Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Forum
Welcome, Guest
Username Password: Remember me

Novac I Mentalna Higijena
(1 viewing) (1) Guest

TOPIC: Novac I Mentalna Higijena

Novac I Mentalna Higijena 6 years, 11 months ago #1094

Novac I Mentalna Higijena: 4 Dio - Prispjeli Odgovori

Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju? Svako tko ima utjecaj na javno mijenje, odgovoran je za posljedice onog u što su ljudi povjerovali kao rezultat upoznavanja s objavljenim i neobjavljenim, izjavljenim i prešućenim sadržajem. Ovaj javni upit - službeni zahtjev za odgovorom, upućen je osim prvenstveno svakom policajcu osobno i psihijatrijskim ustanovama, svima onima koji kroz proces mentalne higijene imaju bilo kakav utjecaj na stvaranje i oblikovanje javne svijesti. Na popisu kontaktiranih su saborski zastupnici, lokalne i regionalne vlasti, političke stranke, mediji, sindikati, udruge civilnog društva, ljudi iz znanstvenog i obrazovnog sektora.

- 12.01.2011 / Udruga Eko - Zadar: "Pošaljite pitanja.. nemamo vremena za pregledavanje sajta jer vrijeme je novac".

Sveukupni Broj Konkretnih Odgovora = 0

Link na "Otvorena Rasprava - Novac I Mentalna Higijena", mjesto predviđeno za razgovor u vezi sa sadržajem, pitanjima i odgovorima iz ovog službenog zahtjeva.
Last Edit: 6 years, 11 months ago by administrator.
The topic has been locked.

Novac I Mentalna Higijena 6 years, 11 months ago #1095

Novac I Mentalna Higijena: 4 Dio - Prispjeli Odgovori

Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju? Svako tko ima utjecaj na javno mijenje, odgovoran je za posljedice onog u što su ljudi povjerovali kao rezultat upoznavanja s objavljenim i neobjavljenim, izjavljenim i prešućenim sadržajem. Ovaj javni upit - službeni zahtjev za odgovorom, upućen je osim prvenstveno svakom policajcu osobno i psihijatrijskim ustanovama, svima onima koji kroz proces mentalne higijene imaju bilo kakav utjecaj na stvaranje i oblikovanje javne svijesti. Na popisu kontaktiranih su saborski zastupnici, lokalne i regionalne vlasti, političke stranke, mediji, sindikati, udruge civilnog društva, ljudi iz znanstvenog i obrazovnog sektora.

- 13.01.2011 / Bruno Dodig, glavni i odgovorni urednik web izdanja političkog magazina Objektiv: "Odgovori su isključivo moje osobno mišljenje na zadanu temu".

[1] Da, takva vrsta ekonomije je slična krađi, krivotvorenju ili prevari, no istovremeno treba imati na umu da kreditnim novcem raspolažu banke, a ne pojedinci. S tim na umu, podsjetimo se da smo sami organizirali i stvorili te iste banke i ekonomske sustave po vlastitim načelima. Dodatno, pažljivije bi definirao rečenicu: "...Kako novac dakle nije ništa više nego obična vjera, i kako je vjera samo obična mašta...". Vjera je daleko od mašte, a još dalje od usporedbe s monetarnim sustavom svijeta. (Imate li opciju ne vjerovati banci, naspram religioznih vjerovanja ili vjere u ljude oko sebe?)

[2] Ovdje su oba ponuđena odgovora točna. Banka je postupala prema svojim interesima, dakle nije se brinula isključivo za klijenta, jer mu je naprosto nudila uslugu. Istovremeno, klijent je samostalno odabrao doći u banku i iskoristiti uslugu, a bez postojanja banke on to ne bi mogao. Dakle, klijent je pratio svoj najbolji interes. Ukratko, oboje se međusobno iskorištavaju za najbolji interes, s time da treba imati na umu da je klijent onaj koji je u nezavidnoj poziciji jer traži uslugu, dok ju banka pruža.

[3] Uopće ne mislim da bi se to trebalo ticati dužnika. Kreditor se sam mora brinuti oko svojih gubitaka i dobitaka, neovisno o svojim dužnosnicima. Ugovore koje je kreditor postigao s dužnosnicima mora održati, jer se na njih obvezao. Sve ostalo je problem kreditora i njegovog poslovanja.

