Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Forum
Welcome, Guest
Username Password: Remember me

Novac I Mentalna Higijena
(1 viewing) (1) Guest

TOPIC: Novac I Mentalna Higijena

Novac I Mentalna Higijena 3 years, 9 months ago #1073

"...Da se velika prevara zaustavi, monetarno-financijski sustav bi se urušio kao kula od karata. Podvale, tajni sporazumi, pronevjere, manipulacije, zablude i obmane nisu više izolirani incidenti, oni su sada esencijalno tkivo cjelokupnog globalnog monetarno-financijskog sustava. Iako su prijevare u mass medijima predstavljene kao izolirane zavjere izvan okvira statusa mirovanja, istina je da opstanak statusa quo sada u potpunosti ovisi o prevarama i saučesništvima u njima. Zašto su upozorenja ignorirana? Zato što status quo implicitno nalaže zloupotrebu i prevaru kao najbitnije dijelove carstva financija. Mi Zemljani obožavamo gledati kako se ulični kriminalci i sitni gangsteri izvode pred 'lice pravde', ali zatvaramo oči pred organiziranim financijskim kriminalom. Zašto? Možda zbog toga što sistemske financijske prevare nisu dovoljno dramatične? Ili zato što je financijska forenzika nevjerojatno dosadna u odnosu na raspadanje leševa?"

Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju? Svako tko ima utjecaj na javno mijenje, odgovoran je za posljedice onog u što su ljudi povjerovali kao rezultat upoznavanja s objavljenim i neobjavljenim, izjavljenim i prešućenim sadržajem. Ovaj javni upit - službeni zahtjev za odgovorom, upućen je osim prvenstveno svakom policajcu osobno i psihijatrijskim ustanovama, svima onima koji kroz proces mentalne higijene imaju bilo kakav utjecaj na stvaranje i oblikovanje javne svijesti.


Informativni izvor kojeg sam nazivao "Bubamara", ne javlja se već neko vrijeme. Posvuda sam ga probao tražiti, ali kao da je u zemlju propao. Nema načina na koji ga mogu kontaktirati. Koristio je mobitel. Mislim da je mrtav. Pravi je užitak bio slušati ga. Zadnje o čemu mi je pričao, sjećam se toga kao da je bilo danas iako je prošlo već nekoliko godina, bila je obećana zemlja Hrvatska. Složio se sa mnom da se ljudska prava ne smiju kršiti. Dobro pamtim, pitao sam ga o životu, slobodi, miru, sreći, ljubavi i blagostanju, a on mi je odgovorio sutra će, samo što nije. Kazao mi je da lagati i silovati narod ne vodi nikamo. Njegove zadnje riječi mi još miluju umne sposobnosti: "Odluka Sabora Republike Hrvatske o suverenosti i samostalnosti kojom je uspostavljena neovisna država, parlamentarna demokracija; članstvo u Vijeću Europe, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini i Organizaciji Sjevernoatlanskog ugovora, kandidatura za ulazak u Europsku uniju; mnogobrojne reforme; to je to, zar ne prepoznaješ, zar ne uviđaš, tu smo, na korak do cilja za kojeg smo jučer ginuli. Čujemo se, sutra je novi dan"!

Bila je to najugodnije prespavana noć mog postojanja, osam sati prekrasnih snova. A onda je svanulo. Prvo gusta neprozirna magla, a zatim je iznenada, sasvim neočekivano, pao mrak. Uslijedio je užas. Točno tog dana je moj informativni izvor nestao. Magla. Mrak. Magla i mrak i dan danas. Iza svih onih nepremostivih barikada izgrađenih od kompliciranih definicija o jednostavnom životu dostojnom čovjeka, konačno je, stidljivo, ali ipak izvirio, tračak svjetla. U potrazi za novim informativnim izvorima, poučen ružnim iskustvom, evo me pred pragom novog svijeta, u tijeku je sjetva drugačije sorte života. Više mi nisu potrebni tuđi prijevodi i složena objašnjenja da bi mogao prepoznati vlastitu slobodu i ropstvo.

Dozvolite mi prvo da se predstavim. Nisam Mick Jagger i ovo nije pozornica spektakla Rolling Stonesa. Usred procvata informacijskog doba, ispostavilo se da je specifične informacije od ključne važnosti, na bilo kom jeziku, moguće dostaviti samo do nekoliko stotina, ili u najboljem slučaju do nekoliko tisuća ljudi. Umorio sam se više od pisanja članaka koji služe samo osobnom beskorisnom ubijanju vremena i kratkotrajnoj dobroj zabavi onih koji udobno zavaljeni sjede za komandnim stolom Internet kontrole. Ime mi je Đurić Aljoša, a ovo je javni upit, ili drugim riječima službeni zahtjev za odgovorom. Upućen je osim prvenstveno svakom policajcu osobno i psihijatrijskim ustanovama, svima onima koji imaju bilo kakav utjecaj na javno mijenje. Baš kao što na pola gazda nije pravi gazda, tako i na pola istina nije prava istina. "Ovo je zbilja veoma interesantno, pravo zadovoljstvo je raditi s tobom, ali danas ne mogu, no to će biti prva stvar koju ću učiniti sutra ujutro", vrsta je odgovora koja je apsolutno neprihvatljiva u ovom slučaju.


Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju?

Slučajno ili ne, gdje god da bacim pogled, izgleda kao da od političara i ostalih iz skupine odgovornih nikoga ne zanima saznati kako to da sve te efikasne, tehnološki napredne, zemlje pune vrlina u kojima je u razdoblju od nekoliko desetljeća produktivnost povećana za nekoliko desetaka tisuća posto, države koje bi stoga doslovno trebale pucati od blagostanja i prosperiteta; unatoč svemu postignutom, propadaju munjevitom brzinom.

Kako smo stvorili nacije ovisne o radu, šopingu, lijekovima i seksu? U carstvu gladnih duhova, stvorenjima zvanim "ljudi" nikad dosta spomenutih zadovoljština. Ta bića nikako ne uspijevaju napuniti stomake. Prazni i mrzovoljni, neprestano žurno tumaraju iako pojma nemaju kamo. Čarobnu dozu kratkotrajnog zadovoljstva uvijek traže izvan okvira vlastitih sposobnosti. Ne znaju što je za njih dobro i zato im se u tome pomaže. U središtu svjetske moći, odlučuje se koliko novih milijuna ljudi treba ostati bez posla, koji broj ljudi baciti u očaj, gdje započeti novi rat, koliko djece mora umrijeti od gladi i žeđi. Tu se rađaju špekulativni manevri, tu se planiraju zavjere, od tuda se ucjenjuju nacionalne vlade, tu se odlučuje tko će i čega biti ministar.

Skoro da nema više toga zbog čega te ne mogu uhapsiti, sve je postalo zločin. U zatvoru možeš završiti ako pljuneš na ulici, ne pokupiš pseći izmet, slikaš vlastito dijete na plaži, prerano otvoriš božićni poklon, pročitaš ženin e-mail, pogrešno razvrstaš smeće, ne skineš se gol na aerodromskoj kontroli, opsuješ u autobusu, prdneš u učionici, prodaješ domaće mlijeko, imaš džepni nožić, prelaziš ulicu, pecaš ribu... Kreativno djelovanje nam ograničavaju bezbrojni zakoni. Mreža zarobljavanja kroz propise i pravila specifično dizajniranih u tu svrhu, nametnuta nam je sustavom koji je sada u odnosu na nas 7 milijardi ljudi postao potpuno autonoman.

Najveći dio tih zakona je opresivan, intruzivan i invazivan svakom segmentu našeg svakodnevnog postojanja. A pravda? Tko će kršenjem tih zakona riskirati gnjev agenata totalitarističkog sustava da nam pomogne ili nas obrani? Tko je taj koji ima hrabrosti postaviti kao prvo pitanje dnevnog reda na stol bilo koje vlade, izdavanje uhidbenog naloga za bezobzirne slijepe nasilnike koji se nekažnjeno igraju bijesnog majmuna za upravljačem autobusa kojim srljamo u ponor? Pitanje je baš to: tko je toliko hrabar? Odgovor je: Nitko!

Jednom je prilikom njemački filozof Johann von Goethe rekao da su najsretniji robovi oni koji pogrešno vjeruju da su slobodni. Iako je stvarnost ta da je svaki čovjek modernog civiliziranog svijeta porobljen još od malih nogu, malo je onih do kojih je ova obavijest doprijela. Naš zatvor nema debele armirane zidove i čvrste čelične rešetke. Neki po prirodi teško shvaćaju, a u podršku umjetne nesposobnosti razumijevanja ostalih se ulažu silne pare i napori.

Uzurpaciju same svrhe našeg postojanja i naših neotuđivih prava, nije bilo moguće provesti u djelo bez saučesništva naopako obrazovanih ljudi. Svugdje prisutnim društvenim programom za progresivnu zamjenu zdravog razuma i slobodnog kritičkog razmišljanja degradiranom ideologijom, dovedeni smo u stanje pacijenta teško bolesnog od kroničnog deficita istine i znanja, i kroničnog suficita laži, neupućenosti i neznanja. Iako u ustavima i konstitucijama nigdje nije dopušteno nekome ili nečemu dati slobodu oduzimanja ili narušavanja tuđe slobode, zakon to ovisno o financijskoj težini onog tko ga tumači, dopušta.

"Ako zakon sve to dozvoljava, onda je zakon idiotski zakon, jedno veliko sranje namijenjeno još većim magarcima".


Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju?

Emisiona dobit modernog doba ili takozvani "seigniorage" je termin, ili bolje reći sistem čije je funkcioniranje skriveno od očiju javnosti, bankarska praksa koja od osnivanja Engleske Središnje Banke 1864 godine u dostupnim obrazovnim i informativnim sredstvima nije ostavila ni najmanji trag svog postojanja.

Priča počinje ovako: bio jednom na jednom selu jedan čovjek koji je jednog dana odlučio prodati nekoliko svojih konja. Sklopio je nagodbu sa susjedom koji mu je za jednog konja platio s dvije ovce i dva psa. Načuvši za mogućnost dobrog posla, pojavio se i lokalni trgovac. Kupio je od seljaka jednog konja plativši ga s 20 metara tkanine, 4 džempera, dva kompleta tanjura, 3 kompleta čaša i jednom knjigom. Ni draguljar nije htio propustiti povoljnu priliku. I on je kupio od seljaka jednog konja za cijenu od 50 grama srebra. Na kraju je za cijelu priču čuo i kralj. Kralj je od seljaka uzeo jednog konja, a seljaku je za njega dao sjajni dukat. Kralj je seljaku zagarantirao da je dukat težak 30 grama i da je izrađen od čistog zlata.

Jedan seljakov konj dakle ovisno o seljakovoj volji, može se kupiti i platiti s dvije ovce i dva psa; ili s 20 metara tkanine, 4 džempera, dva kompleta tanjura, 3 kompleta čaša i jednom knjigom; ili s 50 grama srebra ili s jednim dukatom koji u sebi sadrži 30 grama čistog zlata.

Svaka pojedinačna kupoprodaja je čist i pošten posao sve dok kraljeva tvrdnja da u dukatu ima 30 grama čistog zlata drži vodu. No ono što se se među širom populacijom nikad ne spominje, to je da kralj može prešutjeti intrinzičnu vrijednost platnog sredstva jer je obavezan proglasiti samo zakonsku, odnosno nominalnu vrijednost novca.

Na ovaj način je kralju omogućeno da ako mu se tako prohtije, kroz proizvodnju dukata od nekog drugog materijala, upotrebu dukata od čistog zlata u njegovom kraljevstvu zamijeni upotrebom krivotvorenog novca. Na primjer, kralj može napraviti dukat koji u sebi sadrži 20 grama običnog željeza i tako legalno, i dalje ga nazivajući "zlatnim dukatom", kupnjom konja sa samo 10 umjesto 30 grama zlata, seljaku ukrasti 20 grama tog plemenitog metala.

Što ako se shvativši kakve je moći gospodar, kralju poveća apetit, ili ako ne daj Bože - a povijest je tome živi svjedok, njegova pohlepa naraste do neslućenih razmjera? Kralj bi legalno mogao početi proizvoditi krivotvoreni novac u gotovo neograničenim količinama, recimo zlatnicima koji u sebi sadrže samo 0,001% zlata i 99,999% običnog, gotovo potpuno bezvrijednog starog željeza.

Seljak suvremene civilizacije, silom prilika u takvom životnom okruženju, pretvorio se u sebičnu i egocentričnu individuu koja je izgubljena u labirintu neznanja, dezinfomacija i ignorancije, na kolektivne interese potpuno zaboravila obraćati pažnju. Njegov je stav da ga se kraljeva zakonska ovlast nesmetanog falsificiranja novca uopće ne tiče jer našminkanim bezvrijednim željezom i dalje može svoje konje zamijeniti za drugu robu odgovarajuće vrijednosti.

Međutim, ovakvim ponašanjem, seljak kralju dopušta stjecanje neograničene kupovne moći, ili drugim riječima, seljak kralju poklanja sposobnost kupnje svega što novac može kupiti, od materijalnih vrijednosti do političkog utjecaja.

Što ako se kralj koji iako u stvarnosti uopće nema zlata, poželi krivotvorenim novcem dočepati seljakove farme iako ona uopće nije na prodaju? I što ako seljak to odbije, a kralj zatim falsificiranim novcem kupi vojsku kojom će na silu oduzeti i prisvojiti sva seoska imanja u kraljevstvu, i tim istim lažnim zlatnim dukatima plati dželate koji će svakoga tko se usprotivi krađi skratiti za glavu?


Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju?

Probajmo na trenutak zamisliti situaciju u kojoj je tiskara organizatoru humanitarne nogometne utakmice koji je od nje naručio 100.000 ulaznica s otisnutom cijenom od 100 kuna, za posao intrizične vrijednosti od 500 kuna umjesto toga naplatila sveukupnu nominalnu vrijednost ulaznica od 100.000.000 kuna.

Najjednostavnije objašnjeno, danak feudnom gospodaru, seigniorage, ili emisiona dobit, predstavlja ostvareni prihod na proizvodnji novca. Internacionalnim zakonima su pravo na proizvodnju novca prisvojile centralne banke. Proizvodnja novca ima svoje troškove koji zajedno s materijalom od kojeg je sam novac izrađen, predstavljaju njegovu intrinzičnu vrijednost. Međutim, novac ili takozvana valuta, posjeduje i svoju nominalnu vrijednost. Nominalna vrijednost valute je znamenka otisnuta na naličju valute. Razlika između intrinzične i nominalne vrijednosti novca, odnosno razlika između sveukupnih troškova proizvodnje novca i vrijednosti s njegovog naličja, to jest zarada proizvođača na proizvodnji valute - eto to je emisiona dobit. Proizvođač valute "dakako" nastoji novcu što više smanjiti intrinzičnu, i što više povećati nominalnu vrijednost. Razlika između intrinzične i nominalne vrijednosti današnjeg modernog novca je gotovo sto posto. Tako na primjer troškovi proizvodnje jedne papirnate novčanice od 500 eura iznose manje od 30 centi. Sve suvremene službene valute danas u opticaju širom svijeta, zajednički se nazivaju "fiat money", u prijevodu novac bez ikakvog materijalnog pokrića, to jest podloge.

