Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Forum
Welcome, Guest
Username Password: Remember me

Globalna Monetarna Reforma I Transformacija Društva
(1 viewing) (1) Guest

TOPIC: Globalna Monetarna Reforma I Transformacija Društva

Re: Globalna Monetarna Reforma I Transformacija Društva 4 years, 7 months ago #2601

  • krila
  • OFFLINE
  • Fresh Boarder
  • Posts: 2
  • Karma: 0
Današnji legalni monetarni simboli veoma nalikuju onome što je Križ simbolizirao u doba Inkvizicije: Instrument torture.

Re: Globalna Monetarna Reforma I Transformacija Društva 4 years, 7 months ago #2603

Danas 13 Kolovoza 2012 u Puli Se obilježava Međunarodni Dan Mladih.
Dan Mladih, Besplatnih Zagrljaja I Informacija.


Na tri različite gradske lokacije, ispred Arene, na Forumu i na trgu Portarata, danas 13 kolovoza udruga ZUM održat će akciju "Dan mladih, besplatnih zagrljaja i informacija". Mladi će volonteri prolaznicima našeg grada dijeliti besplatne zagrljaje i informativne DVD-e na kojima mogu pronaći izjave mladih ambasadora kampanje «Informacija uPRAVO sad – mladi pitaju» te popis korisnih linkova za mlade.

Akcija se organizira u sklopu europske kampanje „Informacija uPRAVO sad – mladi pitaju“ koju organiziraju Europska agencija za informiranje i savjetovanje mladih (ERYICA) i Vijeće Europe, a na nacionalnoj razini je provodi Zajednica info centara u Hrvatskoj.

Kampanja «Informacija uPRAVO sad - mladi pitaju» je namijenjena mladima, medijima i donositeljima odluka. Nekoliko je ciljeva kampanje: osvijestiti mlade da imaju pravo na informaciju, osvijestiti mlade da pravo na informaciju mogu ostvariti u (info) centrima za mlade i medijima i osvijestiti donositelje odluka da je njihova dužnost osigurati mladima pravo i pristup informacijama koje su im potrebne.

U sklopu otvaranja kampanje je Europsku povelju o informiranju mladih 17. travnja 2012. godine potpisala potpredsjednica Vlade i ministrica Ministarstva socijalne politike i mladih Milanka Opačić.

Organizatori akcije pozivaju sve zainteresirane da se uključe u akciju, zatraže svoja prava na informaciju i obrate im se u Centru za mlade, te da ih kontaktiraju na društvenim mrežama i njihovim internetskim stranicama.

1) Da li na hrvatskom zemljopisnom području bilo tko ili bilo što ima pravo polagati pravo na život bilo kog čovjeka (molim imati u vidu da se pitanje striktno odnosi na živog čovjeka od krvi i mesa, a ne na fizičku osobu)?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

2) Što je to što Saboru daje jurisdikciju nad začetim, i kasnije nad rođenim djetetom?

Naime, osim ako dijete bilo ono rođeno ili još nerođeno nije rob, niti jedan drugi entitet mu ne može nametati svoju volju na niti jedan drugi način osim prisilom - nije li tako?


Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

3) Dijete je rođeno, ali to nigdje nije službeno zavedeno. Dva dana kasnije, roditelji su noću, u prolazu, dijete u košari pustili ispred jedne gostionice, a zatim netragom nestali i nikad se više nisu pojavili. Državljanstvo roditelja je nepoznato. Kakav status ima to tek rođeno dijete kad je državljanstvo u pitanju, i koja su njegova prava u tom smislu jednom kad napuni 18 godina?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

4) Kako Sabor stječe jurisdikciju nad strancem (građanin, subjekt ili suveren) koji je kročio na hrvatsko zemljopisno područje?

Naime sve odluke Sabora su u određenim slučajevima samo prividni zakonski autoritet jer zahtjevaju nečiji prethodni dobrovoljni pristanak na njih. Ako ih stranac nije dobrovoljno prihvatio, one su onda ili nametnute silom, ili se samo pretpostavlja da ih je on prihvatio. Koja je od ove dvije mogućnosti ona ispravna, ili to nije nijedna?


Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

5) Osim one Hrvatskog Sabora, postoje li ikakve strane jurisdikcije na hrvatskom zemljopisnom području? Na primjer veleposlanstva i baze stranih vojnih snaga.