[4] Ne postoji. Štoviše, nakon ukidanja Zlatnog standarda materijalna podloga novca u potpunosti nestala, jer nitko nije trebao imati pokriće u zlatu za novac koji izdaje.

[5] Iako je Vaš upit jako logičan i pametan, morat ću odgovoriti prilično glupom „isprikom“ od odgovora. Zato što jači tlači i to je, nažalost, oduvijek tako. Dodatno, na taj način (porezom) se može držati svojevrsna kontrola nad ekonomskim stanjem populacije. Što je svakoj vlasti poželjno.

[6] Ako sam dobro shvatio Vaše pitanje, mislim da griješite. Velik broj država izdaje vlastit novac. Ako se pak odnosite na građane (kao fizičke osobe koje bi izdavale vlastit novac), to bi pitanje zahtijevalo mnogo dulji odgovor.

[7] Koliko sam ja upoznat, ne. Teško je generalizirati, ali ne vjerujem da su apsolutno sve države svijeta nesposobne razraditi kvalitetnu strategiju.

[8] Tu mislim da griješite iz koncepta čovjeka, a ne države. Poticanjem ljudi da odgovore na Vaša pitanja već činite prvi korak prema individualnom mišljenju i djelovanju. Indolentnost ljudi u državi nije krivica države, već ljudi. Na kraju, samo se čovjek i nalazi na vrhu te hijerarhije. Ako se sami ne pokrenu, ljudi će uvijek vjerovati da iznad njih postoji koncept neke nedodirljive države koja vlada njihovim životima, iako je sva kontrola oduvijek bila u njihovim rukama.

[9] Borite li se protiv postojanja novca ili koncepta upravljanja njime? Ako Vam smeta novac (kao sredstvo razmjene dobara), nažalost, sada ćete ga teško ukloniti bez rigoroznih posljedica. Ako Vam smeta upravljanje novcem, za to uvijek ima rješenja. Što individualnih, a što onih na državnoj razini.

[10] Djelomično sam odgovorio na prijašnjem pitanju. Mi ljudi smo stvorili mnoge resurse oko sebe, no morali smo s vremenom odrediti njihovu vrijednost kako bi lakše odredili razmjenu tih sredstava. Laički rečeno, morali smo odrediti koliko Vam pšenice moram dati za litru mlijeka. Iz tog razloga smo izmislili novac, kako bi njime lakše i točnije odredili vrijednost naših razmjena. Primjerice, hoćete li se ljutiti na mene ako kasnim pola sata na neki sastanak? Vaše vjerovanje u tok vremena je suprotno mome, pa se ne bi trebali ljutiti, ali smo mi ljudi ipak stvorili definiran standard vremena kako bi se znali pravovremeno sastati.

[11] Moramo znati tko je vlasnik novca koji se izdaje, inače njegovo samo izdavanje nema smisla.

[12] Vaše pitanje uključuje odgovor u sebi gledajući s nulte točke. No, novac cirkulira i prije izdavanja tog duga. Dakle, postoje sredstva kojima dužnik vlada prije preuzimanja duga (u kontekstu neke države, a ne pojedinca) koja mu omogućavaju povrat duga i kamate ukoliko novcem pametno vlada. U krajnjem zbroju novca koji je izdan i novca koji je vraćen kolektivna računica neće odgovarati, naravno (ako je to ono na što ste ciljali pitanjem).

[13] Ne bi bilo posljedica, jer do toga ne bi došlo. Ekonomska vlast se ne prepušta lako, a time Vas podsjećam na onu: tko je jači, tlači.

[14] Dali ste presloženo pitanje za jednostavan odgovor. Ponovno bih rekao i „da“ i „ne“. Radi se o različitim interesima baziranim na individualnim stavovima i stavovima vlasti neke države, pa je teško precizirati gdje je granica javnog i privatnog u tome.

[15] Koliko sam ja upućen, sve su privatnom vlasništvu. No, ponavljam, radi se o mom mišljenju, a ne potvrđenom znanju.

