Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Forum
Welcome, Guest
Username Password: Remember me

Samoodrživost-S Riječi Na Djela: Farma-Agroturizam
(1 viewing) (1) Guest

TOPIC: Samoodrživost-S Riječi Na Djela: Farma-Agroturizam

Samoodrživost-S Riječi Na Djela: Farma-Agroturizam 9 years, 6 months ago #311

S Riječi Na Djela: Samoodrživa Zajednica: Farma - Agroturizam

Ovo je nastavak teme: "Kako Se Skinuti Sa Državne Sise" u kojoj se među nama pojavio jedan pravi poljoprivrednik i izrazio volju da se skupa probamo malo mrdnuti u smislu "s riječi na djela".


Dakle ovako, smisao cijele ideje je stvoriti neovisnu, samoodrživu zajednicu/e.
U tom smislu, obavještavam vas da će uskoro "Crom Tržnica" postati vidljiva i izvana, a ne samo logiranjem u softwer kojeg koristimo kao bazu našeg sustava alternativne valute.
Osim toga, uskoro ćemo dati i međunarodni oglas u kojem ćemo pozvati stručne ljude različitih profesija da nam se pridruže kao aktivni članovi udruge, da stvorimo čvrste temelje u organizacijskom smislu.

Ni Rim nije izgrađen u jednom danu, stoga kad se priča o samoodrživosti same udruge kao organizacije, potpuno je jasno da se neki troškovi moraju plaćati u oficijalnim valutama barem sve dok ideja o alternativnoj valuti čvrsto ne stane na vlastite noge.
Upravo zbog toga, trebali bi se organizirati u 3 osnovna odjela:

- birokratski poslovi vezani uz hrvatske zakone za koje smatramo da nas se tiču

- odjel udruge za aktivnosti u oficijalnim valutama

- odjel udruge za razvoj ideje alternativne valute


To bi bilo to što se tiče planova za blisku budućnost, a sada se možemo vratiti na sadržaj teme.

Ideja 1:

Sigurni - Garantirani Krug

Prezentaciju ideje alternativne valute crom možete pogledati ovdje.
Kako privući ljude i organizacije ovoj ideji?
Prvi odgovor je ponuditi početnu sigurnost.


Sigurnost bi u ovom smislu značila stvoriti nekakav, nazovimo ga "siguran - garantirani" krug.
U njemu bi se sudionici obvezali da će međusobno razmijenjivati unaprijed dogovorenu količinu roba i usluga u određenim vremenskim periodima.
Poljoprivrednik je prva karika lanca razmjene roba i usluga širokog spektra.
Dakle kasl, pretpostavimo da ti pristaješ na to, evo na osnovu toga onda jednog banalnog primjera:

Kasl jednom mjesečno sudioniku "B" proda za 10 croma par kašeta krumpira. Sudionik "B" jednom mjesečno primi u svoj restoran na večeru sudionika "C" i za to mu naplati 10 croma. Sudionik "C" jednom mjesečno ode generalno očistiti kuću sudioniku "D" i za to mu naplati 10 croma. Sudionik "D" jednom mjesečno u svom frizerskom salonu skrati kosu sudioniku "E" i za to mu naplati 10 croma. Sudionik "E" jednom mjesečno organizira zabavu za djecu sudionika "F" i za to mu naplati 10 croma. Sudionik "F" jednom mjesečno promijeni ulje u traktoru sudionika kasla i to naplati 10 croma.
Ovo je samo jedan banalan primjer, mogućnosti ima bezbroj, kako stvoriti taj nekakav garantirani krug koji bi mogao privući nove sudionike u projekt alternativne valute.
Ovo bi mogli dobro razraditi i poslije počet slati pozive pojedincima, firmama i organizacijama da se probaju uključiti.