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

6) Po zakonu o hrvatskom državljanstvu, hrvatskim državljaninom se smatra osoba koja je to svojstvo stekla po propisima važećim od dana stupanja na snagu tog zakona. Da li je moguće da bilo koja varijacija pravne fikcije - odnosno osobe - poput na primjer tvrtke ili slično, postane hrvatski državljanin? Da li na primjer vlakovi, avioni, automobili, tvrtke ili slično, imaju hrvatsku nacionalnost?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

7) Službenik u MUP-u je zaprimio zahtjev za izdavanjem osobne iskaznice uz kojeg mu je predočen Izvod iz matične knjige rođenih koji glasi (na primjer) na Mirka Mirkovića. MUP je nakon nekog vremena izdao osobnu iskaznicu koja glasi na MIRKA MIRKOVIĆA. Da li će se na uređaju za otkrivanje falsifikata upaliti crveni alarm jer je otkriven pokušaj krivotvorenja nečijeg identiteta? Tko je hrvatski državljanin - Mirko Mirković, MIRKO MIRKOVIĆ, obojica ili ni jedan ni drugi?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

8) Da li je na hrvatskom zemljopisnom području obavezno biti članom društvene zajednice?

Uzmimo na primjer nekoga tko na osnovu postignutih rezultata od osnivanja hrvatske države pa do danas - usred svjetske financijske krize, smatra da je ta društvena zajednica skroz na skroz korumpirana. Da li je za njega moguće legalno biti slobodan, nikome ne činiti zlo, loviti i pecati, živjeti u miru u prirodi i nikoga ne ugrožavati; a biti izuzet od podlijeganja hrvatskim zakonima jer ih odbija prihvatiti?


Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

9) Kako hrvatski državljanin može postati suveren?

Pod suverenim se misli na to da nije državljanin niti jedne zemlje i da ostvaruje svoja i Bogom i prirodom dana prava. Nepostojanje ovakve mogućnosti bi naime značilo da su svi oni koji to žele ostvariti, a ne mogu, ništa drugo nego obični robovi - nije li tako? Biti suveren znači da netko ne mora biti državljaninom ijedne zemlje, iz jednostavnog razloga jer ga je stvorila priroda, a ne država - što se osobito odnosi na Republiku Hrvatsku koja kao takva postoji tek od nedavno. To bi također značilo da je pravna fikcija poput Sabora sama sebi dodjelila pravo na viši autoritet od prirode kroz kojeg onima koji ne pristaju na to da budu kontrolirani, ili prevarom ili na silu nameće svoju volju - nije li tako? Kako se dakle nepostojanje ovakve mogućnosti ne bi moglo tumačiti na niti jedan jedini drugi način nego na onaj da smo svi u stvari robovi u vlasništvu nekoga ili nečega - ako je to slučaj, pitanje se ponavlja - kako hrvatski državljanin može postati suveren?


Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

10) Da li je hrvatski državljanin onaj koji od rođenja živi daleko od civilizacije u planinama na hrvatskom zemljopisnom području, i čije rođenje nikad nije nigdje službeno registrirano? Ako nije, koji je njegov status?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

11) Veoma je iznenađujuća činjenica da jako puno ljudi niti razumije što je novac, niti razumije kako on funkcionira. Postoji li ikakav zakon iz kojeg je jasno i precizno vidljivo da kuna, novčana jedinica Republike Hrvatske, nije samo obični bezvrijedni komad papira već na primjer gram zlata, gram srebra, kilogram pšenice ili neka druga količina bilo kakve materijalne vrijednosti?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

12) Kao i sve druge države na ovom planetu, i Republiku Hrvatsku u ovim teškim trenucima doslovce razjeda javni dug. U financijskom izvješću Hrvatske središnje banke za 2009 godinu, pod obvezama stoji "Novčanice i kovani novac u optjecaju". Ova vrsta obveze je naime jedina vrsta obveze u svijetu za koju nije određen vremenski rok u kojem se treba ispuniti. Po zakonu o Hrvatskoj Narodnoj Banci u kojem stoji "Uvođenje eura kao novčane jedinice", vidljivo je da euro uskoro kao nacionalna valuta stiže i u Hrvatsku. To međutim automatski znači da će dan uvođenja eura u Hrvatsku, za sve one koji u tom trenutku budu posjedovali kune, a ne budu pristali (što je njihovo nepovredivo pravo) na isplatu im originalnog duga nekakvim zamjenskim sredstvom - predstavljati dan naplate obveze Hrvatske središnje banke prema njima.