[16] U manjku neke pokretačke ambicije, mislim da je čovjeku uvijek trebao neki „veliki zločinac“ kojeg može okriviti za svoj neuspjeh. Nebitno je hoćemo li tog „zločinca“ zvati Grupa Bilderberg, banka ili vlast. Važno je samo prenijeti odgovornost. Ja to gledam iz jednostavne perspektive: ako takva Grupa i postoji, njeni su članovi ljudi. Ja sam također čovjek. Što me točno sprečava biti jedan od njih ili čak i veći od njih? Jedini razlog zašto je većina Vaših frustracija s ekonomijom i ljudskim razmišljanjem točna jest zato što se većina ljudi odriče vlastitih odgovornosti i djelovanja. No, ponovno, radi se o mom mišljenju i nadam se da nikoga ne vrijeđa.

Eto, toliko od mene. Nadam se da sam pomogao. Ponavljam, izneseni stavovi su posve osobni i ničime ne jamčim da će takvi biti zauvijek. Štoviše, mislim da bi češće trebalo poticati ovakve „razgovore“, jer svakim poticanjem na njih izazivamo veću svjesnost, zanimanje i učenje od svih uključenih u sam razgovor, a (poželjno) i šire javnosti.

Sveukupni Broj Konkretnih Odgovora = 1

Link na "Otvorena Rasprava - Novac I Mentalna Higijena", mjesto predviđeno za razgovor u vezi sa sadržajem, pitanjima i odgovorima iz ovog službenog zahtjeva.
The topic has been locked.

Re:Novac I Mentalna Higijena 6 years, 11 months ago #1115

Novac I Mentalna Higijena: 4 Dio - Prispjeli Odgovori

Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju? Svako tko ima utjecaj na javno mijenje, odgovoran je za posljedice onog u što su ljudi povjerovali kao rezultat upoznavanja s objavljenim i neobjavljenim, izjavljenim i prešućenim sadržajem. Ovaj javni upit - službeni zahtjev za odgovorom, upućen je osim prvenstveno svakom policajcu osobno i psihijatrijskim ustanovama, svima onima koji kroz proces mentalne higijene imaju bilo kakav utjecaj na stvaranje i oblikovanje javne svijesti. Na popisu kontaktiranih su saborski zastupnici, lokalne i regionalne vlasti, političke stranke, mediji, sindikati, udruge civilnog društva, ljudi iz znanstvenog i obrazovnog sektora.

- 19.01.2011 / Zlatko Miliša (Filozofski fakultet u Rijeci) je kao odgovor dostavio materijal, ovdje objavljen:

- Zdravstvo I Farmaceutska Mafija

- Naše Brige Za Druge Umiru S Internetom

Sveukupni Broj Konkretnih Odgovora = 1

Link na "Otvorena Rasprava - Novac I Mentalna Higijena", mjesto predviđeno za razgovor u vezi sa sadržajem, pitanjima i odgovorima iz ovog službenog zahtjeva.
The topic has been locked.

Novac I Mentalna Higijena 6 years, 11 months ago #1124

Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju? Svako tko ima utjecaj na javno mijenje, odgovoran je za posljedice onog u što su ljudi povjerovali kao rezultat upoznavanja s objavljenim i neobjavljenim, izjavljenim i prešućenim sadržajem. Ovaj javni upit - službeni zahtjev za odgovorom, upućen je osim prvenstveno svakom policajcu osobno i psihijatrijskim ustanovama, svima onima koji kroz proces mentalne higijene imaju bilo kakav utjecaj na stvaranje i oblikovanje javne svijesti. Na popisu kontaktiranih su saborski zastupnici, lokalne i regionalne vlasti, političke stranke, mediji, sindikati, udruge civilnog društva, ljudi iz znanstvenog i obrazovnog sektora.

- 21.01.2011 / Branko Ora (Splitsko-dalmatinska županija):

[1] NE!

Zašto bi zajam bio krađa? Svaki kredit ima dvije strane zajmodavca i zajmoprimatelja. Zajmodavac može biti i banka koja posreduje između vlasnika novca ili robe i korisnika zajmoprimatelja. Onaj tko koristi novčani ili robni kredit ne može se nazvati navodnim dužnikom, već stvarnim dužnikom.


