Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Forum
Welcome, Guest
Username Password: Remember me

Globalna Ekonomija, Financijska Nepravda i Socijalna Pravda
(1 viewing) (1) Guest
  • Page:
  • 1

TOPIC: Globalna Ekonomija, Financijska Nepravda i Socijalna Pravda

Globalna Ekonomija, Financijska Nepravda i Socijalna Pravda 8 years, 11 months ago #1562

  • teknik
  • OFFLINE
  • Platinum Boarder
  • Posts: 535
  • Karma: 0
Globalna Ekonomija, Financijska Nepravda i Socijalna Pravda

Prihvaćanjem odluke o spašavanju kompanija Fannie Mae i Freddie Mac,
Vlada Sjedinjenih Američkih Država je konačno cijelom svijetu jasno
stavila do znanja u kakvoj obmani smo živjeli od kraja 2. Svjetskog Rata.

Ima ljudi koji vjeruju da je ovo dobra odluka.
To su isti oni ljudi koji vjeruju da će nakon 20 Siječnja, nekakvom
magijom novi Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država donijeti mir i
prosperitet, umjesto katastrofalnih posljedica globalnog bankrota koje sve nas očekuju.
Manje više, ovo je ona ista grupa ljudi koja nema tri čiste o nastanku Federalnih Rezervi te
razlici između centralne banke u privatnom, i one u društvenom vlasništvu.

Osim dobivene mogućnosti o praktički nelimitiranim novim kreditima i iznosima novca,
koja u stvari predstavlja novi javni dug (na onaj već postojeći od skoro 100 triliona dolara),
ne smijemo izgubiti iz vida nove ratne i protu-terorističke mjere koje su nas evo dovele do
toga da u skoro cijelom svijetu, živimo u Policijskim Državama.

Bilo je to 1994, kada je David Rockefeller govorio ispred United Nations Business Council-a:
"Sve što trebamo je prava velika kriza i svijet će prihvatiti Novi Svjetski Poredak".
Istu stvar je prije nekoliko dana ponovio i George Bush senior, bivši predsjednik i bivši šef CIA-e:
"Iz ovih vremena neprilika, nepogoda i previranja, mogao bi se izroditi naš objektiv, Novi Svjetski Poredak".

"Spašavanje" kompanija Fannie Mae i Freddie Mac, biti će skroz na trošku poreznih obveznika.
Jasno je da se ne radi o nikakvom spašavanju, već o još dubljem guranju u krizu.
Ovo pogotovo s toga što se bolest zvana dug, ne može izlječiti lijekom koji se zove novi dug.
Kada se tome doda još i činjenica da se ne radi o samo ove dvije kompanije, o samo Američkom
financijsko ekonomskom sistemu, već o propasti cijelo svjetskog bankarskog sistema,
s pravom si postavljamo pitanje zašto se ne pale i ne zvone svjetla i zvona za uzbunu?

Zato što se radi o velikim obiteljskim interesima koji se kriju ispod korporacijskih naziva,
zato što se radi o fašizmu:
rizici su subvencionirani, gubitci društveni,odnosno javni, a profiti su privatizirani.

Koja je razlika između naoružanog pljačkaša i bankarsko političkog sistema?
Ovaj prvi krade novac iz blagajne, a ovi drugi kradu vrijednost novcu koji je u blagajni.



Što dakle može učiniti i šta da radi i kako da se ponaša običan, prosječan građanin.
Na internetu već ima puno stranica i mjesta koje donose vijesti o ovim stvarima.
Mi ćemo vam dati vremensko financijsku prognozu za Veliki Dan Poslije:
Oni će reći: "E, a lijepo smo vam mi govorili".
I mi iz Crom Time Banke ćemo vam imati nešto za reći:
"A lijepo smo vam nudili na tacni monetarnu suverenost cjelokupne svjetske populacije".