Kroz valutu koju izrađuje središnja banka, ostvaruje se primarni seigniorage, to jest primarna emisiona dobit. Evolucija novca iz papirnatog u elektronički oblik, svela je proizvodne troškove valute na gotovo apsolutnu nulu i povećala emisionu dobit na 100%.

Ekonomija u kojoj je količina novca u opticaju jednaka količini proizvoda i usluga u opticaju, naziva se realna ekonomija, u njoj nema špekuliranja. Ono što većina ljudi smatra novcem, papirnate novčanice i metalne kovanice, samo je otprilike nekih 5% sveg onog što u svjetskoj današnjici u raznim oblicima cirkulira u opticaju kao valuta. Preostalih 95% ili prometovanje špekulacija, naziva se virtualna ekonomija.

Djelomična obvezna rezerva ili kreditni multiplikator, sistem mnogo poznatiji na engleskom jeziku kao "fractional reserve banking", praksa je kojom se institucije koje nisu centralne banke koriste kako bi i one također mogle izdavati novac. Kroz ovaj koncept na domaćem jeziku nazivan i kao "bankarstvo frakcijskih rezervi", ostvaruje se sekundarna emisiona dobit, to jest sekundarni seigniorage.

Kad na primjer poslovne banke izdaju kredite, ovisno o prakticiranoj djelomičnoj rezervi koja je na primjer na Zapadu između dva i nula posto; ove financijske institucije jednostavno običnim upisom nekog iznosa u knjigu ili njegovim unosom u računalo stvaraju novi novac doslovce iz ničeg. Na osnovu 100 dolara koji nisu njeni već depozit nekog klijenta, banka ne kršeći zakon može stvoriti 600, 1000 ili deset tisuća novih dolara. Situacija u kojoj banka na ekranu računala ima milijun dolara iako ih u trezoru posjeduje samo deset, identična je onoj u kojoj recimo neka turistička agencija proda sedmodnevno krstarenje na jahti za 6 osoba, a na molu se zakazanog dana pojavi stotinu ljudi koji su svi uplatili to jedno te isto krstarenje. Iz istog primjera, lako je shvatiti da na primjer sudar dva automobila za osiguravajuću kuću predstavlja uobičajeno poslovanje, ali je za istu lančani sudar 50 vozila smrtna presuda.


Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju?

Sad i to znamo, postoji uska skupina ljudi koja inicira stvaranje događaja i određuje njihov tok. Živimo u stvarnosti koja se pokazala iluzijom, stvarnosti koju nekolicina manipulira iz sjene. Znači postoje dobro zaštićeni rijetki čija iluminacija nas konstantno blagoslovljava kroz različite institucionalne rituale i domišljate komercijalne, informativne i obrazovne kanale.

Nedodirljivi, nesavladivi, svemoćni ili nevidljivi, kako god ih zvali, neizostavno predstavljani kao nezamjenjivi neophodni garanti, u stvarnom svijetu su sve prisutniji ali uvijek u izmaglici u kojoj se ne raspoznaju njihova precizna uloga i identitet. Iako se radi o imenovanjima iza svjetla pozornice a ne o demokratski izabranima, nepripremljenim čitateljima se ova grupa ljudi redovno predstavlja kao nepobjedivi trijumf smrti nad žrtvovanim životom, monstruoznost koju sami svojom voljom glasanjem dovodimo u postojanje.

Razvijena je super-moderna civilizacija u kojoj je čovjek transformiran u biće izvan vremena, životnu formu bez svijesti i vizije budućnosti. Ljudska bića su svedena na razinu neljudske učinkovitosti strojeva, na automatsko funkcioniranje u kojem nema mjesta za razmišljanje i želje. Kroz doktrinu organizirane masovne religije usmjerene prema privatizaciji prirode, ekonomiji dugova i financijama iluzija, čovječanstvu su uslišene molitve: od života primati samo onoliko malo koliko je neophodno da bi se nastavilo raditi - veoma slično dolijevanju goriva u motor da se on ne bi zaustavio.

Svijet hiper-suvremenog čovjeka je svijet koji nikada u povijesti nije bio sigurniji, bogatiji i bolje vođen. U njemu ljudska stvorenja rade za korporaciju da bi mogla kupovati stvari koje proizvodi korporacija. U njemu ljudska bića ništa ne stvaraju samostalno - sve što rade rade za korporaciju. U svijetu hiper-suvremenog čovjeka, od novca preko hrane do zdravlja, zabave, obrazovanja i informacije, sve je proizvela korporacija. U tom svijetu, i sam čovjek je zato što je to svojom slobodnom voljom sam tako izabrao, postao lijepo umotani korporativni proizvod.

Shodno tome, jedina svrha ljudskog postojanja u ovim vremenima je ta da ispuštanjem duše u tvornicama i redovima u supermarketima, čovjek troši životni vijek na proizvodnju i konzumiranje većinom nepotrebnog lako kvarljivog škarta, bogateći time globalnu elitu još više iako je sav novac ovog svijeta ionako već neko vrijeme u potpunosti u njihovom vlasništvu.


Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju?

Tko ne radi ne jede. Koliko li se samo puta i na koliko različitih mjesta dnevno susretnemo s ovim upozorenjem? Zašto se usred i onog prirodnog i izobilja kojeg su već danas sposobni umjesto nas proizvoditi sve sposobniji i savršeniji strojevi i roboti, i dalje umjesto uživanja u životu moramo gušiti u ogavnoj smrtnoj dosadi neimaštine? Gotovo svi naši problemi su rezultat sustavnog i planskog navođenja ljudi na vjerovanje u stvari koje nisu istinite, i izravno povezani s globalnim monetarnim sistemom.

Iako je prava istina ta da je novac bilo što oko čega se ljudi slože koristiti ga kao sredstvo razmjene, iz nekog nepoznatog razloga, svi sredstvo za razmjenu shvaćamo u veoma uskom smislu, uvjereni da je novac nešto što samo naša vlada smije odrediti i kontrolirati. Centralizirana moć i centralizirani novac su simbiozni par. Temeljan izvor moći leži u stvaranju novca, a ne zakona. Sustav stvaranja i distibucije novca ima veći utjecaj na naš svakodnevni život od svih izvršnih, pravosudnih i zakonodavnih odluka zajedno. U aktualnom sistemu, nikakav novac ne može ni dospjeti u postojanje, ako prvo nije postao smrtonosni kamatonosni dug prema bankarskom kartelu!

Stara mudra izreka kaže da možeš lagati sve ljude, ali ih ne možeš lagati svo vrijeme. I zato dragi moji ljudi, daje se na znanje mala doza istine.
Redovno, svakodnevno, odvija se tiskanje novca i manipuliranje svjetskog tržišta. Suvremeni svijet je svijet čudne vrste zakona, neki su ih dužni poštivati, a neki ne. Krivotvorenje novca je za neke strogo kažnjivo, a za neke nije. Činjenica je ta da su sustav kojem smo podređeni stvorili "neophodni" i "nezamjenjivi" bankari u korist bankara, a na štetu cijelog kolektiva. Sustav je projektiran kako bi pohlepa monstruoznih čudovišta parazitirala na postojanju ljudi, oduzela im proizvodne kapacitete i uživala u plodovima njihovog rada. Stvarnost je ta da oni koji ne radeći ništa zadobivaju sve veću kontrolu nad resursima; dok se mi ostali istovremeno svega moramo odricati sve više i raditi sve brže ili krepati.


Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju?

Globalna financijska elita se koristi virtualnim novcem kako bi ne plativši ništa, kupila sve i svakog na ovom svijetu. U zadnjih 300 godina se tim svojim novcem bez pokrića besplatno dočepala gotovo svih važnijih poduzeća ovog planeta u sektoru rudarstva, energije, poljoprivrede, prehrane, industrije i trgovine; integrirajući ih skupa s njihovim sestrama bankama u jedan veliki zajednički klub: "Klub financijaliziranih trust-ova". Financijalizacija je proces u kojem su proizvodi i usluge tradicionalnog gospodarstva pretvoreni u financijske instrumente ili derivate financijskih instrumenata bazirane na financijskoj poluzi; u svrhu uspostavljanja dominacije virtualne ekonomije nad onom realnom. Inicijatori globalizirane financijalizacije u rukama nemaju samo kontrolu nad ovim klubom, oni kontroliraju sve središnje banke ovog svijeta, sve ostale velike i gotovo sve ostale male banke, uključujući i gotovo sve osiguravajuće kuće i druge manje i veće financijske institucije našeg ultra-modernog civiliziranog demokratskog svijeta. Zahvaljujući svojoj virtualnoj valuti izvan svake veze sa stvarnom ekonomijom, do sada je ova globalna financijska elita kroz ovlast za podizanje nemilitiranog iznosa novca i prebacivanje tereta gubitaka i neučinkovitosti na javna leđa, bila u stanju ostvariti osobne naume i zakrpati svaku rupu u financijskim bilancama poslovnih zajednica vlastite imperije.

Navedeni globalni financijski konglomerat kontrolira medije, društvene mreže i gotovo sve ostale izvore informacija i oblike komunikacija, kao i sve najveće reklamne agencije i gotovo sve ostale, znanstveni sektor i obrazovni sustav. Na njihovoj je platnoj listi dovoljan broj članova vladajućih i opozicijskih stranaka, i svih masovnih organizacija. Također, kontroliraju najveći dio javnih dužnosnika i menadžere privatnih poduzeća, masoneriju i ono što je u piramidi društvenih klasa iznad nje. Jednostavno rečeno, kroz globalnu monetarnu suverenost u svojim rukama, svjetska financijska elita i izravno i neizravno kontrolira i usmjerava državne politike.

Bilo bi zaista veoma teško ne osjećati se Bogovima s takvom moći u rukama! No jedno je sigurno, svakako je još teže mirno spavati stalno opsjednut činjenicom da se sva moć zasniva samo na velikoj laži. Dovoljno je da se istina o njoj samo malo proširi i dok trepneš, rodio se masovni pokret za demokratsku kontrolu monetarnog sustava, stvaranja i distribucije novca. I sve, sve je propalo, istopila se sva moć i urušilo cijelo carstvo ...

Dakle iz tog nekog razloga, mase ljudi u njihovim mentalnim sklopovima nikako iz točke A ne mogu stići do točke C, a još manje do točke D. Sad kad je poznat razlog zbog kojeg su ubijeni zdrav razum, logika, objektivno i kritičko razmišljanje, red je posvetiti se njihovoj reinkarnaciji. Podvrgnuti monetarni sustav, odnosno stvaranje i distribuciju novca demokratskoj kontroli, znači dobiti u ruke osnovni, ključni alat za demokratske odluke: Što, Koliko, Za Koga i Gdje Napraviti!

To bi bila ta čarobna emisiona dobit, svijet svemoći i apsolutne kontrole; financijska, politička, socijalna, kulturna i moralna ovisnost svakog čovjeka ovog svijeta o trulom aparatu; umorna, iscrpljena, ponižena, depresivna i deprimirana masa ljudskih stvorenja koja nemaju nemaju ni volje ni snage osloboditi se zarobljeništva u radnom logoru s nevidljivom bodljikavom žicom. Još uvijek je seigniorage, najveća i najjača moć na planeti kojoj svi robujemo, dosadna i nezanimljiva tema? Postoje mnogi problemi, ali sve dok ne riješimo ovaj, nemoguće je riješiti ostale koji su njegova posljedica.


Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju?

Svako tko ima utjecaj na javno mijenje, odgovoran je za posljedice onog u što su ljudi povjerovali kao rezultat upoznavanja s objavljenim i neobjavljenim, izjavljenim i prešućenim sadržajem. Sukladno logici "bez problema nema ni rješenja", ova pitanja prosto vape za vašim odgovorima:

[1] Novac je dug zvan "credit", odnosno "kreditni novac". Termin "credit" je latinskog porijekla, točna definicija je vjera, to jest povjerenje u nešto. Novac je stoga potpuno ista stvar kao i religija, obično vjerovanje u nešto; novčanice i kovanice predstavljaju simbole te religije. Kako novac dakle nije ništa više nego obična vjera, i kako je vjera samo obična mašta, teško da neko može tvrditi da je bio uskraćen za novac. Bilo bi to isto, potpuno identično kao da neko tvrdi da je bio lišen svojih religijskih uvjerenja.

Praksa djelomične rezerve omogućuje nekome posuditi 5000 ili i više, iako imaš samo 100 ili i manje, od kojih niti jedan jedini nije tvoj. Na stranici broj 103 prvog kvartalnog biltena za 2008 godinu, Engleska Središnja Banka otvoreno priznaje: "Banke proširuju kreditnu ponudu jednostavno stvaranjem novca iz ničeg".

Da li je ekonomija vezana uz navedeni kredit slična krađi, krivotvorenju ili prevari na štetu navodnog dužnika? DA ili NE.

[2] Da li je banka pružajući kredit djelovala u najboljem interesu klijenta? DA ili NE.

[3] Postoji li ikakav dokaz da navedena navodna dužnička obveza navodnog dužnika štiti navodnog kreditora od eventualnih budućih gubitaka?





[4] Postoji li ikakav dokaz da novac iza sebe ima bilo kakvu materijalnu podlogu?

[5] Ako novac iza sebe nema nikakvu podlogu, i ako se stvara iz ničeg, zašto onda države ne stvaraju i novac za plaćanje poreza nego ga oduzimaju od populacije? Zašto se za 1% čovječanstva stvara previše novca, a za 99% čovječanstva premalo?

[6] Kroz izdavanje dužničkih instrumenata se od društvene zajednice oduzima na njenu štetu. Kroz izdavanje novca neopterećenog dugom i kamatama se društvenoj zajednici daje na njenu korist. Ono što čini dužničku obveznicu dobrim izborom, svakako i novčanicu čini isto tako dobrim izborom, razlika je jedino između onih koji od njihovog izdavanja imaju korist. Ako države, a iza država stoje njihovi građani, mogu izdavati dužničke obveznice, zašto onda ne mogu izdavati i vlastiti novac?

[7] Postoji li neka zemlja bez javnog duga? Da li države svijeta imaju razrađene strategije za vraćanje nacionalnih javnih dugova i prelazak iz negativnog u pozitivno financijsko stanje?

[8] Zašto nam uopće treba koncept države kojoj služimo umjesto da ona nama služi?

[9] Zašto nam uopće treba koncept novca kojem robujemo umjesto da smo mi njemu gazde?

[10] Ako smo Mi Ljudi ti koji proizvode sve potrebno i nepotrebno na ovoj planeti; ako živimo u demokraciji i ako smo Mi Ljudi vlasnici svega onog što proizvedemo, zašto onda Mi Ljudi u obliku bezvrijednih listića papira stvorenih iz ničeg posuđujemo naš vlastiti novac od privatnih banaka?

[11] Ako u trenutku izdavanja novca točno ne znamo tko je njegov vlasnik, kako onda poslije možemo znati tko je kome kreditor, a tko je kome dužnik?