[2] U načelu banka štiti interese vjerovnika (deponenta), a dužniku pomaže da zadovolji neku svoju potrebu (interes), koji inače u sadašnjosti ne bi mogao zadovoljiti.


[3] U kreditnim odnosima nema jamstava! Svi se izlažu rizicima. Vjerovnik posuđuje (kreditira) dužnika uz odgovarajući interes (kamatu) i pri tome se izlaže riziku da mu posuđeni novac možda neće biti vraćen. S druge strane dužnik se izlaže riziku da neće moći vratiti posuđeni novac ili robu i da će izgubiti založenu nekretninu ili drugi instrument osiguranja kredita.


[4] Ovaj upit zahtjeva širu elaboraciju pojma novac, pa ću se ja u nastavku poslužiti dijelovima mojih predavanja na stručnim studijima Sveučilišta u Splitu. Novac je kroz povijest doživljavao preobrazbu od trampe (robe za robu) i robnog novca (žito, stoka i dr.), do metalnog novca, koji svoj vrhunac doživljava uvođenjem zlatnog standarda, i suvremenog papirnatog ili depozitnog (kreditnog) novca. Međutim bez obzira na njegovu pojavnost novac je primarno bio i ostao sredstvo razmjene (R-N-R1).

A sada nešto više o zlatnom standardu!

Velika Britanija je prva uvela zlatni standard 1816. godine i sustav je djelovao sve dok je međunarodna trgovina slijedila promjene na tržištu. Upravo se na zlatnom standardu i slobodnoj trgovini zasnivao prvi međunarodni monetarni sustav tzv. Pax Britannica. Međutim, za stvarni opticaj zlatnici su bili neprikladni, pa su ubrzo zamijenjeni čekovima i banknotama. Po Zakonu o bankarstvu (Bank Charter) iz 1844. godine Engleska banka je dobila monopol na izdavanje banknota i od tada ona nadzire monetarne rezerve svih banaka.

U razdoblju između dva Svjetska rata (1918. do 1939.) došlo je do sloma prvog međunarodnog sustava - zlatnog standarda i slobodne trgovine. Velika Britanija je 1925. godine ponovo uvela zlatni standard, ali on više nije bio u svom čistom obliku kao prije prvog svjetskog rata. Mnogo zemalja je odlučilo da kao monetarnu rezervu drži tuđu valutu (kao npr. funte sterlinga), a ne zlato. London i New York su morali držati velike zlatne rezerve da bi se osigurali ako slučajno dođe do iznenadnih potraživanja od strane drugih zemalja koje su kao rezervu držale valutu SAD-a i Velike Britanije.

Novi svjetski novac, tzv. valuta sa zlatnim standardom, nije dugo trajao i postalo je jasno da u svijetu nema dovoljno zlata da podmiri stalni porast svjetske trgovine te da su rezerve zlata neravnomjerno raspoređene da bi mogle poslužiti monetarnim ciljevima. Amerika napušta zlatni standard nakon Velikog praska - sloma njujorške burze 1929. godine. Dvije godine kasnije i Velika Britanija napušta zlatni standard te je zlato moralo ustupiti svoje mjesto fiducijarnom (fiat) novcu1.

Klasični ekonomisti su zlatni standard smatrali čudotvornim instrumentom koji će uređivati međunarodne gospodarske odnose. Međutim, zlatni standard u svom teorijskom obliku nikad nije postojao u praksi, nego je to uvijek bio niz kreditnih sustava koji su se zasnivali na zlatu i koji su bili međusobno povezani fiksnim tečajevima. Standardna mjera za vrijednost bio je zlatnik propisane težine i čistoće. Vrijednost jedne valute prema drugoj određivala se prema zlatu koje je sadržavala.

Ekonomisti i državnici su uvidjeli da zlatni standard ne može biti prihvatljiv instrument jer bi u tom slučaju zemlja koja zapadne u deficit trgovačke bilance morala početi smanjivati uvoz, a time i zaposlenost i općenitu privrednu aktivnost da bi na kraju gubila još i zlato. A zemlje koje su nekada imale uravnoteženu trgovačku bilancu mogle su ostati uskraćene za izvoz pa bi im se smanjila gospodarska aktivnost i zaposlenost. Velika ekonomska kriza označila je konačni slom zlatnog standarda. Zlato više nikada neće igrati ulogu univerzalnog sredstva razmjene, osim u kratkom razdoblju od konferencije u Bretton Woodsu do 1971. godine, kada je Amerika definitivno suspendira konvertibilnost dolara za zlato.