S toga, kako bi se lakše snašli u tumačenju ekonomskih zavrzlama i komplikacija,
dok je još na vrijeme, a vremena je nažalost preostalo još malo, možete se poslužiti
ovim tumačem pojmova koji je ujedno i financijski rječnik:

- Additional Capital
Financijski lijek koji spašava život bankama i investicijskim kompanijama koje su
potonule u dugove i nalaze se pred bankrotom.
Dodatni kapital za hitan slučaj je pristigao iz štampanja novih komada papira koji se
zovu dionice, a koje se poslije moraju nekome prodati. Na taj načine se obezvrijeđuje
vrijednost dionica koje su već u opticaju.
Za napomenuti je da firma koja dobro posluje i nema potrebe za zaduživanjem, nema ni
najmanju potrebu za kvotacijom, uvrštenjem svoga imena na burzi kapitala.
Povećanje kapitala na ovaj način je veoma skupo i često novim kupcima donosi i garanciju
na prednost u isplati dividendi i ostalih stvari, ispred svih ostalih.

- Basel 2
Dogovor Basel 2 je internacionalni, međunarodni bankarski sporazum o regulaciji
bankarskog poslovanja, kako bi se spriječile financijske krize na globalnom nivou!?!
Potpisnici sporazuma su i teški monetarni igrači kao Amerika i Europska Unija,
a njihove odredbe i propise, iako nitko ne razumije i ne shvaća, svi odreda
prihvaćaju kao neophodne za globalni prosperitet.

Blank Check Company
- Kompanija sa vrećom novca, ali bez posla.
Ujutro se prvo registrira firma. Onda se navali na gnijezdo sretnih investitora koji su
potpuno, i bez ikakve svijesti o realnosti. Nakon što se domogne njihovog novca,
ide se u potragu za nekakvim poslom u kojeg uvaliti kompaniju. Do navečer,
možda smo u biznisu, većina nije.

- Collateralized Debt Obligation (CDO)
Vjerovatno niste znali, ali ABS (Asset Backed Securities) može zaustavljati i ekonomiju i financije,
a ne samo automobile i ostala motorna vozila.
Banke su u velikim mjerama kreirale takozvane firme Investiment Vehicles (SIV), koje su financirale
kupnju hipotekarnih kredita sa velikim prinosom pretvorene u dionice (CDO, Kolateralizovane dužničke obligacije).
Uzmite hrpu komercijalnih kredita za koje je pokriće bilo što, ili nešto drugo, zgužvajte ih u jednu hrpu i hura,
imamo jedan jedini veliki kredit, kolateralizovanu dužničku obligaciju.
Ma šta god mi htjeli i željeli, CDO zavisi od svoje podloge, od toga šta se njoj krije.
Izgleda da su mnoge banke koje su prodavale strukturne financijske instrumente, financijske instrumente derivate,
u to vrijeme bile prezaposlene, pa za pitanja podloga nisu imale vremena.

- Counterparty
Ime za drugu osobu ili instituciju koja je sa nama u biznisu, poslu, poznatiju kao onu koja u ruci ima torbu.
Ako mi posudiš 10 eura, mi smo suprotno postavljeni dijelovi u istom kreditu ili pozajmici.
Bilo je potrebno osnovati komisiju i komitet, kako bi se utvrdilo zbog čega je upotreba ove riječi neophodna.

- Credit Default Swap
Warren Buffett je nazvao financijske intrumente derivate "financijskim oružjem za masovno uništenje".
Credit Default Swap funkcionira na ovaj način:
Firma 1 dobije kredit, najčešće u bondovima, od Firme 2. Firma 2 strahuje da Firma 1 neće biti u stanju vratiti dug,
odnosno kredit kada za to dođe vrijeme. Zbog toga Firma 2 sklopi posao sa Firmom 3. U zamjenu za regularnu isplatu,
Firma 3 će preuzeti na sebe sve obaveze u slučaju da Firma 1 iznevjeri financijsko povjerenje koje joj
je poklonila Firma 2 i ne isplati dug.