[12] Ako je sav takozvani "novac" bez ikakve materijalne podloge izdan iz ničeg i pušten u opticaj kao dug kojeg treba vratiti s kamatama, da li je onda taj dug ikako moguće vratiti budući da banke u opticaj izdaju samo glavnicu, a ne i novac potreban za isplatu kamata?

[13] Koje bi bile posljedice utopije da sve države izbrišu nacionalne javne dugove i napuste monetarni sustav baziran na izdavanju novca kao duga s kamatama od strane središnjih banaka - privatnih institucija?

[14] Da li središnja banka bila ona "neovisna" ili u privatnom vlasništvu predstavlja sukob interesa između javnih i privatnih interesa?

[15] Da li su Federalne Rezerve, Europska Središnja Banka i na primjer Talijanska Središnja Banka institucije u privatnom vlasništvu ili ne?

[16] Vaša definicija Grupe Bilderberg?





Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju?

Konfuzija? Gore postavljena, jednostavna pitanja za svakog normalnog čovjeka, previše su teška? Koliko god eventualno oni bili čak i plemeniti, političari ne mogu biti nosioci promjena jer su prinuđeni igrati po pravilima ove prljave korumpirane igre. Mediji, sudovi, i policija također, otvoreno navijaju za financijske oligarhe. Jedini razlog zbog kojeg se sustav klimavo, ali ipak još uvijek nekako uspijeva održati na nogama je taj što ga nesvjesna obmanuta većina i dalje upotrebljava. Da, nije teško shvatiti da se ljudima čini nemoguće promijeniti ovakve okolnosti. Međutim, stvarna situacija je potpuno obrnuta.

Imperator je ostao potpuno gol! Ono što se upravo u ovim trenucima događa u svijetu je to da su se elitisti, uzvišeni gospodari cijele planete, kroz sve veće širenje istine o pozadini monetarnog sustava, suočili s veoma visokom mogućnošću isparavanja vrijednosti njihovih financijskih derivata i ogromnih portfelja izgrađenih na ukradenom bogatstvu, što bi ih dovelo u potpuno identičan položaj onome kojeg su namijenili svim svojim sugrađanima u svrhu gušenja bilo kakve vrste revolta: totalno dekintiran = totalno nemoćan!

Svaki oblik nasilja je novo opravdanje za opstanak policijske države. Jedina djelotvorna reakcija koja nama Ljudima Svijeta stoji na raspolaganju je ta da se prestanemo koristiti sustavom i time mu prekinemo pružati za opstanak neophodnu podršku.

Ono što smo naučili u proteklih 2000 tisuća godina, to je da ništa nije onakvo kakvim se čini. A to nije malo, to je jako puno! Ono što smo naučili u proteklih 2000 tisuća godina, to je da su naše oči i naše uši jedina moć kojom raspolažu; ako im ih poklonimo, oni će umjesto nas voditi naše vlastite živote. Hoćemo li staroj igri napisati nova pravila, ili ćemo zaigrati novu igru, sasvim je svejedno.

Jedina prihvatljiva alternativa odgovoru na pitanje u kojem je kristalno jasno sažet najveći problem čovječanstva, da na kraju napomenem još jedanput - ovo je službeni zahtjev; upis je na listu onih koji bez ikakvog kompromisa zahtjevaju saznati odgovor:

Pred središnjom bankom stoje samo dvije opcije: Služiti ili biti služen. Ako središnja banka želi služiti, novac je tiskan kao vrijednost; ako centralna banka želi biti služena, novac je štampan kao dug. Između ostalog, 06 ožujka 2009 je talijanski ministar ekonomije i financija Giulio Tremonti u intrevjuu na nacionalnom TV dnevniku priznao da je glavni uzrok stvaranja javnih dugova taj što su se države odrekle monetarne suverenosti, a nedavno se i Nobelova obitelj distancirala od dodjele Nobelove nagrade za ekonomiju. Ako Zemlja već odavno nije više ravna nego okrugla, ako je ukinuto ropstvo i ako je izvojevana pobjeda nad fašizmom, zašto se onda u konceptu u kojem se novčane jedinice bez ikakve materijalne podloge stvaraju iz nule, Mi Ljudi Svijeta, ne dobivši ništa za uzvrat, i dalje prihvaćamo zaduživati prema privatnoj instituciji za iznos svog novca u opticaju?

Rok za predaju odgovora: 10 veljače 2011


---

Ispred Udruge Crom Alternativna Razmjena
Predsjednik
Đuric Aljoša
E-mail: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
Last Edit: 3 years, 9 months ago by administrator.
The topic has been locked.

Novac I Mentalna Higijena 3 years, 9 months ago #1074

Novac I Mentalna Higijena: 2 Dio - Popis Kontaktiranih


Kriminal, bolest, diktatura, ili samo ekonomija?

Putujući kroz ovaj naizgled šareni svijet, mogu se sresti razni ljudi, crni, bijeli, crveni, žuti, debeli, mršavi, šaljivi i na primjer oni bez smisla za humor. Teško je vjerovati, no oni svi kad djeluju, postupaju na jedan te isti način. Ako im postaviš ozbiljna pitanja o životu, politici i društvenim problemima, uvijek ćeš čuti slične odgovore. Njihov mentalitet odražava potpuni nedostatak kreativnosti. Ponašanje stanovništva je postalo jednolično i predvidljivo, nalik na ono robotsko, stoga je vladati takvom populacijom za elitu mačji kašalj.

Prije ili kasnije, svi jednog dana moramo umrijeti. Ta činjenica bi trebala pomoći ljudima da se fokusiraju na važnost onoga što rade sa svojim životima.
Da ljudi malo više obraćaju pažnju na život kao osnovnu svrhu postojanja, svijet bi danas bio neko sasvim drugačije mjesto.
Cijenili bi se autentični životi, mudrost i kreativnost bi za svakoga imali dublje značenje nego sada. No kad bi to postala istina, nitko ne bi bio zainteresiran za učestvovanje u stvaranju svijeta u kojem su ratovi, velika uništenja, razaranja, mučenja, sakaćenja i smrt glavna inustrija.

S obzirom na sve ono što već neko vrijeme podnosimo kao potpuno prihvatljivo, bit će da smo svi izgubili razum.
Nažalost, u svijetu u kojem ne postoje nikakve restrikcije za one koji povlače glavne poteze, danas si više ne postavljamo niti jedno jedino od velikih temeljnih pitanja.

Kako smo uopće upali u ovaj košmar?

Nekoliko je ključnih stvari koje su nad dovele do ove frustrirajuće situacije koja veoma nalikuje na zbunjenost u kojoj dvije figure nemajući pojma kamo i kako krenuti, pokušavaju sjesti na isti bicikl s jednim kotačem.

Istina je ta da većina od nas nikada nije imala priliku razmišljati sam za sebe svojom glavom, i da stoga većina nas nema blage veze o stvarnom svijetu.
Nedostajuća komponenta u svemu i svačemu ovog suvremenog svijeta je sposobnost običnih smrtnika da samostalno razmišljaju sami za sebe, i da bez obzira na smjernice i preferencije gazdi kojima se kontrolira ono što rade, posljedično djeluju sukladno onom što su otkrili.

Čovječanstvo je živjelo u nepoznavanju sudbonosno važnih činjenica i ignoriranju očigledne suludosti svjesno samo toga da političkom korektnošću mora zadržati posao. U prijevodu, bez šminkanja, doista je nevjerojatno koliko čovjek može biti glup kad mu o tome ovisi radno mjesto.

Imajući u vidu religiozne propovjednike, utjecajne lidere, političare, moćne kriminalce i super-bogataše, probaj barem za trenutak osmotriti svoj život iz ovog ugla. U filmu "Forrest Gump" postoji scena u kojoj Tom Hanks, to jest Forrest, počinje trčati kako bi odagnao muke slomljenog srca. Ubrzo su mu se pridružili i ostali koje je sreo. Trčali su Forrest i njegovi obožavaoci uzduž i poprijeko. Nakon 3 godine, 2 mjeseca, 14 dana i 16 sati neprekidne trke, Forrest se iznenada zaustavio i rekao: "Umorio sam se i mislim da ću se vratiti kući". Na to ga je jedan od mnogih sljedbenika upitao: "Što bi mi sad trebali učiniti"?

Naši pogledi na svijet bi morali biti naša neovisna vlastita mišljenja, individualni postupci bi trebali izvirati duboko iznutra svakog čovjeka - s mjesta na kojem se istina o svijetu poznaje ali ignorira zbog vanjskog dogmatizma u sebičnoj bespoštednoj borbi s konkurentima za novac i položaj.
Svako mora imati mogućnost izbora: odabrati svoj vlastiti put, izabrati ono što želi biti i odlučiti kako stići do mjesta na koje zna da želi otići. Ključna riječ je raznolikost raznih različitosti. Sve ostalo su samo najobičniji nusproizvodi načina na koji je neko odlučio živjeti.





Popis kontaktiranih na dan 10 siječnja 2011:

Sabor Republike Hrvatske

Odbor za financije i državni proračun, Odbor za gospodarstvo, Odbor za razvoj i obnovu, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za rad i socijalno partnerstvo, Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb, Odbor za obitelj mladež i šport, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odbor za zaštitu okoliša, Odbor za obrazovanje znanost i kulturu, Odbor za poljoprivredu ribarstvo i ruralni razvoj, Odbor za regionalni razvoj šumarstvo i vodno gospodarstvo, Odbor za europske integracije, Odbor za informiranje informatizaciju i medije, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Zastupnici: Adlešič Đurđa, Andrić Ivo, Antičević Marinović Ingrid, Antunović Željka, Bagarić Ivan, Bauk Arsen, Bebić Luka, Bernardić Davor, Beus Richembergh Goran, Bilić Vardić Suzana, Bilonjić Mato, Bodakoš Dragutin, Bogović Ivan, Borzan Biljana, Bošnjak Rade, Brkarić Marin, Bukić Perica, Burić Dinko, Buterin Vesna, Caparin Karmela, Cappelli Gari, Crljenko Brankica, Čavlović Smiljanec Nada, Čehok Ivan, Čuhnil Zdenka, Čuljak Tomislav, Denona Luka, Dorić Miljenko, Dragovan Igor, Drmić Ivan, Đakić Josip, Đurđević Šimo, Ferić-Vac Mirjana, Filipović Krešo, Fiolić Stjepan, Flego Gvozden Srećko, Franić Zdenko, Friščić Josip, Gabrić Stipo, Gajica Ratko, Glavak Sunčana, Grbić Ivo, Grčić Branko, Grčić Stanko, Grubišić Boro, Habek Mario, Hanžek Ivan, Hebrang Andrija, Heffer Goran, Holy Mirela, Horvat Mile, Horvat Zlatko, Hrelja Silvano, Hursa Danica, Huška Davor, Jarnjak Ivan, Jelaš Nadica, Jelušić Ivo, Jerković Romana, Jovanović Željko, Jurčić Ljubo, Jurjević Marin, Kajin Damir, Kelić Zdravko, Klarić Nedjeljka, Klemenić Boris, Koračević Zlatko, Kotromanović Ante, Kovačević Dragan, Kozlevac Dino, Kulušić Ante, Kundić Stjepan, Kunst Boris, Kutija Branko, Leaković Karolina, Leko Josip, Linić Slavko, Lovrin Ana, Lucić Franjo, Lučin Šime, Lugarić Marija, Lukačić Ljubica, Majdenić Nevenka, Mance Anton, Maras Gordan, Marić Goran, Marinović Nevenka, Markovinović Krunoslav, Matković Bianca, Matković Borislav, Matušić Frano, Memedi Nazif, Mihalić Anđelko, Milanović Zoran, Miletić Boris, Milinković Stjepan, Mimica Neven, Mlinarić Petar, Mondekar Daniel, Mrsić Mirando, Mršić Zvonimir, Nenadić Živko, Opačić Milanka, Ostojić Rajko, Ostojić Ranko, Pančić Ivica, Pejčinović Burić Marija, Petir Marijana, Picula Tonino, Podnar Vlatko, Pupovac Milorad, Pusić Vesna, Radin Furio, Rebić Niko, Roksandić Ivanka, Rončević Berislav, Ronko Zdravko, Rošin Jerko, Rožić Vedran, Salapić Josip, Sanader Ivo, Selem Petar, Sesvečan Damir, Sobol Gordana, Stazić Nenad, Strikić Nedjeljko, Sumrak Đurđica, Šantek Ivan, Šeks Vladimir, Šetić Nevio, Šimac Bonačić Tatjana, Šimunović Sonja, Škaričić Ivan, Škulić Vesna, Škvorc Milivoj, Šoja Deneš, Šolić Božica, Šprem Boris, Šuica Dubravka, Tanković Šemso, Tomljanović Emil, Turić Marko, Turk Željko, Vidović Davorko, Vinković Zoran, Vranić Biserka, Vrbat Tanja, Vujić Antun, Vukić Dragan, Zgrebec Dragica, Zubović Mario.


Političke Stranke

Akcija Mladih, Akcija socijaldemokrata Hrvatske, Alijansa za pravnu državu, Autonomna regionalna stranka Hrvatskog primorja-Gorskog kotara-otoka i Rijeke, Blok poljoprivrednika Hrvatske, Demokratska stranka žena, Demokratski centar, Gospodarska stranka, Hrvatska čista stranka prava, Hrvatska demokratska seljačka stranka, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska europska stranka, Hrvatska kršćanska demokratska unija, Hrvatska narodna stranka, Hrvatska pravaška zajednica, Hrvatska pučka stranka, Hrvatska radnička stranka, Hrvatska republikanska zajednica, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno liberalna stranka, Hrvatska stranka mladih, Hrvatska stranka prava - 1861, Hrvatska stranka prava, Hrvatska stranka umirovljenika, Hrvatska stranka zelenih, Hrvatski blok - pokret za modernu Hrvatsku, Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje, Hrvatski demokršćani, Hrvatski istinski preporod, Hrvatski oslobodilački pokret, Hrvatski pravaški pokret, Hrvatski proljećari, Hrvatski socijaldemokrati, Hrvatski zbor, Hrvatsko pravaško bratstvo, Hrvatsko zvono, Istarski demokratski sabor, Istarski socijaldemokratski forum, Kršćanska socijalna unija, Lista za Rijeku, Ljevica Hrvatske, Međimurski demokratski savez, Partija podunavskih Srba, Primorsko goranski savez, Samostalna demokratska srpska stranka, Savez hrvatskih umirovljenika i seniora, Sjedinjene nezavisne liste, Slavonsko-baranjska hrvatska stranka, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijalistička radnička partija Hrvatske, Stranka demokratske akcije Hrvatske, Stranka hrvatskih branitelja, Turopoljska demokratska stranka, Zagorska demokratska stranka, Zagorska stranka, Zelena alternativa - Stranka potrošača, Zelena lista, Zelena stranka - zelena alternativa, Zeleni demokrati, Zeleni Hrvatske.


Reginalne I Lokalne Vlasti

Krapinsko-zagorska županija: Siniša Hajdaš Dončić, Sonja Borovčak, Anđelko Ferek-Jambrek, Igor Cigula, Luka Čuljak, Željko Horvat, Stjepan Bručić, Ivan Lamot, Zorica Franjčec-Capar, Dubravka Sinković, Petra Vrančić, Ivanka Znika.