Slomom zlatnog standarda prestala je neposredna povezanost količine novca u opticaju sa zlatom, što znači da količina novca u opticaju ne ovisi više o količini zlatnih rezervi2. Time je prestao važiti jedinstveni svjetski monetarni sustav temeljen na zajedničkom zlatnom standardu i tzv. zlatnom automatizmu u uravnotežavanju platne bilance. Pojava papirnatog valutnog sustava imala je značajne međunarodne monetarne implikacije, a države su preuzele ulogu regulatora unutarnjih novčanih tijekova.

Odvajanje realne od nominalne vrijednosti novca, preduvjet je za nastanak tzv. simboličkog novca. Prihvaćanjem simboličkog novca tj. novca koji ima samo nominalnu, ali ne i realnu vrijednost znak je da je ekonomija usvojila robni standard. U robnom standardu novac postaje samo reprezentant punovrijednog novca. Ulogu simboličnog novca može pritom preuzeti novac izrađen od bilo koje kovine ili, pak, od papira. Simbolički papirnati novac nazivamo banknotom3 ili jednostavnije papirnatom novčanicom. U početku banknote su bile zamjenjive ili konvertibilne za zlato te je na novčanici stajala eksplicitna klauzula zamjenjivosti za zlato4. Posjednik novčanice mogao je, naime realizirati pravo njene zamjenjivosti za zlato u banci koja ju je emitirala i dobiti onoliku količinu zlata koliku je banknota prezentirala. Slomom zlatnog standarda ukida se zamjenjivost (konvertibilnost) novčanica za zlato, a papirnata novčanica postaje u pravom smislu simbolički novac ili surogat punovrijednog novca. Nekonvertibilna novčana jedinica postaje sredstvo obračuna i obavlja funkcije prometnog i platežnog sredstva.

Novi papirni novac ima samo nominalnu, ali ne i realnu vrijednost. Njegovo prihvaćanje kao novca osigurava država što i objašnjava njegov naziv papirnati novac s prisilnim tečajem (država, odnosno središnja banka ima isključivo pravo - monopol na emisiju novca). Pojavom papirnatog novca s prisilnim tečajem započinje razdoblje novčanog voluntarizma.

Za kraj ove elaboracije postavlja se pitanje što određuje vrijednost novca u suvremenim uvjetima. U većini zemalja u svijetu vrijednost novca (nacionalne valute) određuje se paritetom kupovne moći (potrošačkom košaricom). Većina zemalja u svijetu proklamira stabilnost novčane jedinice kao glavni cilj monetarne politike. A to znači da ukupna novčana masa mora biti jednaka sumi robnih cijena, uvećana sa saldo robne razmjene. Evo obrasca:

M1 = R ± S
gdje su:

M 1 = novčana masa
R = suma robnih cijena
S = saldo robne razmjene s inozemstvom

Je li navedena tvrdnja točna? Provjerite prvoga u mjesecu kada primite plaću!


[5] Vaša tvrdnja o emisiji novca ex nihil ne stoji, pa prema ni financiranje države nije moguće bez poreza. U svim civiliziranim državama građani plaćaju poreze, a država radi ono što joj građani delegiraju (zdravstvo, školstvo, sigurnost, infrastruktura i dr.). S druge, pak, strane štampanje novca iz ničega vodi u (hiper)inflaciju i opći slom.


Držim da sam odgovorio na vaše upite i da se uglavnom ne slažem s vašim pristupom. Za probleme koji rastaču naše društvo, kao što su: zlouporaba vlasti, korupcija, lakrdija od parlamentarizma, političarima–kriminalcima, proračunskom deficitu, prezaduženosti i dr., nije kriva monetarna politika. O svemu tome drugom prigodom i na drugom mjestu! O upitima na koje sam odgovorio, ne želim polemizirati, pa našu prepisku smatrajte završenom.