Ideja 2:

Farma - Agroturizam

Male farme predstavljaju i utjelovljuju raznolikost vlasništva, raznoliku ratarsku proizvodnju, raznolike krajolike, raznolikost biološke organizacije, razolikost kulture i raznolikost tradicije.
Raznovrsnost struktura poljoprivrednih i stočarskih farmi doprinosi poboljšanju bioraznolikosti, lijepom i ugodnom za vidjeti raznolikom ruralnom krajoliku, slobodnom i nezagađenom otvorenom prostoru.
Kod malih farmera je više razvijen osjećaj osobne odgovornosti i osjećaj kontrole nad nečijim životom, karakteristike koje nisu dostupne na tvorničkoj proizvodnoj traci gdje ljudi danas u potpunosti sliče na scene iz filma "Moderna Vremena" najvećeg komičara svih vremena, Charlie Chaplina.
Mala obiteljska gospodarstva su idealna mjesta za odrastanje djece i sticanje poimanja o životnim vrijednostima.

Ovaj prijedlog se tiče samog sjedišta udruge.
Nisam dobro upoznat sa svime što se događa u poljoprivrednim vodama, ne znam da li postoje neki državni programi za naseljavanje otoka na primjer, ili da li postoje mogućnosti tipa dobiti zemlju u zakup na sto godina za jednu kunu, ali sam siguran da bi u tom smislu na bilo koji način mogli savladati prvu prepreku: dočepati se komada obradive zemlje.

Prije svega, nemam pojma koliko bi velik taj komad zemlje trebao biti, no evo što bi trebalo stajati iza toga.
Moderna farma - agroturizam; objekti, ljudi, domaće životinje, obradiva zemlja.
Na farmi se u smislu ostvarivanja neovisnosti primjenjuju "ludi" jednostavni izumi za dobivanje električne energije i slično,...

Ljudi:
- par ljudi obavlja ono što se u sjedištu udruge treba obavljati
- poljoprivrednici instruktori
- "učenici"

Objekti:
- kancelarija opremljena modernim računalima i pristupom internetu
- kuhinja, smještaj za "domaćine", "učionica", "apartmani za goste", "restorančić", skladište, štale

U principu, srce svega bi bili poljoprivrednici instruktori, par ljudi koji su zbilja sposobni i znaju šta rade.
Na farmi bi po par mjeseci stalno boravili ljudi - "učenici" iz cijelog svijeta željni naučiti sve što treba znati o farmerstvu, oni bi skupa s instruktorima obavljali proizvodnju.
Ovi ljudi bi osim međusobnog druženja razmjenjivali ideje, iskustva, zabavljali se,...
Dakle u ideji o međunarodnoj kooperaciji, na farmu bi dolazili ljudi iz cijelog svijeta po par mjeseci učiti na licu mjesta kako poštivati prirodu i okoliš, gospodariti otpadom, iskorištavati energiju, kako upravljati vodom i istu reciklirati, kako postati što samostalniji, uzgajati biljke i životinje, kako se zdravo hraniti. Ovakav pristup alternativi postojećem stanju bi zasigurno osigurao i brzi razvoj dobrih odnosa između farme i njene bliže i dalje okolice.

Farmu bi osim toga posjećivale škole, vrtići, firme,... predavanja,... zabave,...

Višak proizvoda bi se nudio i na obližnjim lokalnim tržnicama i kroz sustav Crom u bilo kojem dijelu svijeta.

U pogledu postizanja samoodrživosti, na farmi bi postojao i nekakav restorančić...

Sve u svemu, to je ideja koja nije neostvariva, štoviše, treba je samo razraditi, kad postane određena, definirana i jasna, onda nema prepreka koje bi nas mogle zaustaviti u njenom ostvarivanju, ovom svijetu nužno trebaju velike i hitne promjene, a čija je zemlja na kraju krajeva ako nije naša?

Pozivam sve zainteresirane da se aktivno uključe u ovu temu i pomognu svojim prijedlozima i kritikama.
Imate prijetelje, poznanike, kolege koji su poljoprivrednici ili ljudi koji imaju volje pokrenuti se? Pozovite ih da se uključe...
Last Edit: 9 years, 6 months ago by administrator.

Re:Samoodrživost-S Riječi Na Djela: Farma-Agroturizam 9 years, 6 months ago #313

  • kasl
  • OFFLINE
  • Fresh Boarder
  • Posts: 8
  • Karma: 1
Mislim da nema puno ljudi koji bi se preselili na samoodrzivu farmu cak i da bi uspio pokrenuti nesto takvo.
Rjesenje je da svatko tko ima malo vremena i volje pocne uzgajati nekakvu hranu. Mogucnosti su neogranicene. Preporucam svim zainteresiranima neka prouce rjesenja koje je ponudila permakultura za inspiraciju.

