poduzetnike I Umirovljenike
- Vijesti I Politika Kao Zavjesa Ekonomije I Financija
- Kraće Radno Vrijeme, Bolji Život I Veća Kupovna Moć
- Agrikultura: Bolja Vremena Za Male Farmere I Poljoprivrednike
- Mobitel Ili Novčanik, Najbolji Na Svijetu Je Onaj Uvijek Pun Novaca
- Atlas Svijeta: Farme Za Uzgoj Ljudi
- Depozit I Kredit: Djelomična Rezerva Je Bankarska Prevara
- Balkan Ekonomija I Financijski Kriminal: Zašto Nas Nije Briga?
- Razmjena Roba, Proizvoda I Usluga Kroz Alternativne Valute U Novoj Ekonomiji
- Centralna Banka: Opstanak Monetarne Institucije Pod Znakom Upitnika
- Veliki Sudar: Putanja Komete "Dug" Usmjerena Prema Ekonomiji Planete Zemlje
- Financijska Kriza: Kako Je Fed Kupio Ekonomsku Profesiju
- Ekonomija Prvog Dana: I Reče Bog Neka Bude Novac, I Bi Novac
- Obavezno Ekonomsko Obrazovanje: Istina O Trgovanju Dionicama Na Burzama

Last Edit: 9 years, 1 month ago by administrator.

Novac I Čovjek, Izjasni Se, Reci Svoje Mišljenje! 9 years, 1 month ago #229

  • roman
  • OFFLINE
  • Gold Boarder
  • Posts: 227
  • Karma: 0
Osim toga, prije ili poslije, iznos potreban za servisiranje starih dugova i "korist" koja se može izvući podizanjem novih dugova, neizbježno se negdje moraju sresti nakon čega se "korist" koja se može izvući podizanjem novih dugova gubi i počinje prerastati u štetu.


Ovaj trenutak je najbolje sagledati na primjeru na koji smo svi navlačeni tokom proteklih desetljeća, takozvanom "američkom snu".
Društveni bruto proizvod: Koliki se porast proizvodnje može izvući injekcijom od 1 dolara u na dugu baziran novčani sustav?
Početkom 1960-ih, ubrizgani 1 dolar novog duga je povećavao za gotovo 1 dolar nacionalnu ekonomiju.
Kako je rastao dug, tako se smanjivao i koristan učinak ostvaren novim zaduživanjem.
Na osnovu toga je nastao grafikon koji je predvidio 2015 godinu kao godinu u kojoj će se koristan učinak ostvaren novim zaduživanjem spustiti na nulu.
Međutim, zbog toga što ukupni prihodi više ne mogu podržavati ukupan dug, već u trećem kvartalu 2009 godine je svaki 1 dolar novododanog duga proizveo negativni učinak od 15 centi, a do kraja 2009 je svaki dolar novododanog duga od BDP-a oduzimao 45 centi.




I u slučaju središnjih banaka, i u slučaju poslovnih banaka, jedini način na koji novac ulazi u opticaj je kao dug uz kojeg treba vratiti i kamate.


David Ross (Radiant Asset Management) ukazuje u svojim istraživanjima (na osnovu procjena Financial Management Services of the U.S. Treasury) da ukupne obveze američke vlade premašuju 90 trilijuna dolara, u njih su uključeni zdravstveno i socijalno osiguranje. Gotovo svih 90 trilijuna dolara su obećane obveze bez utvrđenog načina isplate. Ove obveze skupa s totalnim dugom čine 625% BDP-a SAD-a i veće su od svjetskog društvenog bruto proizvoda.

U zadnje dvije godine, ubrizgane su u novčani sustav gotovo nevjerovatne količine likvidnosti što nema presedana u svjetskoj povijesti.