Srdačan pozdrav

Mr.sc. Branko Ora

Sveukupni Broj Konkretnih Odgovora = 1 + 1/3

Link na "Otvorena Rasprava - Novac I Mentalna Higijena", mjesto predviđeno za razgovor u vezi sa sadržajem, pitanjima i odgovorima iz ovog službenog zahtjeva.
The topic has been locked.

Re:Novac I Mentalna Higijena 6 years, 10 months ago #1157

Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju? Svako tko ima utjecaj na javno mijenje, odgovoran je za posljedice onog u što su ljudi povjerovali kao rezultat upoznavanja s objavljenim i neobjavljenim, izjavljenim i prešućenim sadržajem. Ovaj javni upit - službeni zahtjev za odgovorom, upućen je osim prvenstveno svakom policajcu osobno i psihijatrijskim ustanovama, svima onima koji kroz proces mentalne higijene imaju bilo kakav utjecaj na stvaranje i oblikovanje javne svijesti. Na popisu kontaktiranih su saborski zastupnici, lokalne i regionalne vlasti, političke stranke, mediji, sindikati, udruge civilnog društva, ljudi iz znanstvenog i obrazovnog sektora.

10 veljače je tu.

Saborski zastupnici, lokalne i regionalne vlasti, političke stranke, mediji, sindikati, udruge civilnog društva, ljudi iz znanstvenog i obrazovnog sektora, drugarice i drugovi, dame i gospodo, rok za pružanje odgovora je istekao.

Sveukupni Broj Primljenih Konkretnih Odgovora: 1 + 1/3

Svi koji se nalaze na popisu kontaktiranih, na njega su uvršteni ili zbog toga što im je odazvati se bila službena obaveza, ili zato što se po logičnom kriteriju smatra da im je to bila moralna obaveza.

Paralelno sa zahtjevom "Novac i Mentalna Higijena", u drugoj polovici perioda od mjesec dana je obavljeno i istraživanje kojim se pokušao opipati puls običnih smrtnika na vaš položaj i ponašanje. Jedan dio je odrađen kroz web sajt Pollitika.com. Razloge zbog kojih su izabrane baš ove stranice nije teško nagađati; nije nikakva stroga tajna da je politika kurva. Navedeni blog je naime najpopularnije sastajalište na ovim prostorima onih kojima je prostituirati se ili pokušavati rješiti problem prostitucije, omiljen životni hobi.

Tekst poziva na sudjelovanje u istraživanju:

Na stranicama Crom Alternativnih Vijesti, objavljen je članak "Diktatura Ignorancije I Neznanja" kao prilog nedavnom službenom zahtjevu za odgovorom upućenom svima koji imaju utjecaj na oblikovanje javne svijesti pod naslovom "Novac I Mentalna Higijena".

- Zašto oni kojima je zahtjev upućen ne odgovaraju na postavljena pitanja?

- Da li vas zanimaju odgovori na ta ključna pitanja? Ako je odgovor potvrdan, što vas priječi da se pridružite supotpisnicima zahtjeva?



Broj sudionika u ovom dijelu istraživanja i njihovi odgovori, bez ikakve dileme upućuju na određene zaključke o tome koliko je prostitucija uistinu proširena.

Ta javljanja i njihov broj nije na odmet usporediti s primljenim odgovorom "ne može" na pitanje: "ako su banke te koje stvaraju novac a ne države, može li politika koja živi samo od obećanja zasnovanih na dobroj volji banaka koje su rijetko kad istinski dobro raspoložene, i u teoriji, i u praksi, biti išta drugo nego obična kurva uvijek gladna novca"; kojeg smo tijekom posljednje godine dana postavili u sklopu intervjua što smo ih obavili s 10-15 glazbenika i glazbenih sastava s područja bivše Jugoslavije.