Credit Default Swap je kao neka vrsta osiguranja.
Problem nastaje kada Firma 2 postane previše lukava, pa počne kupovati na desetke, pa i više ovih financijskih
instrumenata od Firme 3, ili neke druge ustanove.
Ako Firma 1 nema novaca i ne plati dugove, Firma 2 će puno zaraditi i ostvariti veliki profit.
Ono što je još gore, Firma 4 i Firma 5, koje nemaju ništa zajedničkog sa ovim poslom, usprkos svemu
tome mogu izdati credit default swap baziran na opkladi u to, hoće li ili neće Firma 1 biti u stanju
isplatiti dug Firmi 2.

Credit Default Swap je toliko velika zavrzlama koja može mutirati u nedogled.
Financijske derivatne ugovore su u stanju razumijeti i shvatiti samo softweri čija je cijena
preko 500.000 dolara.

- Fair Disclosure Rule
Vladina odredba, zakon po kojem su kompanije obvezne pružiti informacije o svojoj financijskoj budućnosti,
te ekonomska i financijska očekivanja koja su pred njima, širokoj grupi investitora i burzovnih analitičara.
Ovaj zakon je vječna utrka za privilegiranom, ekskluzivnom informacijom koja donosi profit i zaradu.
Kako je velika i šokantna zarada na dionicama nemoguća bez ovakvih , unutrašnjih (inside) informacija,
tako možete biti sigurni i spokojni da je sve u redu i po zakonu.

- Liquidity Put
Ovo je obećanje institucije ili ustanove koja prodaje CDO-e, ili MBO (Mortgage-Backed Security),
da će iste otkupiti u slučaju da ih kupac ne može prodati nekome drugome u visini originalne cijene.
U svom samom nastajanju, ideja o omotavanju i grupiranju različitih vrsta dugova u bondove koji će
se poslije prodavati, bila je ta da će se rizici smanjiti povećanjem broja kupaca, pa ako netko i
prebrodi gubitak, to neće biti ništa strašno.
Liquidity Put naprotiv, nije mali rizik koji je rasprostranjen i na ostale, on ostaje na prodavaocima.
Zbog toga, baš u ovim trenutcima, mnoge se banke kuhaju u uzavrelim loncima punih kipućih milijardi.

- Mortgage-Backed Security (MBO)
Sličan i blizak, skoro pa u krvnom srodstvu sa CDO, MBO je financijski instrumenat koji u zadnje vrijeme
oko sebe širi vrlo neugodan zadah. Ovi su Vrijednosni Papiri bazirani na podlozi kojoj kao pokriće za danas,
služe rate kredita koje će biti isplaćene u budućnosti, i onoj dalekoj. Svi se prave i nitko ne zna tko
ih je izmislio i po prvi puta pustio u promet.

- Ninja Loan
Ovi pak nemaju veze sa Japanskim nindžama, koji su ponekad i bili nepromišljeni, ali nikad toliko idiotski
proždrljivi i pohlepni kao moderni brokeri kreditima i dugovima, koji ih poklanjaju ljudima bez posla,
prihoda i imovine, a očekuju ogromne zarade na kamatama.

- Recession
Možda je još nisi vidio, ali ćeš je itekako osjetiti.
Možda je i bolje da ne znaš šta ovaj pojam znači.
Naravno da nije! Guglaj!

- Punch Bowl
Metaforični izraz za laki, novac niske cijene i inflaciju, špekulaciju, nezaposlenost i teška vremena
koja uvijek dolaze kao posljedica jeftinog novca. Novčanica Federalnih Rezervi je na svojoj originalnoj
vrijednosti iz početka 20 stoljeća izgubila 100%. Neizvjesno je šta nas očekuje u narednih, samo nekoliko mjeseci.

- Risk Management
Naprosto su genijalne matematičke jednadžbe po kojima je smeće postalo sigurno i bez rizika.
Što je još ljepše, ne samo da nema nikakve opasnosti, radi se o velikim profitima za sve nas.