Re:Samoodrživost-S Riječi Na Djela: Farma-Agroturizam 9 years, 6 months ago #314

  • teuta
  • OFFLINE
  • Expert Boarder
  • Posts: 146
  • Karma: 6
Slažem se s kaslom, osnivanje farme je pomalo megalomanska ideja jer zahtijeva velika ulaganja i organizaciju. Možda je i moguće ostvariti takav projekt jednom kada se razvije suradnja u lokalnoj zajednici i ako se pokaže potreba. Ideja suradnje u lokalnoj zajednici i alternativne valute potrebna je zbog zaštite ljudi i njihovih sloboda. Ovo je članak koji objašnjava razloge i dobrobit od suradnje u lokalnoj zajednici:

Djelujući na globalnoj razini, totalna ekonomija neizbježno smanjuje moć države i nacionalne vlade, ne samo zbog toga što su te vlade prepisale značajan dio svojih ovlasti internacionalnoj birokraciji ili zato što su politički vođe plaćeni od strane korporacija, već i zato što su politički procesi – posebno demokratski procesi – prespori u reakciji prema neobuzdanom ekonomskom i tehnološkom razvoju na globalnoj razini. I kada države i nacionalne vlade počinju djelovati, u stvari kao agenti globalne ekonomije, «prodajući» svoje građane za niske plaće, a njihove proizvode za niske cijene, tada se građanska prava i slobode nužno smanjuju. Totalna ekonomija je neobuzdano izvlačenje profita od raspadanja nacija: zajednica, kućanstava, krajolika i ekosustava. Ona ovlašćuje simbolični ili umjetni «rast» bogatstva putem destrukcije stvarnog bogatstva svijeta...
Slaba vladina zaštita od totalne ekonomije nadnacionalnih korporacija stavila je ljude u poziciju u kojoj su se često znali naći i prije: u opasnosti su da izgube ekonomsku sigurnost i svoju slobodu, oboje u isto vrijeme. U isto vrijeme, ljudi posjeduju sredstvo za zaštitu samih sebe u obliku časnog principa: ovlasti koje vlada ne primjenjuje vraćaju se ljudima. Ako vlada ne namjerava štititi živote, egzistenciju i slobodu svojih ljudi onda oni sami moraju razmisliti o tome kako da se zaštite.
Lokalna ekonomija oslanja se na dva principa: susjedstvo i opstanak. U održivom susjedstvu stanovnici se pitaju što mogu učiniti kako bi pomogli jedan drugome i nalaze odgovore koje si oni i njihovo susjedstvo mogu priuštiti. Ovo, i ništa drugo, je prakticiranje susjedstva. Ova praksa mora biti dijelom dobrotvorna, ali i ekonomska. Ekonomski dio mora biti pravedan jer se u pravednim cijenama nalazi značajna dobrotvorna komponenta.
Naravno, u zajednici se ne može proizvesti sve za čime u njoj postoji potreba. Ali održivo susjedstvo je zajednica i u održivoj zajednici žive susjedi koji njeguju i štite ono što im je zajedničko. To je osnovni princip opstanka. Održiva zajednica, poput održive farme, štiti svoje proizvodne kapacitete. Ona ne uvozi proizvode koje može proizvesti sama. Također, ona ne izvozi lokalne proizvode sve dok lokalne potrebe nisu zadovoljene. Ekonomski proizvodi održive zajednice su ili u službi opstanka zajednice ili predstavljaju višak. Jedino se viškom proizvoda može trgovati izvan granica zajednice. Zajednica, ako želi biti održiva, ne može proizvoditi isključivo za izvoz i ne može dozvoliti uvoznicima da koriste jeftiniju radnu snagu i proizvode iz drugih mjesta jer bi se tako uništili lokalni kapaciteti za proizvodnju proizvoda koji su potrebni zajednici.
Principi susjedstva i opstanka će globalisti odbaciti kao «protekcionizam» - što on i jest. To je pravedan i ispravan protekcionizam jer štiti lokalne proizvođače i najbolji je način za osiguranje odgovarajuće opskrbe lokalnih potrošača. Ideja prema kojoj bi prvo trebalo zadovoljiti lokalne potrebe, a tek onda izvoziti višak proizvoda ne mora biti u sukobu sa razvijanjem dobrih odnosa s ljudima u drugim mjestima ili trgovine s njima. Princip susjedstva u svojem kraju uvijek implicira dobre odnose s tuđincima. I princip opstanka je zapravo najbolja garancija za postojanje viška proizvoda kojim se može trgovati. Takva vrsta zaštite nije «izolacionizam».
Albert Schweitzer, poznavajući dobro ekonomsku situaciju u afričkim kolonijama, je napisao prije gotovo 60 godina: «Uvijek kada je trgovina drvom povoljna, u Ogowe regiji vlada oskudica jer seljaci napuštaju svoje farme kako bi posjekli što više drva.» Tu treba naročito primijetiti da je cilj proizvodnje bio «što je više moguće». Schweitzer točno potvrđuje moju poantu kada kaže: «Ovi ljudi bi mogli ostvariti pravo bogatstvo kada bi razvijali svoju poljoprivredu i trgovinu u smjeru zadovoljavanja svojih potreba.» Umjesto toga oni su proizvodili drvo za izvoz u «svjetsku ekonomiju», što ih je učinilo ovisnima o uvezenim proizvodima koje su kupovali novcem koji su zaradili izvozom. Odbacili su svoje lokalne izvore egzistencije i primijenili neprihvatljivi standard strane potražnje («što je više moguće») na svoje šume. Time su postali bespomoćno ovisni o ekonomiji koju nisu mogli kontrolirati.
Takva je bila sudbina starosjedilačkog stanovništva u afričkim kolonijama u Schweitzerovog vremena. Takva je, i takva jedino može biti, sudbina svakoga pod globalnim kolonijalizmom našeg vremena. Schweitzerov opis kolonijalne ekonomije Ogowe regije se, u principu, ne razlikuje od današnje seoske ekonomije u Kentuckyju, Iowe ili Wyominga. Totalna ekonomija u praksi je totalna vlada. «Slobodna trgovina» koja, s gledišta korporativne ekonomije, donosi «ekonomski rast bez presedana», s gledišta zemlje i lokalnog stanovništva i, ultimativno, gledišta gradova predstavlja propast i ropstvo. Bez uspješne lokalne ekonomije ljudi nemaju moći, a zemlja nema glas.