Pollitika.com:

1) odgovora je na to više. prvi mogući je računalna nepismenost, što bi se reklo, stigo emajl kako ga otvoriti? drugi mogući je relativna anonimnost CROM udruge. dakle, to nije braniteljska udruga pa prema tome nije interesantna političkoj grupaciji od čijih glasova žive. medijski diktat također utječe na odziv inicijativi koja nije pod pokroviteljstvom bilo kakve političke organizacije ili interesne grupacije pa će se mediji ipak baviti neizostavnom obitelji sanader kao i selebritijima kojima je ispala sisa. četvrto, udruga koja za svoj prostor koristi internet kao medij također je nepoželjna jer konfrontira stavove i mišljenja koja su u suprotnosti sa zahtjevima korporativnog kapitala pa opet ostaje bez prostora u tiskanim medijima jer teme diktiraju upravo najveći oglašivači kao i sprega vladajućih sa vlasnicima tiskanih medija. peto, razni stručnjaci koji se redovito javljaju u medijima vole pažnju, mainstream udruga je udar na njihovu taštinu. mogućih odgovora je more, gladan sam i idem smišljati odgovore nakon što ispraznim valov. iskreno me interesira, volio bih vidjeti link i raspravu o zahtjevima pa ću se vrlo rado odazvati.

2) Marko Rakar je čovjek koji piše Mračni blog, alumni Akademije za politički razvoj i akademije Novo društvo, te član i jedan od osnivača hrvatske udruge Initium (udruge za poticanje softverskog i online poduzetništva) i hrvatske udruge CROWD (Croatian Web Developers association), član međunarodne udruge EAPC (Europaean association of political consultants), član upravnog odbora međunarodne udruge IAPC (International association of political consultants), višegodišnji član žirija za dodjelu Pollies nagrada američke udruge AAPC (American association of political consultants) i zasada jedini hrvatski (i u biti regionalni) član TED-a. Povremeni je i gostujući predavač na različitim domaćim i međunarodnim stručnim skupovima, kongresima ili učilištima (Fakultet političkih znanosti, INMED, IUC, PDF…). Na pojedinim projektima surađuje i s raznim međunarodnim institucijama (Vijeće Europe, European fund for the Balkans, UNDP, US Embassy Zagreb). Autor je više stotina članaka objavljenih u raznim domaćim i stranim časopisima, novinama i portalima (Bug, VIDI, Banka, Jutarnji list, net.hr, politicsonline…). U civilnom društvu je poznat i po tome što je osnivač grupnog bloga pollitika.com, za kojeg je u 2009. godini dobio prestižnu nagradu “Top 10 who are changing the world of politics on the internet” koju dodjeljuje World eDemocracy forum za doprinos promicanju demokracije i politike na internetu, a iz istog razloga je postao i Google fellow (PDF Barcelona 2009.).

Marko Rakar: "zato što vas nitko ne smatra relevantnima. meni su slana povremeno neka pitanja koja su već u svojoj formulaciji bila besmislena, koja je onda poanta odgovarati? (ovo je retoričko, ne očekujem odgovor)".


Drugi dio ovog istraživanja, nasumce su odabrani, obični ljudi:

3) oni koji bi trebali govoriti šta se dešava će iskorištavati ovakvo stanje do samog kraja i na neka pitanja...budi siguran...neće odgovarati...mislim na Marka Rakara...on to sve dobro iskorištava, zato i ne želi odgovoriti...al' tko ga jebe - tipična hrvatska šutljiva PIČKA

4) Ljudi su ovce i usađeno im je u njihovom karakteru da ih netko mora voditi pa makar i u ropstvo. Ne žele misliti već žele da se za njih misli, ne žele nikakvu samostalnost...ali to će tako biti dok im nož ne dođe pod vrat ali tada će biti kasno.

5) Zato šta bi razglabanjem oko toga došli do srži problema a ovako im je dobro i ne ''talasaju'' dok imaju koru kruva !!!!
Koliko sam ja primjetio samo je Miliša nešto ti napisa nazad...ne slažem se u svemu sa njim ali ga rado poslušam...Zadnjih godinu dana šta na HTV šta na gradskim-cable TV bio je više puta...i u ''Cenzuri'' na Jadran TV...

6) Vrlo dobro postavljene stvari...ali kako bilo šta mjenjati??? Treba da se desi da se puno više ljudi osvjesti da tako to nazovemo, jer ova jadna manjina osvješćenih, duhovno i moralno razvijenih, tj. plemenitih ljudi se sistematski uništava od većine vrlo otrovnih!! Realno, mislim da je "đavo" ovladao ovom planetom odavno i da ga se teško možemo rješiti!! Moje osobno uvjerenje je da se ovakvo stanje treba rješavati jedino revolucijom "osvješćenih", bilo tko oni po svojem statusu i zvanju bili!!! Treba nam velika pomoć "Boga" živoga....