- Structured Investment Vehicle (SIV)
Vozači koji voze SIV-ove, naprosto nestanu pri sudaru sa improviziranim eksplozivnim napravama Wall Street-a.
Vozilo je dizajnirano, konstruirano i pušteno u promet na rizik.
Financijska institucija kupi hrpu bondova koji donose fiksne prihode na kamatama, a može proći i
dvadesetak godina prije nego što sazriju, odnosno prije nego što stigne dan za njihovu punu isplatu.
Institucija koja ih je kupila, morala se zadužiti kako bi ih platila. Zarada je u tome da mora platiti
niže, manje kamate od onih koje će joj ti isti bondovi donositi. To znači i da se ta financijska institucija
morala zadužiti na kratki vremenski period, jer kratki periodi i brža isplata znače i manje kamate.
Kako je zarada na toj razlici između kamatama samo 0,25%, da bi bili profitabilni, ovo moraju biti poslovi
sa mnogo nula, milijadne vrijednosti.
Ova se dosjetka može i razbiti o glavu, naročito ako poskupe kamate na kratkoročne kredite, ili ako ih
uopće nema u ponudi, kao što se to upravo počelo dešavati.

- Toxic Waste
Papir poznatiji pod imenom financijski isprdak, besmislica.
Kupuju ga stari i ishlapjeli ljudi, bolje ako su i mentalno bolesni.

- Variable Pricing
Praksa variranja cijena u zavisnosti od ponude i potražnje.
Upotrebljava se i kao zaštitna državna mjera kontrole, suprotno zakonu o slobodnom tržištu.
Naveliko reklamirano variranje cijena, ponosni smo od još iz perioda stvaranja kapitalističkog društva.
Ljudi koji osjećaju variranje cijena kao diskriminaciju, ne fer logiku baziranu na rasnim, religioznim,
spolnim ili socijalnim podjelama i orijentacijama, trebali bi pogledati u cijene kupnje privatnih aviona
koje su stalne i ne variraju, nepromjenljivo visoke.

- VIX
Vjerovatno će vam Vicks inhalator mnogo bolje poslužiti, naime VIX nije ništa drugo nego iks.
VIX je matematička abrakadabra, odnosno simbol, indeks o promjenljivosti burze.
Ljudi vjeruju da VIX predviđa kada će i za koliko cijene porasti ili pasti.
Ljudi su uvjerili sami sebe da znaju kada dionice treba kupiti jer su jeftine, a kada prodati jer su skupe.
Mala grupa ljudi upravlja razvojem burze i ostvaruje profit.
Ti nisi među njima.

- Zone Pricing
Nisu svi ljudi i svi klijenti isti.
Barem ih posao i biznis ne smatraju takvima.
Zbog toga je nešto negdje jeftinije, a drugo negdje drugdje skuplje.

Re:Globalna Ekonomija, Financijska Nepravda i Socijalna Pravda 8 years, 11 months ago #1563

  • teknik
  • OFFLINE
  • Platinum Boarder
  • Posts: 535
  • Karma: 0
Ratna Ekonomija i Tržište Kapitala - Burza Novca

22.Kolovoz.2008 Warren Buffett:
"Nema više, igra je gotova za dvije najveće kreditno- financijske komapnije, Fannie Mae i Freddie Mac. One nemaju više nikakve vrijednosti. Bilo im je godinama omogućeno zaduživanje bez ikakve kontrole. Fannie Mae i Freddie Mac su imali blanko ček otvoren kod vlade".
Ako netko još ne zna tko su ili šta su Fannie Mae i Freddie Mac, objašnjenje je prosto ko pasulj - Amerika.