Sisačko-moslavačka županija.

Karlovačka županija: Ivan Vučić, Josip Šafar, Ivan Banjavčić, Milenko Rebić.

Varaždinska županija: Predrag Štromar, Blanka Glavica-Ječmenica, Milan Pavleković, Dubravka Biberdžić, Sonja Ivoš, Romana Kranjčić, Robert Kelemen, Iva Janežić, Tomislav Pajtlar, Romina Golub, Renata Popović-Kovačić, Ivana Klarić-Hrkec, Vedran Šestak, Vlado Vlašić, Dragutin Vincek, Zlatko Pukšić, Jasna Vresk, Alen Leverić, Ivan Biškup, Tomislav Jarmić, Larisa Križan, Vesna Konjarik, Darko Levačić, Jelena Spajić, Jelica Rogar, Danijel Meštrić, Draženka Biškup, Ivana Dukši, Natalija Ježek Dimitrov, Ivica Nemeti, Nevenka Šešet, Ivan Jaklin, Dražen Šagi, Biljana Marković, Gordana Bedenicki, Vera Cahun, Žaklina Lukavečki, Dubravka Horvat-Đurkan, Slobodan Bival, Antonija Koščak, Damir Pizek, Vedran Filip, Ruža Jelovac, Zvjezdana Fulir, Valentina Držaić, Mario Bednarek, Vera Pšag, Klaudija Brezovec, Anica Vereš, Tina Prašnički, Anita Strniščak, Vlatka Androlić, Višnja Vitez, Ana Šambar, Adela Vrtar, Vera Biljan, Miroslav Huđek, Sanja Herceg, Aleksandra Cesar, Silvija Ladić Fischer, Biserka Tomašek, Ljubica Križan, Milivoj Težački, Renata Skoko, Biserka Kozulić, Snježana Borović, Danijela Mađarić, Draženka Kokot, Marijana Bistrović, Radmila Sršan, Jurica Koledic.

Koprivničko-križevačka županija: Vladimir Šadek, Zdravko Lovreković, Marija Švegović, Marijan Štimac, Denis Maksić, Dražen Kozjak, Branka Cuki, Mladen Antolić, Darko Koren, Darko Sobota, Ivan Pal, Vladimir Šadek, Melita Pavlek, Ana List.

Bjelovarsko-bilogorska županija: Vatrov Iva, Javorović Nikolina, Čačija Miroslav, Jelavić Krešo, Baščevan Alen, Jurina Dalibor, Varga Nikola, Draclin Kristina, Sabljić Ljubica, Bašić Goran, Besprska Anita, Galkowski Zvjezdana, Hudić Đurđa, Majerović Sandra, Trnski Vesela, Kovačić Ratko, Pečurlija Antun, Polančec Lukinec Melita, Vukoja Žana, Pretula Dominka, Supančić Prgić Andrea, Mikulandi Marijan, Hađasija Čauš Mihaela, Stojković Željko, Curiš Želimir, Mišir Snježana, Raguž Pehar Suzana, Lovčić Petar, Vinceković Mikulandra Sandra, Stanković Ankica, Dragičević Mirko, Preskočil Zoran, Biljan Milan, Premužić Igor, Vrankić Horvat Daliborka, Mohr Mladen, Potak Mihaela, Baričević Ivan, Pavlović Danijela, Radoš Renata, Brkić Lidija, Jurić Endi, Tandara Marijan, Zlomislić Marijana, Prugovečki Klepac Andrea, Antolović Ana, Gašpar Snježana, Požgaj Miroslav, Štimac Stanko, Križ Saša, Lihter Damir, Banović Vesna, Pavičić Igor.

Primorsko-goranska županija: Nada Milošević, Tamara Carević-Baraba, Hrvoje Marušić, Božidar Karković, Sanjin Dragozetić, Ermina Duraj, Marija Miškulin, Irena Budim, Branko Škrobonja, Vesna Jančić, Davor Mihelčić, Zlatko Mihelec, Mira Ramas, Jasna Matijević, Snježana Kišur, Danijela Popović, Mirjana Uroda, Martina Čondrić, Petar Jurić, Jasna Dubrović-Milanković, Slaven Hrvatin, Ozren Gruičić, Neven Mlinarić, Rajna Miloš, Alemka Mirkov, Gianni Juras, Ana Štefančić, Bosiljka Kalčić, Slavica Stojanov, Krešimir Parat, Edi Licul, Dragana Jelenić, Sonja Bezjak, Jasmina Hadžić, Sandra Buterin, Ružica Juretić, Slavka Kocijan, Ljuba Ratkić, Dunja Babić, Koraljka Vahtar-Jurković, Tanja Fatur, Katarina Švaglić-Kovačić, Viktorija Matetić, Vladimira Vukelić, Dragan Ivanović, Velimir Herman, Jasmina Delač, Milena Ljubičić, Ljiljana Miklić, Vesna Papeš Vulić, Sanja Par Braut, Željko Fantela, Milena Krušić, Tanja Knežić, Željka Dobrila, Jadranka Mršić, Biljana Vučinić Polh, Zlatko Mršić, Miljenka Šiljković, Klaudio Župa, Jelena Čanik, Biljana Stipetić-Kalinić, Darko Hlavica, Hicela Margan, Davorka Tadej, Rajka Alfreider Horvat, Vjekoslava Hrvatin Bakić, Ranko Mavrinac, Neda Pešun, Darko Defrančeski, Sandra Vlašić Dražić, Dunja Mihelec-Buljević, Zvonimir Marušić, Siniša Abramović, Dubravka Merkaš, Mario Prljević, Sanela Mauhar, Nena Kvas, Vlado Kirinčić, Jelena Brzac, Jelka Milenković, Tamara Vukušić, Šime Fučić, Borka Vidović, Davor Golek, Jadranka Hofmann, Ljiljana Žeželić, Renata Kožul, Štefica Balgavi, Josip Kožul, Iva Brkić, Zoran Pende, Ivana Delić Tariba, Jadranka Španjol, Ivo Afrić, Vedrana Fržop, Iva Josipović, Vinko Štimac, Svetlana Oštrić, Anica Grubišić, Anita Jovanović, Jasna Blažević , Margita Datković, Branka Dekanić, Rachela Sindičić, Nikola Jović, Sandra Stojković Hinić, Darko Bodul, Nadija Stipeč, Tatjana Šubat, Branka Ivandić, Branka Mimica, Angelina Gardijan, Mirjana Dvorny, Martina Katurić, Stjepan Marušić, Luči Škerjanc, Đeni Stipinović, Ružica Prpić, Nikola Mendrila, Rajka Zlatić, Gerhard Lempl, Zdravko Lisac, Eugen Gudac, Darko Čubranić, Berislav Tulić, Damir Malenica, Mladen Brajan, Tamara Martinčić, Anita Beletić-Ilić, Blaženka Kulić, Željko Brajdić, Melita Raukar, Gordana Radošević.

Ličko-senjska županija: Milan Jurković, Milan Krmpotić, Ivica Mataija, Ankica Blažević, Mile Dešić, Valentina Bublić, Katica Prpić, Stipe Mudrovčić, Milan Kolić, Mario Barković, Ivan Dabo, Darko Nekić, Ivica Mesić, Dušan Šijan, Ivan Tomljenović, Danijel Jurjević, Ivan Turić, Ivica Kukuruzović, Ivan Pešut, Milorad Delić.

Virovitičko - podravska županija: Ivan Horvat, Melita Sirovica, Ankica Garaj, Vesna Šerepac, Iva Šaric Srzic, Mario Čajkulić.

Požeško-slavonska županija: Marijan Aladrović, Željko Jakopović, Ferdinand Troha, Miroslav Grozdanić, Željko Obradović, Silvija Hećimović, Gordana Miškić, Zdenka Včelik, Miro Paponja, Branka Kuba, Maja Krejčir, Boris Bauković, Anton Devčić, Marko Šostar, Elvira Mirković, Branka Mustapić, Branko Grgić, Ljuban Čolić, Jelena Antunović, Vladimir Delač, Jadranka Devčić, Mihaela Majin, Petar Matijević, Renata Obradović, Ljerka Škritek, Ivan Rezo, Vesna Vlašić, Danijela Starčević, Zora Bošnjak, Ana Pirović, Miroslav Bagarić, Slavica Gregurić, Blanka Brus, Damir Jakoubek, Darija Novak, Đurđica Lončarević, Snježana Bošnjaković, Mirjana Marinović, Snježana Benčić, Sunčica Bajić.

Brodsko-posavska županija: Danijel Marušić, Ružica Vidaković, Davor Vlaović, Zdravko Sočković, Stjepan Bošnjaković, Gordana Fabčić, Marko Pavić, Anica Perko, Željko Burazović, Mato Varoščić, Miroslav Jarić, Marijan Štefanec, Lidija Vukojević, Marija Šapina, Danijela Vinković, Gordana Šimić, Jasna Janković-Vasilevski, Ivan Lukić, Krešimir Škuljević, Ivan Ostopanj.

Zadarska županija: Zvonimir Vrančić, Ivan Knez, Branko Kutija, Ante Župan, Emil Ćurko, Ante Fabijanić, Nino Šimunić, Marin Gulan, Goran Đekić, Milena Ikić, Majda Korljan, Marcelo Borojević, Sonja Krstić, Vesna Vrsaljko, Ljiljana Peričin, Jadranka Grbić, Anita Kamber, Dario Ivankov, Marica Nekić, Danijel Pavić, Jerolim Uroda, Marin Milković, Daniel Segarić, Katerina Skelin, Olja Radulić, Franka Krajnović, Bibijana Baričević, Niikica Miletić, Biserka Galešić, Branka Erlić, Irena Fain, Davor Lonić, Lovro Jurišić, Nikolina Miočić, Ivka Čorić.

Osječko baranjska županija: Mario Marolin, Romana Ćosić, Mislav Ćurić, Igor Džambić, Mijomir Grgurević, Josip Knežević, Dolores Miličić, Emin Osmanović, Marko Pavlović, Kristijan Petrović, Darko Radić, Marjan Tomas, Mirta Vlahović, Vladimir Šišljagić, Željko Kraljičak, Jovan Jelić, Davor Brunčić, Saša Forgić, Jerka Lukačević, Ljerka Ništ-Kokolari, Martin Marolin, Sandra Filipović, Ivana Katavić-Milardović, Snježana Raguž, Bernardica Lovrić, Helena Iličin, Snježana Vidranski-Škorić, Silva Wendling, Ranko Radunović, Suzana Kovačić, Jasmina Kovačić, Jasna Gorupić, Ksenija Zbožil, Svjetlana Rauš, Ružica Gverieri, Milica Šakota, Katica Čosić, Romana Mihaljević, Nenad Dundović, Jadranka Musulin, Ružica Slišković Bartoloti, Nagib Aziri, Janoš Andoči, Tihana Kraljić, Darko Horvat, Ivan Doboš, Zvonko Borić, Stjepan Viduka, Zoran Vinković.

Šibensko - kninska županija: Goran Pauk, Ivana Štrkalj, Željko Šimunac, Zoran Smolić, Mirko Rašković, Višnja Štampalija, Danijel Pilipac, Katarina Požar, Tomislav Lucić, Mia Pešić, Alan Lokas, Zrinka Crljen, Denis Samohod, Paško Ivanović, Ante Cigić, Milica Bilušić, Olimpija Pažanin, Milka Pirija, Živana Kronja, Mirjana Gović, Dijana Ercegović, Vinko Bulat, Krasnodar Petrović, Nikola Mihaljević, Zlatka Kundid, Marina Špinjača, Marlena Floigl, Radmila Perić, Ivan Crnica, Lucija Aužina, Jadranka Fržop, Lidija Bralić, Milivoj Panjkota, Anita Škugor, Hrvojka Bačić, Sanja Slavica Matešić, Živana Lambaša Belak, Tanja Gusic Dobra, Ana Slamić, Gojislav Krnić, Zoran Ševerdija, Silvana Pešo, Živko Polić, Anica Meić Sidić, Hrvoje Vranjković, Mario Alujević, Jadranka Padovan Mikulandra, Zorana Jurić, Marjana Mrđen, Zrinka Didak, Mercedes Konsa, Marina Baturina.

Vukovarsko-srijemska županija: Lidija Augustinović, Zorica Begonja, Sandra Adžaga, Nenad Jerković, Andrija Matić, Grgo Krajina, Blanka Pripužić, Jadranka Golubić, Gabrijela Žalac, Silvana Tvrz, Vesna Premuž- Štajcer, Željko Sabo, Mladen Karlić, Davor Miličević, Miroslav Janjić, Josip Šarić, Jozo Škegro, Josip Krnić, Marijan Gelo, Andrija Juzbašić, Goran Begović, Jakša Šestić, Srećko Papac, Vladimir Crnov, Branko Galić, Stjepan Milas, Budimir Drača, Stipe Tomić, Darko Galić, Ivo Lozić, Marko Bikić, Gabrijel Kujundžić, Josip Maletić, Jakob Asić.

Splitsko-dalmatinska županija: Tomislav Polić, Mirjana Milat, Tomislav Alujević Grgas, Marica Vidović, Damir Brčić, Ivica Vujević, Ivana Parčina, Marija Ivandić, Dragica Bulić, Dušan Bulić, Joško Čudina, Marko Luetić, Marija Jerković, Ivanka Baran, Davor Matković, Tonći Juginović, Anđelka Vuković, Anamaria Rošin, Davor Pavić, Andro Ozretić, Senka Bartulović, Meri Roguljić, Miljenka Runjić, Mladen Perišić, Duško Veža, Nanica Dijan, Marija Vickov, Mira Cvitanić, Natali Zaninović, Anita Ninčević, Ivana Mustapić, Vera Dorić, Gordana Raboteg, Jasminka Todorić, Anđelka Nikolić, Jelena Fulgosi, Mirjana Vuko, Sanja Žižić, Tamara Brida Carić, Ana Marinović, Asija Redovniković, Katija Popović, Milojka Vukušić, Senka Raguž, Sanja Viculin, Josip Matković, Ljubica Boban, Diana Luetić, Mara Kotromanović, Ivana Sučić, Ratka Vujević, Marija Vuković, Mila Galiot, Neris Pešut, Tea Gluhak Cvitković, Sanja Eterović, Zlata Lovrić Caparin, Maria Roso, Marija Saša, Slobodanka Bakalić, Marina Nenadić, Ivan Udovičić, Marija Čizmić, Dinko Franchini, Jadranka Hrgović, Nulija Bralić, Anđelko Katavić, Branko Ora, Nidja Gorjanc-Mučalo, Ana Franetović, Josip Matas, Tomislav Opačak, Zorica Rako, Martin Bućan, Mate Franetović, Ranko Vujčić, Zlatko Jankoski, Iva Maljić, Tomislav Zaninović, Jakov Kuljiš, Nada Rađa, Katarina Šuta, Ivan Gabelica, Anka Mijić, Ana Kaštelanac, Jelena Tokić, Nedjeljka Maršić, Zdravko Omrčen, Marijana Kačić Barišić, Slavka Antonić, Ojdana Šeparović, Ilija Krišto, Ante Radovčić, Danijela Šiljić, Meri Maretić, Alojzije Šupraha, Mladen Grabić, Neda Zulim, Jadranka Tolj, Marijeta Šeravić, Mate Ivanković, Željko Mišić, Mila Dundić, Ivo Mužinić, Sretna Janković, Ivanka Zec, Joško Stella, Tina Martinić, Ines Brkić, Slavenka Tomasović.

