Da li je u pitanju fanatizam, zatupljenost, indoktriniranost, blesavost, zaostalost, strah, prisila ili nešto slično, to je najmanje bitno, bitna je mjera u kojoj je to moguće, i sve mi se više čini da je društvena transformacija u ovoj zemlji nemoguća.

Jučer je u Kninu za učenike 7 i 8 razreda osnovne škole organizirano prikazivanje filma o holokaustu "Posljednji let Petra Ginza" i predavanje na istu temu Branka Lustiga. Branko Lustig je inače svjetski poznati filmski producent, dvostruki dobitnik nagrade Oskar. Nije na odmet spomenuti da je u povodu Holokausta film "Posljednji let Petra Ginza" prikazao i UN.

Dan prije ove manifestacije, u Zadru je jedna učenica smatrala da se u filmu blati kršćanstvo iz razloga što se kao druga strana medalje uz ljepotu kršćanske crkve pojavljuju zločini učinjeni od strane kršćana. Mediji su zatim napuhali Lustigovu izjavu da nakon Auschwitza više ne vjeruje u Boga.

Na projekciju filma "Posljednji let Petra Ginza" u Kninu nije došao niti jedan jedini učenik.
Ravnatelja Osnovne škole Domovinske zahvalnosti u Kninu, vjeroučitelja Ivana Uzuna nema čak ni na telefonu, a mutava mu je i elektronska pošta. Nedostupna je također i Slavica Šimić - ravnateljica Osnovne škole dr. Franjo Tuđman.

Lustig je poslije prokomentirao kako su škole u kojima djecu ne uče da su se dogodili križarski ratovi - jako loše škole. Kninskim ravnateljima osnovnih škola poručio je sljedeće: "Kad je nadbiskup Bozanić išao posjetiti Jasenovac, uopće nije došao do 'cvijeta'. Stigavši na pola puta, pogledao je sat i rekao kako mora otići jer se žuri na konferenciju. Za njega je konferencija bila važnija od toga da ode do 'cvijeta' i pokloni se žrtvama. Slična je situacija i s bojkotom ovog predavanja".

Aktualnu situaciju u odnosu na pokret "Tranzicijska Pula", iznio sam ovdje.

Organizatori radionice "Solidarna Razmjena" u Puli još uvijek se nisu udostojili odgovoriti na postavljena im pitanja?

Saša Reljić:
Dobro, što razmjenjujete?

Danijel Balaban:
šta nije očito iz; otkup hrane od eko proizvođača

Saša Reljić:
Očito je relativno, otkup nije razmjena ili ti trampa

Danijel Balaban:
ovisi kako gledaš...mi razmjenjujemo naše potrebe za zdravom i lokalnom hranom s proizvođačima koje poznamo i našim novcem koji ostaje unutar kruga lokalne zajednice.

Danijel Balaban objavio je danas na Facebook stranici organizacije "Pula U Tranziciji":

Europski sastanak grupa solidarne razmjene u Milanu 10-12.10.2012

Uskoro nas nekoliko članova GSR grupa u Hrvata ide u Milano na europski sastanak grupa solidarne razmjene kako bi dobili nove informacije i zajednički kreirali sustav GSR-a u Europi (detaljnije o programu u attachmentu)

Dvodnevni sastanak identificirati će zajedničku viziju sistema distribucije hrane u svrhu prehrambenog suvereniteta u Europi, definirati buduće tematske fokuse i razviti organizacijsku strukturu za nove Europske platforme. Cilj je stvoriti decentralizirane platforme gdje ljudi mogu dijeliti vlastita iskustva o projektima distribucije hrane koji su neovisni od centraliziranih tijela ili institucija.

Ovaj sastanak je dio pratećeg procesa nakon Europskog foruma prehrambenog suvereniteta Nyeleni koji se održao u Kremsu prošlog Kolovoza. Teme će se fokusirati oko druge osi (Axis 2 of the Action Plan: "Changing how food is distributed") akcijskog plana: "Mjenjanje načina distribucije hrane".

Koje je naše zajedničko polazište?
Kako iskustva možemo uspješno decentralizirati, a inicijative i rješenja zajedno podjeliti?
Kako možemo povezati resurse na transparentan, demokratski i učinkovit način?
Kako možemo graditi partnerstva kako bi nastavili rad na Osi 2 Nyeleni Europe akcijskog Plana?
Koje metode će nam pomoći u zajedničkom radu?

U dokumentu Udruge Crom Alternativna Razmjena naslovljenom 'Novac I Mentalna Higijena' - stoji: "Svako tko ima utjecaj na javno mijenje, odgovoran je za posljedice onog u što su ljudi povjerovali kao rezultat upoznavanja s objavljenim i neobjavljenim, izjavljenim i prešućenim sadržajem".

Prehrambena suverenost je veličanstvena stvar, a o decentralizaciji da niti ne pričamo. Stoga se Danijel Balaban poziva malo rasvjetliti pozadinu i jednog i drugog oblika društevnog postojanja.