Pentagon nije u mogućnosti pronaći "nestalih" 2300 milijardi dolara i troši trilione dolara na nacionalnu "sigurnost". Da, Američka (svjetska) ekonomija je ratna ekonomija, a ne poljoprivredna, proizvodna ekonomija ili nešto drugačije od nekakve koristi.
Priznajmo, tokom godina, svi smo se konzumirajući medijske droge koje nas okružuju sa svih strana, naprosto zaljubili u Američke ratove, bez njih više ne možemo.

Nemamo više nikakvog morala i potpuno smo bez savijesti.
Plaćamo poreze koji idu za vraćanje ne postojećih nacionalnih dugova i uvijek nove ratove. Ratove su počele voditi privatne vojske, posvuda oko nas trgovci smrću i ratni lešinari koji troše ogromne količine novca poreznih obveznika. Tužno ali istinito, cijelu priču prodajemo pod nacionalnom sigurnošću, antifašizmom i širenjem demokracije. Onako kako je to objavio ekonomist sa Nobelovom nagradom, Joseph Stiglitz, Irački se rat pretvorio u crnu rupu od 3 tisuće milijardi dolara.

Kako to lijepo objašnjavaju ekonomisti, burze služe da financiraju ekonomiju.
Kompanije koje dobro stoje, uopće nemaju potrebe za kvotacijom na burzi.
Uzmimo naprimjer da ste prije 8 godina, godine 2000 investirali 11.723 dolara.
Za taj ste novac onda mogli kupiti 460 barela nafte, 40 unci zlata ili 9% neke prosječne obiteljske kuće. 8 godina kasnije, s obzirom na Dow Jones Industrial Index, vaših bi 11.723 naraslo na 12.480 dolara. Za to biste mogli kupiti 105 barela nafte (77% manje), 27 unci zlata (66% manje), i bez obzira na ogroman pad cijene nekretnina, samo 6% neke prosječne obiteljske kuće (33% manje).

Interesantno je da iako ni blagi bog pojma nema šta se u međuvremenu desilo sa penzijama, svi mi dobro znamo da smo naše penzije popušili.

Dominque Plion u novinama Le Monde Diplomatique, 09.02.1999:
"Na cijelokupnom Europskom financijskom tržištu, neto izdavanje dionica ili razlika između svih izdanih dionica skupa bruto i otkupa svojih dionica koje vrše same kompanije te isplate dividendi; je negativna cifra već godinama.
Dividende su približne vrijednosti kao i izdavanje dionica, pa je jedini zaključak da kompanije izdaju dionice kako bi povećale broj dioničara."

Burza u stvari uništava kapital. U Americi, tamo gdje je najveća i najslobodnija, 2001 godine naprimjer, sveukupno neto izdane dionice su bile u negativi za 330 milijardi dolara.

Mnogi su naivno, povjerovali u tržište i burze novca, naročito iz zemalja kao što su ove sa područja bivše Jugoslavije. Prošetajte se do tržnice, tamo gdje je transparentnost malo drugačija od one na velikim burzama, tamo gdje se trguje pravim fizičkim vrijednostima, a ne papirićima čiju cijenu i vrijednost određuje Standard & Poors. Za razliku od agencija za kreditni rejting, prodavač će vam na tržnici sigurno dati jedan plod da probate i uvjerite se u njegovu kvalitetu.

U šta se pretvorila burza? U uništavanje ljudskih vrijednosti i osnovnih društvenih odnosa.
Na burzi su uvijek dobivali pojedinci, a ne društvo kao kolektiv.
Društvo je tamo uvijek gubilo svoje plaće, ušteđevine i penzije.
Činjenica je da smo danas svi prihvatili tržišnu ekonomiju, koja sa slobodnim tržištem nema nikakve veze. Svi pokušavamo igrati sami za sebe, a protiv nas samih kao društva i kolektiva. Postali smo izolirani, i svatko u svom izlogu, daleko od očiju drugih, živi od danas do sutra u nadi i pokušaju prodaje svojih, na pola trulih proizvoda. Rezultat je opće osiromašenje i otupljenje.
  • Page:
  • 1
Time to create page: 0.25 seconds