Istarska županija: Ivan Jakovčić, Viviana Benussi, Vedran Grubišić, Silvio Brunelli, Vlado Ivetić, Vesna Dabo Vlahović, Mirjana Antonelić, Katarina Nemet, Nevija Poropat, Tedi Chiavalon, Ahmed Makota, Vojo Kličković, Eda Klapčić, Serđo Rigo, Marin Grgeta, Alida Perkov, Tamara Brussich, Jasna Smojver–Kompas, Stjepan Mraković, Evelina Biasol Brkljačić, Ivica Mikulčić, Zvonimir Čoga, Oliver Gmitrović, Nenad Boršić, Nika Krstevski, Lucija Debeljuh, Maja Šarić Diković, Tullio Fernetich, Viktor Krapljanov, Nenad Čendak, Vesna Ivančić, Melita Ferenčić, Nada Pavičević, Viviana Viviani, Gracijela Milotić, Marica Lakoseljac, Mirela Udovičić, Silvija Klarić, Aliče Starčić, Miodrag Čerina, Ljiljana Škifić, Branko Blažina, Božidar Rački, Maja Lazar, Istranka Franković, Josip Zidarić, Jasna Ukota Damijanić, Vladimir Banković, Damir Rudela, Stanko Kancelar, Manuela Božić, Marija Božiković, Ljiljana Dravec, Bruno Kostelić, Mirko Radolović, Patricia Smoljan, Mario Bilić, Vesna Sagaj, Daiana Brumnić, Ester Duić, Doriana Šumberac Jelić, Bojan Memić, Klaudija Peršić Škopac, Sonja Grozić-Živolić, Davorka Maras-Tkačuk, Ivana Mofardin Zuban, Tanja Banković, Dejana Dubroja, Slavica Benčić Kirac, Sandra Knezović, Barbara Škreblin-Borovčak, Laura Peruško Hajnc, Ondina Žigant, Loredana Licul, Zdravko Laginja, Alen Ukota, Patricija Perković, Iva Špada, Majda Zidarić, Dorino Rajković, Verica Drandić, Mirjana Berkarić, Gracijela Verbanac, Vesna Puja, Ester Grgorović, Ottavia Pereša, Senka Radolović, Tamara Duras-Zenzerović, Desanka Sarvan, Vesna Pavletić, Davor Debeljuh, Dario Mezulić, Mirsada Budija, Jasmina Mandić, Nataša Doblanović, Marta Obrovac, Darinka Batelić, Bosiljka Kordiš, Sandra Ivančić, Tamara Meničanin, Tihomir Šegota, Milan Antolović, Graciano Prekalj, Ivana Mihalić Fabris, Gracijela Šuran, Mladen Milohanić, Lorena Miletić, Blanka Sinčić-Pulić, Helena Škutin Matijaš, Željko Lanča, Danijela Družetić-Milanović, Sandra Merlić, Dean Blažina, Branko Curić, Edi Akilić, Martin Čotar, Doris Velenik, Valerio Drandić, Denis Galant, Grozdana Lovrečić, Vinko Brčić, Vedrana Hrvatin, Mirjana Borčić, Biljana Zloušić, Stela Ponjavić, Rozana Brečević, Ante Bandić, Eda Pavletić, Mirjana Krsnik, Sandra Perhat Alilović, Rita Velan, Vesna Jevtić, Aleksej Hrvatin, Adrijana Kokot, Ružica Baća, Sanja Bojić, Vesna Veselinović, Natalia Stepić, Kristijan Mijandrušić, Mirjana Počanić, Marlen Glavić, Sead Ibrahimović, Davor Sablić, Sergio Bastijanić, Mika Jeličić Radolović, Gordana Kliman, Marko Ninković, Ljiljana Mardešić, Ljiljana Sirotić Vojnović, Dean Benazić, Ivanka Buršić, Zdenka Peruško, Enco Žufić, Jasna Pauletić, Jadranka Tatković, Ema Žufić, Vladimir Torbica, Eda Griparić, Sandra Ilić, Iva Šegota, Roberta Dubac, Alen Damijanić, Lorena Brgić, Silvano Cukon, Denis Kontošić, Elena Božac, Oriano Otočan, Lorena Šverko, Kristina Fedel, Manuela Hrvatin, Sanja Labinjan, Patrizia Bosich, Dino Babić, Ivana Dragišić, Anamarija Škopac, Gordana Širol.

Dubrovačko-neretvanska županija: Nikola Dobroslavić, Marija Vučković, Frano Skokandić, Blaž Pezo, Nikolina Šišić, Marijeta Hladilo, Dario Kulišić, Nina Skurić, Maro Kristić, Nike Sudarević, Ivica Prović, Ivo Gjaja, Branko Šutalo, Boris Žuvela, Silvio Nardelli, Vedran Antunica, Mirko Duhović, Miro Maričević, Ivan Radovan, Ivo Gavranić, Lenko Salečić, Jakša Franković, Tomislav Jurjević, Vlatko Mratović, Stipe Gabrić Jambo, Milenko Glavinić, Ivo Mihaljević, Smiljan Mustapić, Nikola Krstičević, Nikola Hajdić, Krešimir Vejić, Nedjeljko Dominiković, Luka Korda, Nikola Knežić, Andro Vlahušić.

Grad Zagreb: URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA, URED ZA OPĆU UPRAVU, URED ZA FINANCIJE, URED ZA GOSPODARSTVO, URED ZA RAD I PODUZETNIŠTVO, URED ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I ŠPORT, URED ZA ZDRAVSTVO I BRANITELJE, URED ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO, URED ZA IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE I IMOVINU GRADA,

Zadruga PODUZETNIČKA MREŽA, VALPOVAČKI PODUZETNIČKI CENTAR, PODUZETNIČKI CENTAR BELIŠĆE, MIHOLJAČKI PODUZETNIČKI CENTAR, CENTAR ZA PODUZETNIŠTVO OSIJEK, PODUZETNIČKI CENTAR BELI MANASTIR, PODUZETNIČKO-RAZVOJNI CENTAR OPĆINE ERDUT, BIOS - PODUZETNIČKI INKUBATOR, PODUZETNIČKI INKUBATOR OSVIT, HRVATSKA AGENCIJA ZA MALO GOSPODARSTVO, ŽUPANIJSKA KOMORA OSIJEK, ŽUPANIJSKA KOMORA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE, UDRUŽENJE OBRTNIKA BARANJE, UDRUŽENJE OBRTNIKA ĐAKOVO, UDRUŽENJE OBRTNIKA DONJI MIHOLJAC, UDRUŽENJE OBRTNIKA NAŠICE, UDRUŽENJE OBRTNIKA OSIJEK, UDRUŽENJE OBRTNIKA VALPOVO, ZADRUŽNI SAVEZ SLAVONIJE I BARANJE, HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA, TEHNOLOGIJSKO-RAZVOJNI CENTAR U OSIJEKU, CROATEH, AGENCIJA ZA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA, URED ZA UPRAVLJANJE U HITNIM SITUACIJAMA, SLUŽBA ZA MJESNU SAMOUPRAVU, STRUČNA SLUŽBA GRADSKE SKUPŠTINE GRADA ZAGREBA, MARIJAN OLJICA, LUKA ŠIMURINA, IVAN BARE, MARIJAN PILAŠ, DRAGAN VUČIĆ, MIJO MARKULIN, JADRANKO BATURIĆ, ŽELJKO SLADOVIĆ, SAŠA MOLAN, MIRKO VARAT, ZDRAVKO ŽVORC, MARIO JELIĆ, ANDREJA KRALJ, DRAGO TOPOLOVEC, STJEPAN CEROVSKI, SUZANA JEČ, SVJETLANA HAJDUKOVIĆ, KREŠIMIR LENIČEK, MARICA KVATERNJAK, ILIJA MIŠKIĆ, ANTONIETTA GRETIĆ, GORDANA ŠOLAR, GORDANA BARAČ, MARIJANA HRESTAK, SNJEŽANA ORDANIĆ, JOSIP ILIĆ-DREVEN, MARIJAN ŽUPAN, IVICA ŽIVKOVIĆ, VLASTA SIMON - BEBEK, JASMINKA RAUCH, BRANKO COMBAJ, MILAN KULAŠ.

Grad Rijeka: Marko Filipović, Ivan Ivaniš, Ana Komparić Devčić, Sandra Krpan, Ljiljana Mihić, Vuk Prica, Ana Turak, Walter Volk, Mate Tomljanović, Oskar Skerbec, Srđan Srdoč, Željko Glavan, Hrvoje Burić, Tea Čaljkušić-Mance, Branko Rađa, Josip Rupčić, Bojan Šober, Dinko Beaković, Sanjin Kajba, Ljiljana Cvjetović, Nada Pindulić, Denis Pešut, Danko Švorinić.

Grad Pazin: Lucija Paro, Boris Demark, Anton Finderle, Ranka Šepić, Sanja Selar, Đulijana Gambar, Edi Ćus, Marta Daus Brubnjak, Roberto Ladavac.

Grad Umag: Dimitrij Sušanj, Luana Visintin Čumpek, Sabina Martinović, Vedran Gugić, Sanja Bosnić, Gabriela Žic Turković, Paolo Dragan, Ljiljana Goreta, Karmen Spada, Mikela Damiani, Sandra Škrinjar, Vita Bartolić, Lorena Milinković, Antonela Racman, Valentina Šorgo.

Grad Poreč: Eđidio Kodan, Sanja Oplanić, Azeglio Picco, Loris Peršurić, Robert Velenik, Sandra Čakić - Kuhar, Tereza Radolović, Darko Kadum, Manuela Janko, Dean Pauletić, Danijela Banko, Ivan Bratulić, Anđelka Prekalj, Snježana Mekota, Jozo Nujić.

Grad Opatija, Grad Delnice, Grad Rovinj, Grad Požega.

Grad Nova Gradiška: Josip Vuković, Milan Mateša, Zlatko Zebić, Ivana Kulić, Nela Bednarik, Željko Videc, Ljiljana Ranisavljević, Vinko Artuković, Stjepan Posavčević, Jasna Ćosić, Andrea Lazić, Tomislav Sigurnjak.

Općina Medulin: Damir Demarin, Goran Buić, Suzana Racan Stern, Helga Možé Glavan, Sandra Volf, Silvija Perica, Daniela Ban Lenić, Karin Savatović, Diana Pikelj Milanović, Vedrana Sontag.


Sindikati

Savez samostalnih sindikata Hrvatske - Uredi: Zagreb, Vrbovec, Osijek, Vujovar, Slatina, Slavonski Brod, Požega, Varaždin, Čakovec, Koprivnica, Krapina, Rijeka, Pula, Sisak, Karlovac, Bjelovar, Split, Zadar, Šibenik, Dubrovnik.

Mreža anarhosindikalista i anarhosindikalistkinja - Lokalne grupe: Zagreb, Pula, Rijeka, Split, Delnice, Dubrovnik, Osijek, Slavonski Brod, Varaždin, Zadar.

Nezavisni hrvatski sindikati: Odbor žena, Ured Split, Ured Rijeka, Ured Osijek, Ured zagreb, Ana Kranjac Jularić, Milica Jovanović, Goran Bakula, Višnja Šoštarec, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Hrvatski sindikat kontrolora letenja, Hrvatski sindikat šumarstva, Nezavisni cestarski sindikat, Nezavisni sindikat "Čakovečki mlinovi", Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a, Nezavisni sindikat Čistoća d.o.o. Split, Nezavisni sindikat "Socijalna pravda", Nezavisni sindikat Elektrokontakt, Nezavisni sindikat Eta, Nezavisni sindikat građevinara Hrvatske, Nezavisni sindikat medicinskih sestara-tehničara i djelatnika u zdravstvu Hrvatske, Nezavisni sindikat pomoraca putničkih brodova Hrvatske, Nezavisni sindikat radnika-službenika i namještenika «Kutjevo», Nezavisni sindikat radnika TŽV-Gredelj, Nezavisni sindikat radnika Zagrebparking d.o.o., Nezavisni sindikat "Slobodna Dalmacija", Nezavisni sindikat «Solidarnost», Nezavisni sindikat ugostiteljstva i hotelijerstva, Nezavisni sindikat «Zagrebačke pivovare», Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, Nezavisni sindikat zaposlenika Vipnet-a, Nezavisni strukovni sindikat zaposlenika Zračne luke Dubrovnik, Nezavisni strukovni sindikat zaposlenika Zračna luka Split-Kaštela, Radnički sindikat HZMO, Republički sindikat radnika Hrvatske, Samostalni sindikat radnika tehničkih pregleda vozila u Hrvatskoj, Samostalni sindikat uslužnih djelatnosti Hrvatske, Samostalni strukovni sindikat aviomehaničara Hrvatske, Sindikat djelatnika "Munja", Sindikat elektroindustrije Hrvatske, Sindikat hrvatskih željezničara, Sindikat HT Telekomunikacijski centar Vukovar, Sindikat naftnog gospodarstva, Sindikat računovođa-tajnika i tehničkog osoblja u socijalnoj skrbi-školstvu i zdravstvu, Sindikat radnika aerodroma Zagreb, Sindikat radnika Ericsson Nikola Tesla, Sindikat radnika javnog gradskog prijevoza putnika RH, Sindikat radnika koncerna Podravka, Sindikat tekstila-obuće-kože-gume Hrvatske, Sindikat zaposlenih u hrvatskom mirovinskom osiguranju, Sindikat zaposlenika Emerson, Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, Sindikat Zagrebačkog Holdinga - ZET.

Hrvatski elektrogospodarski sindikat: Miroslav Matijević, Sandra Curiš, Dubravko Čorak, Josip Benaković, DARIO VERBANAC, SILVANA KRALJ, DRAŽEN ZGREBEC, LIDIJA BOGUT, Nenad Šimunić, Zdravko Lefler, Blanka Ratković, Feruccio Bernaz, NENAD MANCE, DAVOR BOŽAC, STIPE VIDAKOVIĆ, IVAN MIŠKULIN, NEREO BJELOVUČIĆ, ZLATAN PINJUH, ROBERT KNEŽEVIĆ, LIDIJA BOGUT, MATIJA BOŽIČEVIĆ, NIKOLINA JAKŠIĆ, MLADEN LONČARIĆ, LJERKA BADANJAK, IVAN KOBELŠČAK, SANDRA CURIŠ, ZLATKO PERCELA, VINKO SESAR, BLANKA RATKOVIĆ, ANTUN PERKOVIĆ, DINKO ANDABAKA, MILE GALIĆ, GORAN KRULIĆ, DAMIR CRNAIĆ, SILVANA KRALJ, ANTE DUMANČIĆ, NEDJELJKO GLAVAŠ, MIRELA TIDLAČKA, MARTIN IVIĆ, ZLATKO MATEC, SLAVKO GRCIĆ, IVICA PAVIĆ, NADA BUBICA, GROZDANA STRUNJE, ŽELJKO BATINOVIĆ, SLAVKO JOKIĆ.