Da bi prosječni hrvatski državljanin kao dužnik mogao isplatiti 100 kuna javnog duga, ili mora prodati dio vlastite imovine, ili mora odraditi neki posao. Jedan dan prije uvođenja eura u Hrvatsku, on se pojavio u Hrvatskoj Središnjoj Banci i isplatio 100 kuna javnog duga sa 100 kuna zarađenih uloženim radom na kopanju kanala. Dan poslije, kad se u Hrvatskoj središnjoj banci pojavi s novčanicom od 100 kuna, odnosno potvrdom o njihovoj obvezi prema njemu od 100 kuna, iz banke će izaći bogatiji za ono što predstavlja materijalnu garanciju koja stoji iza tog komada papira na kojem je odštampana znamenka 100.

Što će - jasno i precizno, taj prosječni hrvatski državljanin primiti iz ruku službenika Hrvatske središnje banke i time obradovati svoju obitelj? Srebro, broncu, zlato, pšenicu, nešto slično, ili jedno veliko razočaranje u obliku nule?

Prosječni hrvatski državljanin bi eventualno originalnu obvezu Hrvatske središnje banke prema njemu mogao i pristati zamijeniti nekakvom novom. Osim što je papirnata novčanica od 100 eura 10.000 centi, a 10.000 centi 100 eura; što je još 100 eura - jasno, točno i precizno, zakonom utvrđeno i garantirano - u zlatu, srebru, paprikama ili bilo kojoj drugoj materijalnoj vrijednosti?


Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

13) U Republici Hrvatskoj se koristi bankarski sustav poznatiji kao "bankarstvo djelomičnih rezervi", nije li tako? Ako to nije točno, koji je onda sustav u upotrebi?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

14) Kolika je danas obvezna djelomična rezerva?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

15) Ono što se da shvatiti proučavanjem tog sustava je da banke kao rezervu moraju držati samo dio koji nalaže zakon. Na primjer, ako je propisano da je obvezna rezerva 10%, onda banka na osnovu svake kune koju drži u rezervi može nekome posuditi 9 kuna. Je li to točno? Ako nije, po kojim onda pravilima banke nekome posuđuju novac?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

16) Banke čuvaju navedenu rezervu u obliku depozita kod Hrvatske središnje banke. Je li to točno? Ako nije, gdje onda banke drže svoje rezerve?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

17) To znači da ako je položen depozit od 100 kuna, banka može zadržati 10 kuna kao rezervu i nekome posuditi 90 kuna. Je li to točno? Ako nije, koji onda iznos banka nekome može posuditi?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

18) Da li je točno da kroz sustav u pitanju, banka može i zadržati u rezervi svih 100 kuna, i nekome posuditi još 900 kuna?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

19) Bankama je kroz sustav djelomičnih rezervi omogućeno 900 nekome posuđenih kuna iz prehtodnog pitanja jednostavno stvoriti kao obični računovodstveni zapis? Je li to točno? Ako nije, otkuda onda proizlazi iznos od 900 kuna? I da li se tu uopće radi o kunama, ili će se na uređaju za otkrivanje falsifikata upaliti crveni alarm jer je otkriven pokušaj krivotvorenja službene nacionalne valute?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

20) Ako se novac stvara na navedeni način, onda se slobodno može reći da je najveći dio, ako ne i sveukupna količina novca u optjecaju stvorena iz ničeg drugog nego iz običnog poteza olovkom po papiru ili mišem po ekranu računala. Je li to točno?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

21) Ako su gornja razumijevanja načina na koji bankarski sustav funkcionira točna, onda je najveći dio, ako ne i sveukupna količina novca u optjecaju stvorena kao kamatonosni dug prema bankama. No ako banke stvaraju samo glavnicu, otkuda proizlazi novac kojim se moraju platiti kamate?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

22) Ako je istina da se po otplati kredita, novac koji je kroz njih stvoren zatim uništava, onda to znači da banke konstantno moraju drugima posuđivati novac jer bi inače došlo do nestanka novčane ponude. Je li to točno?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

23) Što više banke kreditiraju druge, to je veći sveukupni iznos novca u optjecaju, a samim time i inflacija. Je li to točno?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

24) Ako banke prestanu drugima posuđivati novac, to znači da se količina novca u optjecaju smanjuje i stoga nastupa deflacija. Je li to točno?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