Naime, kako sam ovaj europski sastanak tako i svaka druga slična priča, organiziraju se i u njima se sudjeluje kroz centralizirani novac. Proizvodnja hrane odvija se kroz centralizirani novac. Distribucija hrane odvija se kroz centralizirani novac. Danijele, ne govoriš istinu kad u "Solidarnoj Razmjeni" navodiš da se razmjene obavljaju "našim novcem". Da je taj novac naš, danas se uopće ne bi morali suočavati s problemom prehrambenog suvereniteta. Osim ako se potpuno ne odreknemo upotrebe novca, crno na bijelo onaj tko priča o prehrambenom suverenitetu a ne napominje da se prehrambeni suverenitet nikako ne može ostvariti ako se prije njega ne ostvari monetarni suverenitet - laže.

Nadalje, još važnije!
Suverenitet i decentralizacija nisu dvije iste stvari, to ti je Danijele savršeno jasno objašnjeno u članku Monetarna Reforma: Slobodno Tržište Vs Državni Monopol.
Pretpostavimo da Hrvatska i te europske zemlje eventualno jednom i postanu suverene. Novac i centralizirana moć su simbiozni par, a razlika između suvereniteta i decentralizacije je ta što bez decentralizacije novca ima suverenih država, ali bez decentralizacije novca nema suverenih pojedinaca koji tu državu čine.

Unaprijed zahvaljujem na prosvjetljenju.

Petak u 19:00 na lokaciji Svečana dvorana sveučilišta u Zadru, Obala Kralja Petra Krešimira IV, br.2

Javna tribina o referendumu i kreditnom ropstvu





...Sigurno znate da je Hrvatski Sabor dao pravo bankama da tiskaju naš novac, stvarajući ga iz ničega. Tako stvoreni novac iz ničega, banke nam prodaju kao kredit koji je neotplativ.

Uvjeravaju nas kako je 95% banaka u Hrvatskoj u stranom vlasništvu i to smo prihvatili kao činjenicu. Što ako to nije činjenica? Što ako naše banke nisu prodane nikomu?
Skrivenim zakutcima privatizacije banaka uputio se pravnik Sulejman Tabaković. O svojim saznanjima svjedočio je u svojim intervjuima, javnim nastupima kao predsjednik Udruge Kulin ban.

Odgovori i nepobitne istine do kojih je došao g. Tabaković , po svojoj intrigantnosti, neočekivanim zapletima, još napetijim radnjama, u sebi sadrže više frapirajućeg nego što ima u Da Vincijevom kodu.

O bankarskim kodovima govorit će g. Tabaković na istoj Tribini.

Možda vas citat g. Tabakovića iz jednog cenzuriranog gostovanja u Latinici zainteresira:"Vlasnici banaka u Hrvatskoj su hrvatski tajkuni. Pozivam sve institucije da dokažu i pokažu kako su prodali te banke. Godine 2005. guverner Narodne banke je napisao da su banke u Hrvatskoj preoblikovane u dionička društva ili d.o.o-e. Kojim zakonom, to nije mogao objasniti, jer ga nema. Kako država nije bila vlasnik banaka, nije ih niti mogla prodati, tako kažu presude Vrhovnog suda RH. Nazivi banaka su samo plaćene franšize financijskih asocijacija. Država nije mogla prodati tuđe vlasništvo, tvrditi suprotno bi bilo neozbiljno od bilo koga"...

Nešto ne štima s financijskom bilancom Europske Središnje Banke.
Na kraju prvog tromjesečja ove godine, institut na čijem je čelu Mario Draghi imao je 16 trilijuna i 304 milijarde eura aktive, te 17 trilijuna i 334 milijarde eura pasive. Razlika iznosi više od jednog trilijuna odnosno tisuću milijardi eura.
Tu misteriji nije kraj.
Ako se pogleda konsolidirani financijski izvještaj ECB-a, radi se o iznosu od 3,24 trilijuna eura u opticaju sustava. Gdje nestade sva ta silna trilijunska aktiva i pasiva, kako je izbjegnuta radarska kontrola?
Da niti ne pričamo o tome da je cijela bilanca falsifikat budući da se u pasivu ne stavlja beznačajan trošak proizvodnje novca nego njegov sveukupan nominalni iznos.

Najsvježije:

"Europske zemlje trebaju učiniti daljnje korake, iako ih je teško objasniti i riskiraju u javnom mnijenju proizvesti reakciju odbacivanja", naglašava 'tehnički' premijer Mario Monti, egzekutor diktata europskog super-lobija. Predsjednik Giorgio Napolitano o EU snu: "Ušutkali smo neodgovorne glasove koji su predviđali fatalnu imploziju euro valute, sad ne preostaje drugo nego napredovati s neophodnim mjerama, uključujući i daljnje transfere suvereniteta kako bi se ojačala ekonomska i monetarne unija".