Hrvatski sindikat pošte: Jadranka Dumbović, Gordana Berisha, Gabrijel Martinec, Milica Ćurić, Suzana Lovrenčić, Tomislav Kelemen, Milan Jukić, Davor Kršić, Mario Vrček, Miljenko Gorup, Damir Jurišić, Irena Resman, Ljubica Lapat, Pavo Krilanović, Tomislav Kulaš, Marija Zorić, Ivan Kotlar, Stanko Tvarog, Ivan Topolovec, Davor Rajdnl, Nevija Roce, Vinko Jakovljević, Željko Ivanović, Damir Jurešić, Melita Troha, Ivica Grivičić, Darija Krajina, Željko Miljak, Branka Kumir, Milena Alač, Branko Slunjski, Krunoslav Vrban, Mladen Vidaković.

Hrvatski sindikat telekomunikacija: JUKO CIKOJEVIĆ, VESNA MAMIĆ, MARKO PALADA, STANKO SRAGA, DARKO ŠUTIĆ, GORANIN GRADAŠČEVIĆ, JASMINKA MUNJIZA, ŽELJKO KUKEC, GORAN ŠIMUNEC, MARIO UŽBOLT, KARMEL ČELIĆ, VLADIMIR SOR, ŽELJKO STAŽIĆ.

SINDIKAT NOVINARA HRVATSKE, Matica hrvatskih sindikata.

Udruga radničkih sindikata Hrvatske: Hrvatski liječnički sindikat, Sindikat fizioterapeuta i radnih terapeuta Hrvatske, Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Sindikat zaposlenika zatvorskog sustava, Sindikat vatrogasaca Rijeka, Sindikat distribucije plina i plinske tehnike Hrvatske, Sindikat zaposlenika vodoopskrbe i odvodnje Hrvatske, Samostalni sindikat remonta željezničkih vozila Hrvatske, Sindikat strojovođa HŽ, Zajednica sindikata Virovitičko- podravske županije, Sindikat vodoprivrede, Sindikat Varteks, Lučki slobodni sindikat Rijeka, Sindikat radnika poduzeća "Luka Ploče", Udruga sindikata Rivijera Šibenik, Hrvatski sindikat sporta, Sindikat radnika Chromos boje i lakovi, Radnički sindikat brodogradilišta Split.


Mediji

Hrvatska Radio Televizija, Glas Istre, Regional Express - online magazin, Portal parentium.com, Giornal.hr, Barkun.hr, Istra News, Labin.info, Nova Gradiska online, Sarajevo-x.com, Slobodna Dalmacija, Jutarnji List, Sportske Novosti, AutoKlub, Novinska agencija EPEHA, Cafe.hr, Cosmopolitan, Dubrovački vjesnik, Globus, Gloria, Gorila.hr, MojFaks, Moja Edukacija, Vita, Znanost.com, HINA, STINA, 24sata.hr, La voce del popolo, Novi List, Večernji list, Hrvatski List, Nacional, Makarska kronika, Moslavački list, Narodni List.

Centar za istraživačko novinarstvo, Samostalni srpski tjednik “NOVOSTI”, Pakrački list, Privredni vjesnik, Story.hr, Vinkovački list, Virovitički list, Vukovarske novine, Sindikalna akcija, Vijenac, Zarez, Eukonomist, Majstor, Ogulinski list, Poslovni savjetnik, Televizija Jadran, Kanal Ri, RTL televizija, Kapital Network TV, Dnevnik.hr, H-ALTER Novine H-rvacke ALTER-native, Net.hr, Ipress.hr, Profitiraj.hr, "Informator" poslovno - pravni magazin, Dalje.com, Metro-portal, Radio 101, Cronomy, Odisej.Biz, Pametna Kuna, PoslovniPuls, RIFIN, Suvremena.hr, Moderna Vremena, Braniteljski portal.

Hrvatsko novinarsko društvo: Zdenko Duka, Luko Brailo, Mislav Bago, Elizabeta Gojan, Jordanka Grubač, Sanja Modrić, Damir Petranović, Vesna Roller, Denis Romac, Gordana Simonović, Tatjana Mautner, Nikola Kristić.

Dubrovački vjesnik: Vjera Šuman, Anđelka Kelava, Anton Hauswitschka, Oliver Pezo, Jasmin Brajlović, Dajana Carević, Kristina Filičić, Dube Marjanović, Maja Milošević, Silvia Rudinović, Sonja Seferović, Livia Sinković, Ines Vlašić, Tonči Vlašić, Maro Marušić, Dario Kovač, Katica Cikoja.

Šibenski list: Zdravko Pilić, Branimir Periša, Katarina Rudan, Marija Lončar, Stjepan Baranović, Josip Ćaleta-Car, Nevena Banić.

Business.hr: Darko Baniček, Ivana Pavelić, Branka Suvajac, Nikolina Rivosechi, Iva Bikanec, Željko Šojer, Petra Bulić, Dijana Suton, Dražen Tomić, Josip Jagić, Ante Pavić, Nikola Sučec, Irena Habjanec, Maja Grbić, Nevenka Cuglin, Margareta Podnar, Gorden Knezović, Hrvoje Reljanović, Zoran Daskalović, Iva Ušćumlić Gretić, Branimir Kovač, Sanja Hrvojević, Sandra Carić-Herceg, Biljana Starčević.

Glas Slavonije: Dijana STANIĆ-REŠICKI, Eduard SOUDIL, Draško CELING, Nikola VUKADINOVIĆ, Ivana RAB-GULJAŠ, Delimir REŠICKI, Ivica KORMAN, Milan BUGARIĆ, Zdenko PUŠIĆ, Vera KOVAČIĆ, Dražen BAĐUN, Mirko VUKOTIĆ, Ivana RAB-GULJAŠ, Biljana KUMER.

Vjesnik: Zlatko Herljević, Marijan Brala, Iva Kekez, Branimir Markač, Bojan Terglav, Denis Vukoja, Marija Pulić Drljača, Marko Barišić, Branka Džebić, Iva Perdec Augustić, Darko Dravinski.

Glas Podravine: Željko Krušelj, Darija Lončar, Ivica Barać, Duško Bodinovac, Goran Generalić, Ozren Špiranec, Mirko Lukavski, Sonja Jurlina.

Karlovački tjednik: Zdenko Živčić, Ksenija Begović, Dinko Neskusil, Robert Badovinac, Oliver Budimimir, Sunčica Laić, Božica Rataić.

Lider press: Miodrag Šajatović, Manuela Tašler, Goran Litvan, Dušanka Figenwald, Goranka Jelinčić, Ana Popović Kišur, Željko Vukelić, Vladimira Pavlović.

Međimurje: BOJAN BENČIK, IVICA JURGEC, RUŽICA TOPLIČANEC, Marijan BELČIĆ, Željka DRLJIĆ, Vladimir TRSTENJAK, Dražen KOVAČ, Aleksandra LIČANIN.

7 Plus Regionalni tjednik: Željko Pavlek, Irena Harači Pintarić, Ivica Kruhoberec, Vesna Margetić-Slatki, Josip Novak, Denis Peričić, Dragutin Kliček, Robert Marciuš, Sandra Malenica, Zdenka Jagić.

Objektiv - Hrvatski politički magazin: Vedrana Milas, Bruno Dodig, Goran Stančić, Tanja Pavlic, Martina Čović.

Nezavisni magazin IDENTITET: Igor Palija, Ljubo Manojlović, Nevenka Pezerović Maksimović, Dubravka Brozinčević, Veljko Džakula.

Petrinjski radio: Darko Komlinović, Marela Morić, Kristina Jakopović, Marin Fran, Josipa Tonković, Bernarda Selihar, Mario Gršić, Nikola Blažeković.

Nezavisna istarska televizija: Gordana Restović, Snježana Šestan Mikalević, Jelena Vitasović, Eliana Batagelj, Dijana Marić Odobašić, Milan Pavlović, Nensi Pereša, Martina Pereša, Petra Fabian, Marijeta Banovac, Kristijan Nemet, Elvis Berton, Sanja Brenko.

Index.hr: Petar Vidov, Ilko Ćimić, Ivica Kristović, Jovan Dragišić, Tomislav Klauški, Dea Redžić, Zvonimir Alač, Marko Pavić, Vedran Buble, Ivana Miković, Miljenko Nikolić, Tomislav Brdjanović, Tea Matušan.

tportal.hr: Ivana Erceg Matijašević, Helena Puljiz, Neven Miladin, Zoran Korda, Mija Pavliša, Gabrijela Radičević, Marcella Jelić, Stanislav Šredl, Elma Katana, Martina Cindrić, Ana Sorić, Vjekoslav Ivčević.

DalmacijaNEWS.com: Božo PAVKOVIĆ, Rade POPADIĆ, Nina BARIŠIĆ, Ines BRAJEVIĆ, Antonija MRŠA, Dražen KUZMANIĆ, Goran KNEZOVIĆ, Jerko BLAJIĆ, Ante LONČAR.

Internet monitor: Goran Šikić, Kruno Bošnjaković, Željko Anderlon, Lukša Benić, Hrvoje Frančeski, Tanja Kordić, Dunja Lendić, Tomislav Buza.

Javno.hr: Tomislav Pašiček, Marija Planinić, Petar Šego, Tena Škiljević, Zorica Živković Farina, Milivoj Pašiček, Sven Veronek, Anamarija Hrvoić, Zlatan Mirkić.

Domovinski rat On Line: Ratko Dragović, Vlatka Japec, Adem Golać, Marijan Mužić, Tomislav Kovačić.


Ostali

Hrvatski Savez Zadruga: Vedrana Stecca, Ilda Stanojević, Irena Škarpa, Klaudia Habek, Dobrila Jerković, Zvonko Čokljat, ZADRUŽNI SAVEZ ZAGREBAČKE REGIJE, Zadružni savez Dalmacije, SAVEZ ZADRUGA ZADARSKE ŽUPANIJE, SAVEZ ZADRUGA BRANITELJA, REGIONALNI SAVEZ ZADRUGA PODRUČJA OD POSEBNE DRŽAVNE SKRBI/INTERESA, ISTARSKI REGIONALNI ZADRUŽNI SAVEZ, HRVATSKI SAVEZ STAMBENIH ZADRUGA, HRVATSKI SAVEZ OBRTNIČKIH ZDRUGA, Hrvatski poljoprivredni zadružni savez.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija.

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar: Mirela Altić, Toni Babarović, Ivan Balabanić, Marijan Barić, Andreja Brajša-Žganec, Tihana Brkljačić, Josip Burušić, Rosa Cavrić, Ana Cvjetičanin, Drago Čengić, Snježana Čolić, Ida Čubelić Pilija, Ivan Dević, Iva Didak, Ljiljana Dobrovšak, Maja Dragun, Bruna Esih, Ivana Ferić, Renata Franc, Mislav Gabelica, Marija Geiger Zeman, Renata Glavak Tkalić, Zlatko Hasanbegović, Caroline Hornstein Tomić, Josip Hrgović, Ivan Hrstić, Josip Jurčević, Marijan Jukić, Katica Jurčević, Ljiljana Kaliterna Lipovčan, Rašeljka Krnić, Vesna Lamza Posavec, Vladimir Lay, Filip Majetić, Hrvoje Malčić, Jelena Maričić, Marko Marinić, Marica Marinović Golubić, Blaženka Markeš, Ivan Markešić, Marina Merkaš, Vine Mihaljević, Ivana Mijić, Igor Mikloušić, Cvjetko Milanja, Goran Milas, Geran Marko Miletić, Anka Mišetić, Boris Mlačić, Marko Mustapić, Mirjana Paić-Jurinić, Krešimir Peračković, Benjamin Perasović, Juraj Perković, Mirna Petričević, Nenad Pokos, Darko Polšek, Saša Poljanec Borić, Jelena Puđak, Zora Raboteg-Šarić, Ivana Radačić, Stanko Rihtar, Ivan Rogić, Gabrijela Sabol, Ines Sabotič, Slavko Sakoman, Tomislav Smerić, Ines Sučić, Iva Šakić, Marija Šakić, Vlado Šakić, Marija Šerić, Lynette Šikić-Mićanović, Dražen Šimleša, Dragoslava Škorić, Sanja Špoljar Vržina, Tihana Štojs, Branimir Šutalo, Jadranka Švarc, Iva Šverko, Maja Tadić, Stipan Tadić, Marin-Tin Tandara, Filip Tomić, Davor Topolčić, Zoran Trepšić, Ivo Turk, Sara Uršić, Mirna Vaupotić-Murati, Marlena Vedriš, Vlatka Venos, Jelka Vince Pallua, Danijel Vojak, Ivana Vrselja, Anja Wertag, Zdenko Zeman, Ivana Žebec Šilj, Jadranka Rebeka Anić, Antonio Dragun, Neven Duvnjak, Silvana Marčić, Josip Markotić, Saša Mrduljaš, Ivica Sokol, Marina Kotrla Topić, Ivana Bendra, Sandra Cvikić, Petar Macut, Meteo Žanić, Marin Beroš, Jasna Ćurković, Stipan Trogrlić, Ivan Brlić, Anita Bušljeta, Nikolina Hazdovac Bajić, Vinicije Lupis.

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu: BRANISLAVA BARANOVIĆ, PETAR BEZINOVIĆ, BRANKA GOLUB, VLASTA ILIŠIN, MLADEN LABUS, ANKICA MARINOVIĆ, DINKA MARINOVIĆ JEROLIMOV, MARIJA MAJA JOKIĆ, IRIS MARUŠIĆ, KATARINA PRPIĆ, DUŠICA SEFERAGIĆ, ANĐELINA SVIRČIĆ GOTOVAC, VLASTA VIZEK VIDOVIĆ, ALIJA HODŽIĆ, BRANIMIR KRIŠTOFIĆ, MIRJANA ADAMOVIĆ, BRANKO ANČIĆ, MARIJA BRAJDIĆ VUKOVIĆ, MLADEN DOMAZET, KARIN DOOLAN, GORAN GOLDBERGER, ANJA GVOZDANOVIĆ, BORIS JOKIĆ, IVANA JUGOVIĆ, IVA KOŠUTIĆ, SREBRENKA LETINA, ANA MASKALAN, TEA PAVIN IVANEC, NIKOLA PETROVIĆ, DUNJA POTOČNIK, SAŠA PUZIĆ, DAMIR RISTER, ZRINKA RISTIĆ DEDIĆ, ADRIJANA ŠULJOK, MARINA ŠTIBRIĆ, KREŠIMIR ZAUDER, JELENA ZLATAR, Marija Lesičak.

INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE.

Mediteranski institut za istraživanje života: Copić Tea, Cvjetan Svjetlana, Krainc Dimitri, Kriško Anita, Milošević Tamara, Radman Miroslav, Radonić Prosper, Ružić Jelena, Relković Dinko, Sbalzarini Ivo, Svetec Ivan-Krešimir, Usenović Marija, Vuljan Željka.

Forum udruga Splitsko-dalmatinske županije, Forum udruga Šibensko-kninske županije, Forum udruga Slavonije i Baranje, Forum udruga grada Šibenika.