7) Dotakli ste puno toga, sadržaj je uistinu obiman, zainteresirana jesam, treba mi malo vremena da pročitam pažljivije. Čini mi se da se ovo možda moglo prilagoditi većem broju čitatelja na način da se malo sažme i pojednostavni.
Kroz ---- kontaktiram sa ljudima koji proživljavaju ovrhe , gube domove i nekretnine koje su imali generacijama. Vidim da država ne štiti svoje građane, stoji uz banke čak i kad krše zakon, sudovi krše zakon na stranu banaka, zabrinuta sam i ova poruka zabrinila me je još više. Javit ću se.

8) politika me ne zanima..

9) Poštovani ne čitam dotični portal pa stoga ne bi ni komentirao sve napisano u vašoj poruci. Nadam se da ću pročitati sve navedeno u najkraćem mogućem roku.

10) Pozdrav, članci su fantastični, sad ću se vratiti na članke i pitanja i zahtjeve ponovo... malo sam umorna od neupućene i nezainteresirane mase u kojoj sve teže egzistiram...

11) odgovor: jer su/smo lijeni i idemo linijom "lakšeg" otpora...
naime sistem je jako dobro razradio poglavlje kako ljudima skrenuti pažnju s problema: shema kruhs i igara... ljudi su umorni od razmišljanja... i lakše je pustit i nadat se da će doći bolje vrijeme... iako se mi samo vrtimo u jednom začaranom krugu, ili možda bolje rečeno spirali koja nas malo po malo vodi u sve gore stanje...


Novac I Mentalna Higijena je sumnja, naučnom metodom izražena u službeni monetarni sustav, službeni politički sustav, demokraciju i civilno društvo.

Zaključak izveden na osnovu činjeničnog stanja po isteku roka za primitak odgovora na pitanja postavljena u službenom zahtjevu Udruge Crom Alternativna Razmjena upućenom svima onima koji imaju utjecaj na oblikovanje javne svijesti: Kita nas se pita. Civilno društvo je samo loš vic u kategoriji crni humor. Vlada je instrument onih koji su na vlasti, a na vlasti su banksteri.

11 veljače 2001
Predsjednik Udruge Crom Alternativna Razmjena, Đurić Aljoša


Link na "Otvorena Rasprava - Novac I Mentalna Higijena", mjesto predviđeno za razgovor u vezi sa sadržajem, pitanjima i odgovorima iz ovog službenog zahtjeva.
Last Edit: 6 years, 10 months ago by administrator.
The topic has been locked.

Novac I Mentalna Higijena 6 years, 8 months ago #1730

Zadnjih dana je posjećenost sajtu drastično opala.
Novoobjavljeni sadržaji na ovim stranicama se u Google-u uopće više ne pojavljuju.

Provjerio sam i 30-40 naših starih udarnih tekstova.
Najvećem broju u Google-e nema ni traga ni glasa.
Naletio sam i na neke naslove koji vode na potpuno pogrešna mjesta na našem sajtu.
Jedan od njih, na primjer, link s Google-a na upit "Monetarna Suverenost U Privatnim Rukama", odveo me umjesto na originalni članak na vijestima - na prihvaćanje nesigurnog SSL certifikata.

Tekstovi na engleskom i talijanskom jeziku su bez obzira na promociju apsolutno neposjećeni.
Anketa u lijevoj koloni Crom Alternativnih Vijesti, otvorena 13 veljače, znači prije mjesec i pol dana, bilježi samo 30 glasova.

Cenzura je dakle postala potpuna. POKOJI link sa stranica na kojima je vršena - za marketing profesionalce promocija - za nas informiranje javnosti; nedovoljan je za razbijanje mrklog mraka kojim nas je zavjesa anonimnosti prekrila.

Razloge nije potrebno nagađati. Između ostalog Novac I Mentalna Higijena, te pitanja Slovenskoj Centralnoj Banci i pristigli odgovori, najblaže je nazvati opasnom prijetnom za logiku samog postojanja trulog sustava u kojem živimo.
Last Edit: 6 years, 8 months ago by administrator.
The topic has been locked.
Time to create page: 0.37 seconds