Radi se samo o ekonomiji ili vlade lažu, a banke kradu dok se bogati smiju? Svako tko ima utjecaj na javno mijenje, odgovoran je za posljedice onog u što su ljudi povjerovali kao rezultat upoznavanja s objavljenim i neobjavljenim, izjavljenim i prešućenim sadržajem. Ovaj javni upit - službeni zahtjev za odgovorom, upućen je osim prvenstveno svakom policajcu osobno i psihijatrijskim ustanovama, svima onima koji kroz proces mentalne higijene imaju bilo kakav utjecaj na stvaranje i oblikovanje javne svijesti. Na popisu kontaktiranih su saborski zastupnici, lokalne i regionalne vlasti, političke stranke, mediji, sindikati, udruge civilnog društva, ljudi iz znanstvenog i obrazovnog sektora.
Link na "
Novac I Mentalna Higijena - Službeni Zahtjev"
Pozdrav Branko Ora, zahvaljujem na
javljanju.
[1] "NE! Zašto bi zajam bio krađa?"
U procesu tiskanja novca, ne postoje nikakvi drugi troškovi osim troška proizvodnje novca.
Monetarni simbol stječe vrijednost tek nakon što je izdan, onda kad se zajednica kao takvim - njime počne koristiti.
Dakle u trenutku u kojem je novac nastao, odnosno u momentu u kojem se još uvijek nalazi u rukama bankara, ovaj monetarni simbol je potpuno bezvrijedan.
Kao i u religiji, u ekonomiji također postoji zbunjenost onim što je u stvari simbol sam po sebi, i onim što bi on trebao predstavljati. Kao što novac nije bogatstvo, tako ni onaj trokut sa svevidećim okom u sebi nije Bog.
Da li je ekonomija vezana uz navedeni kredit slična krađi, krivotvorenju ili prevari na štetu navodnog dužnika? Kad upotrijebiš izraz djelomična rezerva, ili frakcijsko bankarstvo, onda to samo po sebi većini ljudi ne znači ništa. Stvar, međutim, kako za koga, recimo za mog klinca od 5 godina i vas odraslog čovjeka, poprima sasvim drugačiju narav kad je povežemo s izrazom kojeg mi ovdje često upotrebljavamo - "stvaranje novca iz ničeg", na jedan jedini mogući način - onaj realni:
U trezoru banke se nalazi 100 dolara. Banka je posudila klijentu 100 dolara. Trezor banke je u tom trenutku ostao prazan?
[3] Da banke ne trpe nikakvu navodnu materijalnu štetu neispunjavanjem navodnih dužnikovih obaveza, ne bi bilo suđenja, zapljena... nitko ne bi vraćao kredite između ostalog i prvenstveno zbog toga što same banke ne bi imale nikakav razlog to od bilo koga uopće zahtjevati. Danas bi umjesto u Paklu živjeli u Raju. Stoga je očigledno, i u praksi i u teoriji, banke se vade na pretrpljenu štetu. E tu navodnu štetu treba dokazati...
Šteta koju je banka navodno pretrpjela nije dokaziva iz jednostavnog razloga što banka nije pretrpjela nikakvu štetu.
Ako mi vi posudite krumpir, a ja vam ga ne vratim, onda ste vi pretrpjeli štetu. Međutim, ako mi banka posudi ništa, i ja joj ne vratim to isto ništa, banka nije pretrpjela nikakvu štetu.
Pod pitanjem broj 1 u zahtjevu, Engleska Središnja Banka otvoreno priznaje: "Banke proširuju kreditnu ponudu jednostavno stvaranjem novca iz ničeg".
Evo što kaže Germany's central bank - the Deutsche Bundesbank:
4.4 Creation of the banks money.
Money is created by "money creation".
Both [central banks] and private commercial banks can create money.
If the central bank granted a loan from a commercial bank and crediting the amount in the account of the bank at the central bank, created “central bank money.”
Money creation by commercial banks.
The commercial banks can create money itself, the so-called bank money. The money creation process through which commercial banks can be explained by the related postings: If a commercial bank to a customer a loan, they booked in its balance sheet as an asset against a loan receivable the client - for example, 100,000. At the same time, the bank writes down the customer's checking account, which is run on the liabilities of the bank's balance sheet, 100,000 euros good. This credit increases the deposits of customers on its current account - it creates deposit money, which increases the money supply.
Drugim riječima, novac je stvoren kao običan unos u knjigu, iz ničega!
Postoji nešto što se naziva "validacija duga - stvarno računovodstvo (validation of the debt - the actual accounting)".