Hrvatska zaklada za znanost: Lovorka Barać Lauc, Gordana Muraja, Ured Opatija, Sandra Milovanović, Janja Trkulja, Ana Ravnić Perfido, Ivan Šuljić, Barbara Tenčić, Josipa Bađari, Dajana Modrušan, Lea Perinić.

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, CARNet - Hrvatska akademska i istraživačka mreža, Udruga poslovnih savjetnika, Udruga Poslovnih Žena Krug, Kulturpunkt.hr., Udruga ZaMirNet.

Institut za međunarodne odnose: Ana Maria Boromisa, Mira Mileusnić Škrtić, Sanja Tišma, Mladen Staničić, Višnja Samardžija, Aleksandra Uzelac, Biserka Cvjeticanin, Mladen Staničić, Nada Švob-Đokić, Nevenka Čučković, Sanja Maleković, Damir Demonja, Anamaria Farkaš, Daniela Angelina Jelinčić, Krešo Jurlin, Sandro Knezović, Janko Bekić, Paško Bilić, Hrvoje Butković, Saša Čvrljak, Marina Funduk, Iva Kornfein, Ana Pavičić Kaselj, Jaka Primorac, Jakša Puljiz, Senada Šelo-Šabić, Valentina Vučković, Ana Žuvela Bušnja, Andrea Ruk.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Centar za poduzetništvo Osijek, Ženski poduzetnički centar - Samobor, Pučko otvoreno učilište Centar, Gradska radionica Pula, Culturenet Croatia, Volonterski centar Zagreb, Udruga Bolji Život, Centar Kišne kapi, Hrvatsku udrugu za zaštitu potrošača, DRUŠTVO NAŠA DJECA PULA.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: Smiljko Ašperger, Hrvoje Babić, Zvonimir Baletić, Jakša Barbić, Dušan Bilandžić, Josip Božičević, Leo Budin, Nenad Cambi, Ivan Cifrić, Slavko Cvetnić, Žarko Dadić, Dragan Dekaris, Dunja Fališevac, Igor Fisković, Stjepan Gamulin, Nikša Gligo, Vladimir Goldner, Ivan Gušić, Marin Hraste, Drago Ikić, Stjepan Jecić, Mislav Ježić, Nikola Kallay, Andrija Kaštelan, Branko Kincl, Krista Kostial-Šimonović, Ivica Kostović, Frano Kršinić, Zvonko Kusić, Ivan Kušan, Božidar Liščić, Sibe Mardešić, Vladimir Marković, Slavko Matić, Milan Moguš, Velimir Neidhardt, Krešimir Nemec, Vladimir Paar, Pavao Pavličić, Josip Pečarić, Marko Pećina, Ivanka Petrović, Goran Pichler, Vlasta Piližota, Stanko Popović, Velimir Pravdić, Željko Reiner, Pavao Rudan, Davorin Rudolf, Daniel Rukavina, Ivo Senjanović, Vlatko Silobrčić, Vladimir Stipetić, Petar Strčić, Franjo Šanjek, Marko Šarić, Petar Šimunović, Ivo Šlaus, Marko Tadić, Franjo Tomić, Radoslav Tomić, Nenad Trinajstić, Mirko Zelić, Ibrahim Aganović, Igor Anić, Jelena Aurer-Koželj, Arsen Bačić, Vladimir Bermanec, Miroslav Bertoša, Josip Brnić, Dunja Brozović Rončević, Marina Cindrić, Filip Čulo, Vladimir-Đuro Degan, Iva Dekaris, Gordan Družić, Zijad Duraković, Tomislav Filetin, Mario Grčević, Marijan Herak, Vjekoslav Jerolimov, Miloš Judaš, Slobodan Kaštela, Vladimir Knapp, Josip Lisac, Josip Madić, Zvonko Maković, Ranko Matasović, Milan Mihaljević, Svetozar Musić, Ladislav Palinkaš, Tomislav Sabljak, Boris Senker, Ennio Stipčević, Željko Sutlić, Olga Šarc-Lahodny, Stanislav Tuksar, Nenad Vekarić, Damir Viličić, Igor Vlahović, Vladimir Volenec, Vedran Žanić, Nenad Ban, Nenad Bićanić, Predrag Cvitanović, Mirjan Damaška, Ivan Damjanov, Branko Grünbaum, Mirjana Jović-Randić, Davor Kapetanić.

Institut Ruđer Bošković: Vesna Babić-Ivančić, Darko Orešković, Delko Barišić, Vilko Smrečki, Dubravka Levak, Irena Jurčec, Albina Baruškin, Milan Jokić, Dubravka Levak, Nada Horvatinčić, Romina Kraus, Suzana Šegota, Vlasta Tomašić, Ankica Vratarić, Ana Marija Horvatin, Jadranka Kučan, Marin Roje, Đurđica Ugarković, Ana Vidoš, Ratko Mileta, Petra Buljević, Andreja Ambriović Ristov, Anđelka Andraši, Ana Babić, Ana Bakota, Ana Baričević, Albina Baruškin, Andreja Bednjičk, Ana-Marija Blatarić, Ana Brcko, Anamarija Briš, Anamaria Brozović, Amir Dubravić, Ana Ferle-Vidović, Andreja Gajović, Andrija Gajski, Ante Graovac, Anđela Horvat, Anđelko Horvat, Anita Horvatić, Alemka Hrelja, Andreja Jakas, Andrej Jaklin, Ante Jukić, Aleksandar Maksimović, Armin Mešić, Ana-Matea Mikecin, Ana Mikleušević, Andreja Mikoč, Ana Palčić, Aleksa Pavlešin, Antun Peršin, Ante Pupačić, Anđela Pustak, Arijana Zorić, Antonija Zurunić, Andreja Čupić, Ana Šimatović, Robert Bagarić, Zoran Basrak, Raul Horvat, Nada Horvatinčić, Milko Jakšić, Krešo Kadija, Ines Krajcar, Milica Krčmar, Bogomil Obelić, Ivan Supek, Alfred Švarc, Mile zadro, Tome Antičić, Saša Blagus, Vuko Brigljević, Stjepko Fazinić, Dalibor Kekez, Milorad Korolija, Neven Soić, Suzana Szilner, Biljana Lakić, Tatjana Šuša, Saša Ceci, Dario Hrupec, Mladen Kiš, Davorin Sudac, Milivoj Uroić, Jadranka Barešić, Darko Mekterović, Vedran Nikolić, Andreja Sironić, Zdravko Siretić, Lovro Prepolec, Branimir Zauner, Mladen Bogovac, Karlo Nađ, Natko Skukan, Mladen Koncul, Anita Rajtarić.

Ekonomski institut Zagreb: Ivana Rašić Bakarić, Tajana Barbić, Ljiljana Božić, Marin Božić, Tanja Broz, Iva Čondić-Jurkić, Irena Đokić, Mihaela Grubišić, Hrvoje Mirošević, Denis Redžepagić, Gorana Roje, Ivica Rubil, Sunčana Slijepčević, Marina Tkalec, Iva Tomić, Dubravka Jurlina Alibegović, Zoran Aralica, Ivan-Damir Anić, Valerija Botrić, Jelena Budak, Goran Buturac, Zlatan Fröhlich, Željka Kordej-De Villa, Slavko Kulić, Željko Lovrinčević, Andrea Mervar, Davor Mikulić, Danijel Nestić, Mustafa Nušinović, Sonja Radas, Dubravko Radošević, Edo Rajh, Nenad Starc, Paul Stubbs, Marijana Sumpor, Sandra Švaljek, Ivan Teodorović, Maja Vehovec, Maruška Vizek.

Ekonomski fakultet Osijek: Alpeza Mirela, Barković Dražen, Biloš Antun, Borozan Đula, Briš Martina, Cini Vladimir, Crnković Boris, Crnković Luka, Crnjac Miljenko, Ćućić Dražen, Delić Anamarija, Drvenkar Nataša, Dujak Davor, Dukić Branimir, Ferenčak Ivan, Fosić Ivana, Frajman - Jakšić Anita, Glavaš Jerko, Hadrović Zekić Blaženka, Ham Marija, Hocenski-Dreiseidl Mirna, Horvat Jasna, Ivić Kata, Jeger Marina, Kristek Ivan, Karačić Domagoj, Karić Marijan, Klobučar Antoaneta, Koški Dražen, Lamza-Maronić Maja, Leko-Šimić Mirna, Marijanović Goran, Marković Branimir, Mašek Anka, Matić Branko, Medić Mane, Meler Marcel, Mesarić Josip, Mijoč Ivo, Mijoč Josipa, Novak Branko, Novak Ninoslav, Oberman - Peterka Sunčica, Pancić Mladen, Pekanov Starčević Dubravka, Penavin Stipan, Pfeifer Sanja, Požega Željko, Proklin Petar, Perić Julia, Radoš Ljerka, Ružić Drago, Sedlan-Koenig Ljerka, Segetlija Zdenko, Serdarušić Hrvoje, Singer Slavica, Šarlija Nataša, Štimac Helena, Šundalić Antun, Turkalj Željko, Vukić Željko, Zekić-Sušac Marijana.

Nacionalno vijeće za konkurentnost: Mira Lenardić, Martina Hatlak, Jadranka Gable.

Beogradski centar za europske integracije - Srbija i Crna Gora: Jovan Teokarević, Branislav Milinković, Florian Bieber, Aleksandra Mijalković, Slobodan Milivojević.

Studentski centar Rijeka: Dinko Jurjević, Arsen Kraljević, Suzana Petrović, Ljiljana Badurina, Vesna Balent.

Centar za poslovnu etiku: Kristijan Krkač, Borna Jalšenjak.

Zagrebačka škola ekonomije i managementa: Đuro Njavro, Zoran Barac, Ljerka Mintas-Hodak, Zlatko Mateša, Maja Martinović, Boris Podobnik, Međeral Katarina.

UDRUŽENJE POSLOVNIH ŽENA SRBIJE: Sanja Popović-Pantić, Olivera Popović, Sonja Pecelj, Jasmina Knežević, Dušica Semenčenko, Gordana Đurđević, Ružica Đurđević.

UNDP - Regionalni centar znanja: Ana Marija Frković, Anita Falamić, Ida Mahečić Bajović, Sunčica Pleština, Jasmina Papa, Bruno Kljajo, Nenad Kocmur, Alina Jurjević, Aida Liha, Goran Pucar, Davor Bončina, Dušanka Bukal, Katarina Drnovšek, Vedran Banaj, Ivana Laginja, Leonarda Lukin, Marijana Muhić, Juliana Špec, Milan Kostro, Hans Risser, Tamara Karaica, Ana Grozaj, Sandra Vlasić, Jelena Kurtović, Robert Pašičko, Stella Šatalić, Ivana Korn, Suzana Dujmović, Ani Vuletić, Nina Bakić, Melita Car, Zoran Morvaj, Sandra Magajne, Vlasta Zanki, Goran Čačić, Zoran Bogunović, Marina Mijatović, Aleksandra Rubeša, Lana Dolenec, Sanja Horvat, Dean Smolar, Miroslav Lesjak, Vanja Lokas, Iva Nekić, Petra Gjurić, Anamarija Brstilo, Gojko Berlengi, Ognjen Skunca, Snjezana Mihinica, Lada Lušić, Aiša Milović, Anja Škulje Makjanić.

Mreža mladih Hrvatske: Nikola Pandurić, Marija Hrebac, Katarina Pavić, Vedrana Biličić, Martina Horvat, Matija Polančec, Igor Roginek.

Hrvatska glazbena mladež: Ljiljana Lermann Skomina, Mira Šurjak, Mojca Makovac, Dubravka Dujmović-Kušan, Dubravko Šantek.

AKADEMIJA ODGOJNIH ZNANOSTI HRVATSKE: Vlatka Domović.

Društvo matematičara i fizičara Rijeka: Neven Grbac, Ana Božanić, Nenad Trinajstić.

Zaklada Friedricha Eberta: Ružica Budimir, Tijana Defar, Blanka Smoljan, Ivana Jonjić Paučinac, Nenad Zakošek.

Centar za razvoj neprofitnih organizacija: Vesela Grabovac, Marina Dimić Vugec.

Zaklada Hannsa Seidela, Zaklada Heinricha Bölla, Zaklada Konrada Adenauera.

Filozofski fakultet u Rijeci: Ana Proroković, Nataša Burčul, Brunislav Marijanović, Tomislav Fabijanić, Ana Čalušić, Stipe Belak, Narcisa Lovrić, Snježana Zorić, Olga Supek, Ana Ažić, Borislav Dadić, Iris Tićac, Tamara Kranjec, Vjekoslav Ćosić, Nikola Vuletić, Marina Kuzmar, Josip Faričić, Maša Surić, Slavija Kabić, Goran Lovrić, Ingeborg Sladović-Maričić, Robert Bacalja, Mira Klarin, Matassi Botunac, Joško Ljubković, Teodora Vigato, Slavomir Sambunjak, Zvjezdana Rados, Tamara Kranjec, Zdenka Matek Šmit, Damir Ćavar, Zlatko Miliša, Stjepan Jagić, Irena Serdarević, Jozo Rogošić, Ante Bralić, Emil Hilje, Pavuša Vežić, Ana Bašić Alerić, Leonardo Marušić, Izabela Sorić, Zvjezdan Penezić, Inga Tomić, Saša Božić, Nedjeljka Balić, Valter Tomas, Marjana Botić, Nenad Prelog, Mira Klarin, Marijana Matek Sarić, Marija Škoda, Dunja Brozović, Kristijan Juran, Gordana Ivković, Ivan Poljaković, Anna Martinović, Nataša Burčul, Vinko Muštra.

Agronomski fakultet u Zagrebu: Vera Abramović, Alin Žingerlin, Siniša Turković.

Zdravstveno Veleučilište Zagreb: Jadranka Dusparić, Ivanka Juratović, Štefica Križanić, Ivana Hrastović, Željka Vladić.

FER - Fakultet elektrotehnike I računarstva Zagreb: Đurđica Jelić, Marija Kovačević, Vladimir Malarić, Jadranka Matleković, Srećko Papac.

Grafički fakultet u Zagrebu, Stomatološki fakultet u Zagrebu, Prirodoslovno matematički fakultet u Zagrebu.

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu: Draženka Blaži, Ljubica Pribanić, Ljiljana Mikšaj-Todorović, Lelia Kiš-Glavaš, Zdenka Imamović, Marija Pejnović, Miljenka Heđever.

Muzička akademija u Zagrebu: Bernik Boris, Bonačić Rosanda, Boras Marija, Davidović Dalibor, Iveta Spomenka, Horvat Ivana, Krpan Anđelko, Kovačić Renata, Merčep Goran, Mežnarić-Karafin Aleksandra, Mihalinčić Jasna, Mišković Smiljana, Mitrović Petra, Novosel Ljiljana, Oršanić Vlatka, Ostojić Radiković Jasenka, Piljagić Sanja, Radovinović Željka, Rojko Pavel, Rožić Vesna, Szabo Marina, Tanodi Zlatko, Zlatar Jakša.