25) Vlada ne stvara novac nego ga posuđuje. Na posuđeni novac treba platiti kamate. Je li to točno?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

26) Porez je način na koji Vlada stvara prihod. Koji postotak od prikupljenog poreza odlazi za isplatu duga i kamata na novac kojeg je Vlada posudila?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

27) Vlada posuđuje sve više novca (kojeg također mora vratiti s kamatama) da bi otplatila kamate na već postojeće dugove. Je li to točno? Ako nije, na koji se onda način otplaćaju kamate?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

28) Ako je kroz dva prethodna pitanja - razumijevanje načina na koji sustav funkcionira ispravno, onda to znači da po pitanju duga Vlada nikako ne može vratiti i glavnicu i kamate. Također, ako je svrha poreza otplaćivanje navedenih kamatonosnih dugova, onda porez za ljude koji žive u Hrvatskoj ne predstavlja ništa drugo nego jednu vrstu ropstva. Nije li to točno?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

Re: Globalna Monetarna Reforma I Transformacija Društva 4 years, 7 months ago #2604

Zaletio sam se neki dan do grada da vidim na šta liči taj "Dan Mladih, Besplatnih Zagrljaja I Informacija" kojeg je organizirala udruga ZUM, pulska organizacija čiji je jedan od osnovnih prioriteta stručno usavršavanje mladih. Dakle tamo ispod Zlatnih vrata, desetak mladih djevojaka, tu negdje između 15 i 19 godina, grle prolaznike. Besplatno.
I ja sam se dao zagrliti.
A onda sam probao preći na ono zbog čega sam se na ovoj manifestaciji i pojavio - reklamirano ostvarivanje prava na dobivanje informacija. Pa sam se tako nakon navođenja cura na kliski led s par jednostavnih pitanja, osobno uvjerio u ovo: "Informacije i pravo na ostvarivanje informacija - što je to, nešto za jesti"?

Onako usput, na kraju sam im pokazao Zahtjev za 28 informacija koje Hrvaska Vlada odbija pružiti. ali to u curama nije izazvalo zaprepašćenje i znatiželju već ignoriranje i negiranje. Čak mi je savjetovano da mi bilo puno bolje da se okanem tehničkih detalja vezanih uz zakone i društenu problematiku, i posvetim se zagrljajima. Međutim, kako sam to u zaključnoj razmjeni riječi s njima ustanovio, niti jedna od njih za doručak, ručak i večeru ne jede zagrljaje.

Re: Globalna Monetarna Reforma I Transformacija Društva 4 years, 7 months ago #2605

administrator wrote:
Facebook - Pula U Tranziciji:
U partnerstvu s udrugama Istarski eko proizvod, Žmergo, Izvor i Aris, organizacija ZMAG tijekom 2012 godine provodi projekt pod nazivom Fine niti lokalnih razvoja.
Projekt "Fine niti lokalnih razvoja" financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, čiji je osnivač Republika Hrvatska.
U ponedjeljak 13 kolovoza, u 17 sati, u prostorijama Planinarskog društva "Glas Istre" u Puli (43 Istarske divizije) održat će se radionica o grupi solidarne razmjene.

Iz ZMAG-ove brošure o grupama solidarne razmjene:

4.1 Povijest
Sve je započelo Danom alternativne ekonomije održinom potkraj 2010. godine na Recikliranom imanju u selu Vukomerić kraj Velike Gorice. Ideja je bila prezentirati različite modele alternativne ekonomije, organizacije poslovanja, malih obrta, zajedničkih vrtova i sl. koji mladim ljudima mogu dati neku drukčiju razvojnu perspektivu nego što to čini društvo u krizi.

3.2.6. Transparentnost i formiranje cijene
Većina lokalnih proizvođača nenaviklih na alternativne ideje formira cijene prema cijenama na otvorenom tržištu.

3.2.3. Financije i naručivanje
Spomenuli smo već na početku vrijednosti kao što su transparentnost i povjerenje. U konzumerističkom društvu novac se često doživljava kao neko božanstvo i nešto na što smo svi osjetljivi. Vraćanjem tih vrijednosti u trgovinu pravimo korak prema zdravijem društvu gdje etičnost, održivost i kvaliteta ponovo zauzimaju svoje mjesto u odnosu na profit.