To je proces istraživanja računa u kojem kad se dođe do one prve transakcije zabilježene na računu, nema ni jedne druge istine osim one da zbog neispunjavanja navodne dužničke obveze navodnog dužnika, banka nije pretrpjela nikakvu štetu.
[4] Postoji li ikakav dokaz da novac iza sebe ima bilo kakvu materijalnu podlogu? Pitanje je jednostavno da jednostavnije od toga ne može biti, i ne zahtjeva nikakvu elaboraciju već samo obično DA ili NE. Naravno u slučaju da je odgovor potvrdan, onda dokaz treba i položiti na stol.
- Primjer dokaza da novac ima materijalnu podlogu: Zakonska Odredba O Novcu Nezavisne Države Hrvatske, proglašena u broju 70 Narodnih novina od 08 Srpnja 1941 godine - Vrijednost jedne Kune odgovara vrijednosti od 17,921 miligrama čistog zlata.
- Nevaljani dokaz: 1 kuna je 100 lipa. 1 euro je 100 centa. 1 dolar je 100 centa. Što je 100 lipa - 100 lipa je 1 kuna. Što je 100 centa - 100 centa je 1 euro. Što je 100 centa - 100 centa je 1 dolar.
Pitanje nije ima li novac zlatnu podlogu, nego ima li novac bilo kakvu materijalnu podlogu. Materijalna podloga ne znači zlatna podloga!
Većina onih koji svakog prvog u mjesecu primaju plaću ne razumiju matematičke formule. Ako je kao što to tvrdite novac bio i ostao sredstvo razmjene, i ako se sve centralne banke svijeta kunu u stabilnost novčane jedinice kao glavnog cilja monetarne politike, zašto je onda kupovna moć tijekom vremena neizbježno osuđena pasti sa početnih 100 na finalnu nulu? Ili u prijevodu, na pitanje broj 12 niste htjeli odgovoriti.
[5] Upravo svjedočimo tome kako se u svijetu, ovom u kojem je nedavno u opticaju zabilježen iznos od 1,5 kvadriliona dolara novca u financijskim derivatima; u očajničkim pokušajima skrivanja globalnog bankrota, stvaraju astronomske količine novca iz ničeg. To nikako ne možete poreći.
Sve dok pod pitanjem broj 4 - ima li novac bilo kakvu materijalnu podlogu, ne pružite valjani dokaz za potvrdni odgovor, vaša tvrdnja da se novac ne izdaje iz ničeg - bez ikakve dvojbe nije valjana.
Vidite gospodine Branko, mogu vam predložiti jedan konkretni primjer za pobijanje moje tvrdnje. U financijskom izvješću Hrvatske Narodne banke za 2009 godinu, u bilanci pod obveze stoji "Novčanice i kovani novac u optjecaju". Nije potrebno objašnjavati što znači obveza zar ne? Ova vrsta obveze je međutim jedina vrsta obveze u svijetu za koju nije određen vremenski rok u kojem se treba ispuniti. U zakonu o Hrvatskoj Narodnoj Banci, nevjerovatno ali istinito, bez održavanja ikakvog referenduma, ubačeno je "Uvođenje eura kao novčane jedinice". Znate što to znači? To automatski znači da je dan uvođenja eura ujedno i dan naplate one obveze iz financijske bilance. To znači da svatko onaj tko se tog dana zatekne s kunama u rukama, ima pravo od dužnika, u ovom slučaju Hrvatske narodne banke, naplatiti dug. Onaj tko to želi, jednostavno može prihvatiti da mu od tog trenutka na dalje Hrvatska narodna banka umjesto televizije duguje zrak. Ja međutim inzistiram na svom pravu, onom da mi Hrvatska narodna banka tog dana vrati televiziju!
Slažem se apsolutno da bi u slučaju da je monetarna suverenost u narodnim rukama, sve probleme trebalo tražiti u ljudima, a ne u novcu.
Međutim, u slučaju kao što je ovaj naš, u kojem je monetarna suverenost u privatnim rukama, uzrok svih problema treba tražiti u novcu, a ne u ljudima. Znači u tom slučaju država ne radi ono što joj građani delegiraju, već ono što joj delegiraju kreditori - to je vjerojatno i razlog zbog kojeg ste se od 16 pitanja, zaustavili na onom petom. Naime, danak feudnom gospodaru, seigniorage ili emisiona dobit, moć je odlučivanja o životu i smrti koju nad narodom ima onaj tko u monopolskom režimu izdaje novac kojeg nesvjesno društvo mora kroz zakon na silu prihvatiti.