Školska knjiga: Maja Brkljačić, Sunčana Šmaguc Arbanas, Dunja Merkler, Emica Calogjera Rogić, Miroslava Vučić, Slavenka Halačev, Dinka Juričić, Vlasta Čeliković, Ivana Jerolimov, Ljerka Tomljenović-Biškupić, Jadranka Hađur, Tihana Pavičić, Anuška Nakić, Dijana Vlatković, Štefica Dumančić, Jelena Bračun, Ivona Savić, Jasna Matekalo Draganović, Blaženka Vuk, Ines Matulić, Gordana Krznarić-Vohalski, Jelena Lončarić, Damir Tadić, Snježana Marić, Borna Lulić, Ante Žužul, Mirjana Pejković.

Učiteljski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu - odsjek u Čakovcu: Đuro Blažeka, Igor Šalamun, Nevenka Blagus, Ana Horvat, Blaženka Filipan-Žignić, Tamara Kancijan, Roberta Kukolić-Marciuš, Kristina Horvat-Blažinović, Tatjana Kovač, Stjepan Hranjec, Snježana Turk, Božidar Bartolić, Darinka Kiš-Novak, Andrijana Kos-Lajtman, Vladimir Legac, Branimir Magdalenić, Krunoslav Mikulan, Ivana Nikolić, Lena Sušić, Tamara Turza-Bogdan, Tedo Vrbanec, Predrag Vuković, Ljubomir Levačić, Dubravka Glasnović Gracin, Goran Lapat, Tea Pahić, Ivan Šerbetar, Ljubica Bakić-Tomić.

Sveučilište u Dubrovniku: Mateo Milković, Vesna Vrtiprah, Vlatko Lipovac, Branko Glamuzina, Dalibor Ivušić, Branko Putica, Ivo Ban, Željko Kurtela, Marina Mirošević, Vlasta Bartulović, Pero Maldini, Krunoslav Pisk, Olga Šundrica, Mireja Muhoberac, Katija Palunčić, Jelena Dubelj, Paulina Bačić, Maja Grgurević, Lidija Jović, Sonja Pirjač, Sandra Buratović, Anđelka Marinović, Ana Pujo, Sofija Bogoje, Lucijana Leoni, Ivana Jurković, Nenad Jasprica, Jurica Jug Dujaković, Daria Vučijević, Sandra Memunić, Marijana Lujo, Sanja Živković.

Univerzitet u Beogradu - Filozofski Fakultet: Аdаm Kovаčević, Аleksаndаr Bošković, Аleksаndаr Bulаjić, Аleksаndаr Gordić, Аleksаndаr Dimitrijević, Аleksаndаr Dobrijević, Аleksаndаr Zorić, Аleksаndаr Kаdijević, Аleksаndаr Kostić, Аleksаndаr Lomа, Аleksаndаr Molnаr, Аleksаndаr Pаlаvestrа, Аleksаndаr Popović, Аleksаndаr Fotić, Аleksаnder Bаucаl, Аleksаndrа Zorić, Аleksаndrа Ilić-Rаjković, Аleksаndrа Pejаtović, Аljošа Mimicа, Аnа Аltаrаs, Аnа Bаnić Grubišić, Аnа Petković, Аnа Pešikаn - Аvrаmović, Аnа Popović-Pecić, Аndrej Jаndrić, Аndrijа Veselinović, Аnđelkа Ignjаčević, Аrsen Đurović, Biljаnа Bodroški-Spаriosu, Bobаn Tripković, Bodin Vuksаn, Bojаn Žikić, Bojаnа Bursаć Džаlto, Borа Kuzmаnović, Boris Pendelj, Borjаnkа Bаtinić, Brаnislаv Аnđelković, Brаnislаv Todić, Brаnkа Аleksendrić, Brаnkа Vrаnešević, Vаsilije Gvozdenović, Vedrаnа Mаrlog, Verа Vаsiljević, Verа Vrаtušа-Žunjić, Verа Rаjović, Vitomir Jovаnović, Vlаdа Stаnković, Vlаdаn Đorđević, Vlаdimir Vuletić, Vlаdimir Ilić, Vlаdimir Ribić, Vojin Dаbić, Vojin Nedeljković, Gorаn Opаčić, Gordаn Mаričić, Gordаnа Vulević, Gordаnа Gorunović, Dаnijel Sinаni, Dаnijelа Đorović, Dаnijelа Petrović, Dаnijelа Stefаnović, Dаrа Dаmljаnović, Dаrinkа Аnđelković, Dаrko Todorović, Dijаnа Plut, Drаgаn Bulаtović, Drаgаn Vojvodić, Drаgаnа Grbić, Drаgаnа Pаvlović-Breneselović, Drаgicа Pаvlović-Bаbić, Drаgo Đurić, Dušаn Bаtаković, Dušаn Mrkobrаd, Dušаn Stojnov.

Filozofski fakultet u Splitu: Ljerka Šimunković, Pavo Barišić, Joško Božanić, Sanja Čurković-Kalebić, Mirko Jakić, Jasna Jeličić-Radonić, Mislav Kukoč, Miroslav Palameta, Željko Peković, Šime Pilić, Ivana Prijatelj-Pavičić, Ivan Šimat, Danica Škara, Marko Dragić, Nikola Glamuzina, Aleksandar Jakir, Maja Ljubetić, Stjepan Rodek, Nenad Rogulj, Boris Škvorc, Marko Trogrlić, Josip Vrandečić, Stojan Vrljić, Nevenko Bartulin, Ivana Batarelo Kokić, Ivan Bošković, Snježana Dobrota, Gordana Galić Kakkonen, Hicela Ivon, Srećko Jurišić, Goran Kardum, Vesna Kostović-Vranješ, Sonja Kovačević, Edi Miloš, Jadranka Nemeth-Jajić, Hrvoje Relja, Renata Relja, Sanja Stanić, Marija Brajčić, Dražen Čular, Jagoda Granić, Mladen Hraste, Anton Kovačević, Dubravka Kuščević, Lada Maleš, Gloria Vickov, Željka Zanchi, Irena Mišurac Zorica.

Ramiro.hr, New Horizons edukacijski centar, Sapienta Nova, CENTAR ZA ŽENE ŽRTVE RATA - ROSA, Centar za ženske studije Zagreb, Lezbijska organizacija Rijeka - Lori, Ženska Infoteka Zagreb, Udruženje "Baranja" - Bilje, Domine - Split, Autonomna ženska kuća Zagreb, BUŽE - Buje, Centar za mentalno zdravlje i ljudska prava - Zagreb, CGI Poreč, "DELFIN" Pakrac, DEŠA Dubrovnik, "Jedro" Slavonski Brod, Kuća SEKA, KŽP Pakrac, Lezbijska grupa KONTRA, Mirovna grupa OAZA, P.G.D.I., SDF - ženska inicijativa, TARA Ličko Petrovo Selo, Udruga LORI, Ženska grupa Donji Lapac, Udruga žena "Nit" Korenica, UŽRH "BOLJA BUDUĆNOST", Ženska grupa Split, Ženska inicijativa Šibenik, Ženska udruga "IZVOR", ŽENSKA SEKCIJA SSSH, Abrakadabra integrirane komunikacije.

Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET: Iva Jovović, Marko Miklin, Denis Ježdik, Barbara Sajko.

Udruga za razvoj civilnog i informacijskog društva "CID" Bilje: Pavo Nikolić, Karmen Salha, Elvis Hlevnjak, Ivan Šarić.

Udruga za zaštitu okoliša Barbarinac: Lovre Grgić, Marijo Bašić, Tonći Gaćina, Alen Alebić, Mate Mrše, Jovica Kozlica, Mark Anton Gančević, Ana Ćurić.

Organizacija B.a.B.e. Zagreb: Sanja Sarnavka, Zdravka Sadžakov, Suzana Kunac, Tanja Repalust, Martana Sirovina, Jelena Host, Martina Čarija.

Transparency International Hrvatska: Saša Šegrt, Marina Lasić, Dušan Vojnović.

Akcija za civilnu transparentnost - Autonomni Centar Act: Teo Petričević, Darko Ciglar, Andrea Vugrinović, Bianka Logožar, Hrvoje Kovač, Kruno Jošt.

Društvo za kulturu demokracije: Slavko Antunović, Valentina Kuntić, Ivan Uldrijan, Igor Gržinić, Vesna Šijak, Renato Matić, Igor Gržinić, Zvonimir Milanović, Patricia Zanketić.

Ekološka Udruga Argonauta, Ekološka udruga Čiopa, EKO KVARNER, Ekološka udruga Krka Knin, Ekološka udruga Izvor, Ekološka udruga Biopa, Ekološka udruga Eko-život, Pokret Prijatelja Prirode - "Lijepa Nasa", Ekološka udruga "Vidra" Ludbreg, Ekološka udruga Vulinec, Udruga Sunce, NEZAVISNA UDRUGA MLADIH, ODRAZ – ODRŽIVI RAZVOJ ZAJEDNICE, Nezavisni magazin za okoliš - Alert, Zaštitarsko-ekološka organizacija Nobilis, UDRUGA FRANJO KOŠČEC, Ekološko društvo Pan – Karlovac, Udruga Zeleni Osijek, Udruga Delfinov San, ZELENA AKCIJA MIČEVEC, Udruga Eko - Zadar, Udruga ECO-OMBLIĆI, Udrug za zaštitu okoliša Jakuševec, Međunarodna mreža organizacija za zaštitu prirode i okoliša PCAP, Udruga za promicanje aktivizma - Amandla, Udruga za poboljšanje kvalitete života Involvo Varaždin, Udruga za unapređenje kvalitete življenja Futura Mostar, Udruga za poboljšanje kvalitete života djece i odraslih "Šareni Svijet", Društvo za unapređenje kvalitete života u Zagrebu, Udruga RODA - Roditelji u akciji, Ekološka udruga "Planet Zemlja", Udruga za promicanje ekologije i turizma "EKOTURISTIKO", LOBI Udruga za razvoj i organiziranje lokalne zajednice, Udruga Prospero, Udruga "NG-buntovnici",Novi Svijet - Ideje za redizajn civilizacije.

Udruga za razvoj civilnog društva "Smart", Udruga za razvoj civilnog društva i humanitarno djelovanje Dijalog, Udruga mladih za razvoj civilnog društva "Aktivist", Udruga za razvoj civilnoga društva "Osmijeh", Udruga za unapređenje i razvoj civilnog društva "OPTIMIZAM" Šenkovec, Portal MojaEnergija.hr, Društvo za oblikovanje održivog razvoja "DOOR", Udruga Mi - Split, “BURA” mreža organizacija civilnog društva u RH, Centar za mlade Pula, Udruga za razvoj organizacija civilnog društva i civilnih inicijativa "Svima", Udruga za civilno društvo i kvalitetu življenja Srma Sinj, Portal vrijeme je.com, Društvo znanost.org, Zaklada za promicanje gospodarskih interesa, Udruga za intelektualni i kreativni razvoj IKRA, Udruga za unapređenje obiteljskog života "Petkom u pet", Hrvatski istraživački klub, Udruga za razvoj Hrvatske, Udruga Reforma, Centar za razvoj demokracije CERD, Filozofija.net.
Last Edit: 3 years, 9 months ago by administrator.
The topic has been locked.

Novac I Mentalna Higijena 3 years, 9 months ago #1075

Novac I Mentalna Higijena: 3 Dio - Supotpisnici Zahtjeva

Kriminal, bolest, diktatura, ili samo ekonomija?


Popis Supotpisnika Zahtjeva:

- Ispred organizacije "Jupiter Projekt" i udruge "PROJEKT", koordinator i predsjednik Rolan Dujmić.

- Udruga za razvoj civilnog i informacijskog društva "CID" Bilje i i Web zajednica Bilje.

- Miroslav Ćelap (Kutina).
Last Edit: 3 years, 9 months ago by administrator.
The topic has been locked.

Novac I Mentalna Higijena 3 years, 9 months ago #1085

Novac I Mentalna Higijena: 4 Dio - Prispjeli Odgovori

Kriminal, bolest, diktatura, ili samo ekonomija?

Zbunjenost mrtvom tišinom ne znači da ne postoji argumenti. Vrijeme sada prolazi brže nego uobičajeno. Percepcija i stvarnost su u stanju tranzicije. Ljudska moždana tvar se suočava s nelinearnim izobličenjima koja progresivno rastu.


Last Edit: 3 years, 9 months ago by administrator.
The topic has been locked.

Novac I Mentalna Higijena 3 years, 9 months ago #1086

Novac I Mentalna Higijena: 4 Dio - Prispjeli Odgovori


Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju? Svako tko ima utjecaj na javno mijenje, odgovoran je za posljedice onog u što su ljudi povjerovali kao rezultat upoznavanja s objavljenim i neobjavljenim, izjavljenim i prešućenim sadržajem. Ovaj javni upit - službeni zahtjev za odgovorom, upućen je osim prvenstveno svakom policajcu osobno i psihijatrijskim ustanovama, svima onima koji kroz proces mentalne higijene imaju bilo kakav utjecaj na stvaranje i oblikovanje javne svijesti. Na popisu kontaktiranih su saborski zastupnici, lokalne i regionalne vlasti, političke stranke, mediji, sindikati, udruge civilnog društva, ljudi iz znanstvenog i obrazovnog sektora.

- 10.01.2011 / Slavko Sonntag: "Hvala Vam. Pročitao sam. Odgovorit ću. Čovjek je važan, a ne kapital. Novcu treba vratiti prvobitnu namenu. Ne može i neće manje od 0,01% ljudi odnijeti konačnu pobjedu nad ostatkom čovječanstva".

Sveukupni Broj Konkretnih Odgovora = 0

Link na "Otvorena Rasprava - Novac I Mentalna Higijena", mjesto predviđeno za razgovor u vezi sa sadržajem, pitanjima i odgovorima iz ovog službenog zahtjeva.
Last Edit: 3 years, 9 months ago by administrator.
The topic has been locked.

Novac I Mentalna Higijena 3 years, 9 months ago #1087

Novac I Mentalna Higijena: 4 Dio - Prispjeli Odgovori

Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju? Svako tko ima utjecaj na javno mijenje, odgovoran je za posljedice onog u što su ljudi povjerovali kao rezultat upoznavanja s objavljenim i neobjavljenim, izjavljenim i prešućenim sadržajem. Ovaj javni upit - službeni zahtjev za odgovorom, upućen je osim prvenstveno svakom policajcu osobno i psihijatrijskim ustanovama, svima onima koji kroz proces mentalne higijene imaju bilo kakav utjecaj na stvaranje i oblikovanje javne svijesti. Na popisu kontaktiranih su saborski zastupnici, lokalne i regionalne vlasti, političke stranke, mediji, sindikati, udruge civilnog društva, ljudi iz znanstvenog i obrazovnog sektora.

- 11.01.2011 / Denis Galant (Istarska županija): "Hvala ali me pustite na miru!"

Sveukupni Broj Konkretnih Odgovora = 0

Link na "Otvorena Rasprava - Novac I Mentalna Higijena", mjesto predviđeno za razgovor u vezi sa sadržajem, pitanjima i odgovorima iz ovog službenog zahtjeva.
Last Edit: 3 years, 9 months ago by administrator.
The topic has been locked.
Time to create page: 0.51 seconds