4.2 Struktura
“Mi smo zajednica predana stvaranju života koji odiše duhom slobode i skladnim međuljudskim odnosima utemeljenim na transparentnosti, povjerenju, solidarnosti,
osobnoj odgovornosti i zajedništvu. Imajući u vidu cjelovitost, skladni međuljudski odnosi neodrživi su bez postojanja uravnoteženog odnosa prema samome sebi i prirodi.

Osim toga, napominje se je razvoj ekološke proizvodnje neodvojivo povezan s potrošnjom, i da je jedan od glavnih naglasaka projekta prehrambeni suverenitet.


Pitanje koje se nameće je kako netko može razumijeti bilo što drugo, ako prvo ne razumije što je to novac? Koristeći se kunama u projektu solidarne razmjene, kako netko može znati prema kome izražava solidarnost ako nema pojma što je i čija je kuna? Kako neko može biti suveren u bilo kom smislu, ako prije svega nije monetarno suveren? Da li postoje i alternative za kunu? Ako je odgovor potvrdan, zašto se to, s obzirom na hvaljenje transparentnošću, nigdje ne spominje?

Hoće li se organizatori radionice "Solidarna Razmjena" u Puli udostojiti odgovora? Kao dobri poznavatelji životnog procesa, sigurno im nije strano da je liječiti biljku s potpuno trulim korijenom uzaludno. Uvjeravati druge da je to moguće, nazovite po slobodnom izboru:

Istina je ta da niti jedna suverena nacija na ovoj planeti nema potrebu posuditi niti jednu jedinu lipu od bilo koga. U teoriji, vladu ništa ne priječi da sama izdaje novac neopterećen dugom i kamatama. Međutim, Bog te pito zbog čega, naš svijet ne funkcionira na spomenuti način. Umjesto toga, nacionalne vlade se zadužuju kod središnje banke posuđujući od njih s kamatama iz ničeg stvoren takozvani "novac". Kakvog to ima smisla? Zašto vlade same ne stvaraju novac? Zašto nitko to ne predloži? Ako je to nemoguće, zašto su onda svi zauzeti besmislenim traženjem načina kako stara dugovanja isplatiti novim zaduženjima, kad između ostalog, ovaj proces predstavlja beskrajnu spiralu kojom se realno bogatstvo iz ruku radnog naroda kroz vladu sustavno prebacuje u ruke globalne financijske elite?


pula-u-tranziciji-razmjena-i-nas-novac.jpg


Pula U Tranziciji: Solidarna Razmjena I Naš Novac

Sinoć je pokrenuta prva Pulska grupa solidarne razmjene.. Nakon dva dana radionica imamo grupu od 30 ljudi. Svi zainteresirani koji želite znati više o projektu posjetite stranicu (ZMAG) u linku. Inače, dogovor je da sljedeći sastanak otkupa hrane od eko proizvođača bude u utorak 21.8 u prostorijama planinarskog društva Glas Istre od 18:00 do 20:00h.

Saša Reljić:
Dobro, što razmjenjujete?

Danijel Balaban:
šta nije očito iz; otkup hrane od eko proizvođača

Saša Reljić:
Očito je relativno, otkup nije razmjena ili ti trampa

Danijel Balaban:
ovisi kako gledaš...mi razmjenjujemo naše potrebe za zdravom i lokalnom hranom s proizvođačima koje poznamo i našim novcem koji ostaje unutar kruga lokalne zajednice.
Last Edit: 4 years, 7 months ago by transmisija.

Re: Globalna Monetarna Reforma I Transformacija Društva 4 years, 7 months ago #2606

Ćiao "transmisija",
hvala na ovoj korisnoj informaciji, inače vezanoj za temu "Pula No Stop - Održiva Kreativna Zona".

Dobrodošao na forum,
drago mi je da ima ljudi koji prate što se stvarno događa oko nas.