Re:Samoodrživost-S Riječi Na Djela: Farma-Agroturizam 9 years, 6 months ago #316

U redu, pitanje farme možemo trenutno i zapostaviti.
Imate li kakve prijedloge u vezi ovih sitnijih stvari:

1:
uskoro ćemo dati i međunarodni oglas u kojem ćemo pozvati stručne ljude različitih profesija da nam se pridruže kao aktivni članovi udruge, da stvorimo čvrste temelje u organizacijskom smislu.


2:
kad se priča o samoodrživosti same udruge kao organizacije, potpuno je jasno da se neki troškovi moraju plaćati u oficijalnim valutama barem sve dok ideja o alternativnoj valuti čvrsto ne stane na vlastite noge.
Upravo zbog toga, trebali bi se organizirati u 3 osnovna odjela:

- birokratski poslovi vezani uz hrvatske zakone za koje smatramo da nas se tiču

- odjel udruge za aktivnosti u oficijalnim valutama

- odjel udruge za razvoj ideje alternativne valute


3:
Sigurni - Garantirani Krug
Last Edit: 9 years, 6 months ago by administrator.

Re:Samoodrživost-S Riječi Na Djela: Farma-Agroturizam 9 years, 6 months ago #318

  • teuta
  • OFFLINE
  • Expert Boarder
  • Posts: 146
  • Karma: 6
Što se tiče oglasa za poziv stručnim ljudima, mislim da nam je svaka pomoć dobrodošla. Ovdje nas je stotinjak, pomalo smo izgubljeni, tražimo nešto a ni sami ne znamo što konkretno. Uglavnom smo svi vezani za postoječi sistem i ne znamo se otisnuti u novo što se upravo rađa. Iako smo ovdje već nekoliko mjeseci ne poznajemo se (virtualno) jer je stranica uređena tako da se niti ne možemo sresti istovremeno na istom mjestu i razmjenjivati mišljenja već možemo samo ostaviti komentar. Mislim da je i to jedan od razloga slabe posjete.