Jedna od glavnih posljedica 2 Svjetskog rata, koja samim time opravdano budi sumnje i u prave razloge njegovog izbivanja, je da je prije njegovog završetka konferencijom u Bretton Woodsu održanoj od 1 do 22 Srpnja 1944 novčanici institucije u privatnom vlasništvu, Federalnim Rezervama dodijeljena uloga svjetske valutne rezerve s monopolom u kupoprodaji nafte i zlata.
Federalne Rezerve su nastale tajnim okupljanjem vlasnika najvećih banaka i tvrtki u Sjedinjenim Američkim Državama u Studenom 1910 godine na otoku Jekyll Island.
Od službenog datuma početka postojanja ove institucije u 1913 godini, pa do danas, novčanica koju izdaje ta središnja banka je izgubila na kupovnoj moći okruglih 100%, što u prijevodu znači da se s "dolarom" iz 1913 godine danas ne može kupiti ništa.

Inflacija je gubitak kupovne moći novca, a očituje se u porastu cijena, uzrok postojanja joj leži u postojanju samog na dugu baziranog novčanog sustava čiji je ona neizostavan produkt.
Ovako to izgleda gledano kroz povijest, Indeks Potrošačkih Cijena:



Vrijednost Novca I Snabdijevanje Novcem:



Što će raditi preostalih 90 - 98 posto čovječanstva?

Ono malo posla kojeg umjesto robota budu obavljali ljudi treba rasporediti na 100% čovječanstva i time maksimalno skratiti radno vrijeme, te ovoj situaciji prilagoditi monetarni sustav.

Čemu bi trebao služiti novac, kakav bi trebao biti novac?

Novac bi trebao biti takav da možemo posjedovati različite količine, ali samo na osnovu toga da mu svi imamo ravnopravan pristup.

Čemu bi trebale služiti nauka i tehnologija, jesmo li na pravom ili na pogrešnom putu?

Na pogrešnom smo putu skroz na skroz iz čega ako ništa drugo, možemo barem naučiti čemu ne trebaju služiti nauka i tehnologija.

Koji bi trebao biti smisao postojanja čovjeka, a koji postojanja ekonomije?

Ako nije slobodan, čovjekov život nema nikakvog smisla, ekonomija bi trebala postojati zbog toga da svima ispuni njihove potrebe, sustav i aparat moraju služiti čovjeku, a ne obrnuto.

Uglavnom, ova istraživačka anketa je dobar potez jer prvo svi skupa moramo odgonetnuti gdje želimo stići, a tek nakon toga osmisliti i izgraditi novčani sustav koji će nas tamo dovesti.
Ako su cilj održivost i zajedništvo u osobnoj neovisnosti, onda je alternativnom valutom Crom temelj već postavljen, međusobna borba za preživljavanje nam više nije neophodna, no naravno, sve ovisi o našoj sposobnosti da svjesno surađujemo jedni s drugima kako bi uspjeli promjeniti ono što smo do sada upotrebljavali kao naš novac, dakako pod uvjetom da je preostalo preživjelih.
Give a man a gun and he can rob a bank, give a man a bank and he can rob the world.
Crom Alternative Currency System

Date li čovjeku pištolj on može opljačkati banku, date li čovjeku banku on je u stanju opljačkati cijeli svijet.
Crom Alternativna Valuta

Date a un uomo una pistola e può rapinare una banca, date a un uomo una banca e può derubare tutto il mondo.
Crom Notizie Alternative
Last Edit: 9 years, 1 month ago by roman.

Re:Novac I Čovjek, Sustav I Život: Reci Svoju Riječ! 8 years, 11 months ago #392

  • Former
  • OFFLINE
  • Junior Boarder
  • Posts: 28
  • Karma: 0
Možete li zamisliti sebe da ste vlasnik multionacionalne korporacije koja proizvodi flaše vode i da tokom jednog radnog dana dobijete vesti da se sve flaše vode vrednosti od ukupno 100 miliona eura moraju vratiti nazad i uništiti jer je plastika od koje su napravljene otrovna, ali ne kompletno smrtonosna?

S obzirom da se danas neki ljudi odnosno ljudi pojedinačnih država smatraju manje vrednim od drugih:

1. Šta bi uradili da ste vlasnik?
2. Šta mislite da bi neko drugi uradio na mestu vlasnika?
3. Da je čista voda besplatno dostupna kao što bi trebala biti, da li bi uopšte bilo potrebe za prva dva pitanja?
Last Edit: 8 years, 11 months ago by Former.
  • Page:
  • 1
Time to create page: 0.24 seconds