Gle, u vezi s organizacijom Pula U Tranziciji i ovom Danijelovom ispaljotinom o "našem novcu"... ima tome nekoliko godina, surfajući po webu slučajno mi se pojavila na ekranu Pula U Tranziciji. Malo smo razmjenili mišljenja voditelj grupe Danijel Balaban i ja, te zaključili da se slažemo da je monetarni problem, odnosno način izdavanja novca i njegove distribucije korijen svih problema čovječanstva. Pula U Tranziciji je tada bilo mrtvo slovo na papiru. Danijelu sam naravno predstavio projekt Crom alternativnog novca i predložio kako bi suradnja između ideje tranzicijskih gradova i ideje o alternativnoj valuti zapravo bio genijalan spoj. Nije prošlo neko vrijeme, mi se našli u Puli, ja dao sve od sebe i zajednički probudismo Pulu U Tranziciji iz mrtvih.
Danijel Balaban je ostvarene rezultate ovako popratio: "Nevjerovatno kako već dugo vremena niš' nismo napravili i stojimo u mjestu, a evo došao si ti i u samo par dana gle šta smo postigli".

Na kraju tog susreta sam, bogat za neka važna iskustva, ovo predložio Danijelu Balabanu, što je on prihvatio: "U prvo vrijeme uopće nemojte spominjati novčani sustav i općenito monetarnu tematiku, jer će 'Pula U Tranziciji' inače postati dio zaborava prije nego li se za nju i pročuje. Bezveze se i truditi, ništa nećemo postići. Prihvatite se tematike i stvari koje banksteri i njihove sluge obožavaju, i vidjet ćeš, sutra će o vama početi pisati 'Regional Express', prekosutra 'Glas Istre', a onda i ostali; zatim ćete bez po muke postati dio te korumpirane strukture. E onda stari moj, jednom kad se to desi, a uvjeravam te da hoće, siguran sam u to, onda 'Tranzicijska Pula' treba malo po malo, postepeno, početi postavljati pitanje monetarnog sustava i dužničkog ropstva, te primjetiti onako čisto slučajno, kako baš u Puli postoji alternativni novčani sustav".

Pula u Tranziciji je dakle, točno onako kako sam predviđao, uspjela postati dio opće korumpirane strukture. U to nema nikakve sumnje. Ja sam ih u novije vrijeme u par navrata pokušao podsjetiti da je sad trenutak za krenuti u onaj drugi dio dogovora, međutim oni ne trzaju. Osobno, ja sam s njima prekinuo svaki kontakt.

Da iskoristim ovu priliku pa da vas sve obavijestim - u vezi s incijativom "Pula No Stop - Održiva Kreativna Zona", neko vrijeme sam snimao situaciju na terenu, sastao se s nekim osobama, i zaključio da nastaviti dalje striktno po planu, ne bi bila dobra opcija. Stoga čemo kao udruga prvo krenuti s objavom onog velikog natječaja kroz kojeg ćemo između ostalog potražiti veći broj razovrsnih stručnjaka... zatim budemo vidjeli kako dalje...

Re: Globalna Monetarna Reforma I Transformacija Društva 4 years, 7 months ago #2607

  • roman
  • OFFLINE
  • Gold Boarder
  • Posts: 227
  • Karma: 0
Zvonimir Baletić - predsjednik Znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo, odgovara na pitanje zašto i na temelju čega bi Hrvatska narodna banka usred ove globalne dužničke krize trebala emitirati - tiskati - ubrizgati nove, dodatne količine domaće valute kune:

"Na temelju svoje pozicije centralne banke! HNB-u ne treba zalog. Zalog je neiskorištena radna snaga, neiskorišteni proizvodni kapaciteti, prirodni resursi, mogu to biti i državne obveznice… A na temelju čega smo mi za vrijeme rata emitirali naš novac? Na temelju ničega! Samo na temelju činjenice da smo dobili državu i da ona može emitirati novac. Novac je uvijek ex nihilo. To pitanje da li iza toga stoji platno, ili stoji zlato, to je samo povijesna ilustracija toga da ljudi moraju vjerovati da iza novca stoji neka vrijednost.

Jer, ako država emitira novac, država može i direktno plaćati i utjecati na socijalne odnose i na promjenu vlasništva. Javlja se strah od gubitka vlasništva pa se financijski krugovi opiru državi pozivajući se na neoliberalnu doktrinu da država ne smije emitirati novac, a nitko ne kaže zašto to država ne bi smjela činiti".
Give a man a gun and he can rob a bank, give a man a bank and he can rob the world.
Crom Alternative Currency System

Date li čovjeku pištolj on može opljačkati banku, date li čovjeku banku on je u stanju opljačkati cijeli svijet.
Crom Alternativna Valuta

Date a un uomo una pistola e può rapinare una banca, date a un uomo una banca e può derubare tutto il mondo.
Crom Notizie Alternative
Time to create page: 0.33 seconds