Uz to svak od nas ima svoje posebne razloge zašto je ovdje, netko je samo radi tržnice, netko je samo zbog čitanja vijesti koje moram pohvaliti da su jako informativne, a netko od nas bi se i družio i porazgovarao o svemu i svačemu. Na postojećim portalima i forumima uglavnom se razgovara o političarima, za i protiv vladajućih i oporbenih i uglavnom ljudi dođu istresti negativu. Ne razumijem se u slaganje internetske stranice i ne znam da li je to skupo i komplicirano ali mislim da bismo trebali oživjeti nekakvu direktnu diskusiju .

Ja sam spremna pružiti usluge oko birokratskih poslova vezanih uz hrvatske zakone jer se bavim knjigovodstvenim uslugama, bez obzira što živim u zg a sjedište udruge je u puli, mislim da se sve može riješiti putem interneta, kao i bilo koju drugu pomoć koja je potrebna da bi udruga funkcionirala.

Sigurni-garantni krug...krenimo od toga da smo slobodni ljudi ili barem to nastojimo postati te bismo se trebali tako i ponašati i prihvatiti pravila običajnog prava, da možemo činiti što nas je volja ali ne smijemo: ozlijediti drugog čovjeka, krasti tuđu imovinu i osramotiti ugovorne obveze, zakletve i dužnosti (hvala roman ). Onaj tko prekrši ta pravila ne bi trebao biti među nama.

Re:Samoodrživost-S Riječi Na Djela: Farma-Agroturizam 9 years, 6 months ago #320

O ovome ćemo malo detaljnije popričati za dan-dva:

Što se tiče oglasa za poziv stručnim ljudima...

Ja sam spremna pružiti usluge oko birokratskih poslova vezanih uz hrvatske zakone



... stranica uređena tako da se niti ne možemo sresti istovremeno na istom mjestu i razmjenjivati mišljenja već možemo samo ostaviti komentar. Mislim da je i to jedan od razloga slabe posjete.

U biti, sve što je na internetu je podređeno Googlu, sve se svodi na što više tekstova koje pretraživači mogu naći, tako da ako se zbilja osjećamo slobodni, onda mislim da se ne bi trebali niti bojati slobodno iznositi naša mišljenja, no možda u ovome i griješim.

Mogla bi se eventualno instalirati neka kopija facebooka, ili neki chat, ali nisam siguran koliko bi to imalo smisla.

U svakom slučaju, vezano baš direktno za ovo tvoje mišljenje, kad smo gradili sajt, na to smo mislili i nekakvo privremeno rješenje u tom smislu postoji.
Jedan dio foruma je skriven, mogu ga vidjeti samo članovi udruge, za sada ga nismo koristili.
U tom smislu, dosta je dogovoriti se točno vrijeme i evo svih na okupu na jednom mjestu, "privatnost garantirana".

Garantni krug je nekakva eventualna ideja kako privući nove korisnike, možda bi se više odnosilo ne na kako privući Marka i Maricu nego Plivu i Podravku.
O ovome bi trebalo barem malo razmisliti...

Ah, da, danas sam primio jedan upit o načinu doniranja.
Imamo jedan privremeni problem, žiro (devizni) račun.
Nama bi trebao internet račun, tako da možemo sve od svakuda obavljati.
Malo sam se raspitivao, i to sve skupa dođe mjesečno dosta skupo, tako da se ne isplati bez veze bacati novac dok stvar s udrugom malo ne krene.
Sad se mislim, da otvorimo neki moneybookers ili paypal do tada?

Kad smo kod donacija i spononzorstava, ja sam skroz van toga, ali tu smo u istoj mogućnosti kao i banke, kako, kada, gdje, zašto ponuditi naša sponozorstva i donacije nekome, u cromima?
Time to create page: 0.26 seconds