Život građana u Hrvatskoj pod različitim političkim strankama:

HDZ - Hrvatska demokratska zajednica:
Imaš dvije krave. Vlada ti oduzme obje životinje i prodaje ti mlijeko. Pridružuješ se ilegalnom pokretu otpora i sudjeluješ u sabotažama.

IDS - Istarski demokratski sabor:
Imaš dvije krave. Ulaziš u partnerstvo s američkom korporacijom. Ubrzo imaš 500 krava. Nakon par mjeseci američka korporacija proglašava bankrot.

SP - Savez za Promjene:
Imaš dvije krave. O njima se brine četiri stotine radnika. Reklamiraš punu zaposlenost i visoku produktivnost. Novinari koji se probaju približiti farmi završavaju u zatvoru.

SDP - Socijaldemokratska partija Hrvatske:
Imaš dvije krave. Vlada ti oduzme jednu i da je tvom susjedu.

Hrvatski ekonomski preporod:
Imaš dvije krave. Tvoj susjed nema ni jednu. Osjećaš se krivim zbog toga što si uspješan. Na izborima poklanjaš svoj glas ljudima koji ti zatim oporezuju krave. Primoran si jednu kravu prodati jer ti nedostaje novac da bi platio porez. Ljudi za koje si glasao poreznim novcem kupuju kravu i daju je tvom susjedu. Ne osjećaš nikakvu nepravdu.

KPH - Komunistička partija Hrvatske:
Imaš dvije krave. Vlada ti oduzme obje i snabdijeva te mlijekom.

Ladonja:
Imaš dvije krave. Vlada te oporezuje do točke u kojoj si prisiljen prodati kravu kako bi pomogao seljaku u drugoj državi što ima samo jednu kravu koju mu je tvoja vlada poklonila prošle godine.

HDS - Hrvatska demokratska stranka:
Imaš dvije krave. Vlada ti oduzme oba dvije životinje. Jednu ubije, a drugu natjera da daje mlijeka za 4 krave. Iznenađen si kad se krava mrtva sruši na zemlju.

Piratska Stranka Hrvatske:
Imaš dvije krave. Na izborima pobjeđuju Pirati. Odmah stupaš u štrajk jer želiš tri krave.

Hrvatski laburisti - Stranka rada:
Imaš dvije krave. Smanjiš ih na 5 puta manju veličinu od obične krave i ostvariš 15 puta veću proizvodnju mlijeka. Zatim o tome napraviš dobar crtani film. Iako su krave odavno krepale, ti i dalje dobro živiš od animiranih junaka.

HSU - Hrvatska stranka umirovljenika:
Imaš dvije krave. Genetski ih modificiraš tako da žive 99 godina, jedu samo jedanput mjesečno i same sebi muzu mlijeko.

Hrvatska Stranka Zelenih:
Postoje dvije krave. One otvore tvornicu mlijeka, slastičarnicu i televizijski program. Svoju telad šalju na fakultete da uče za doktore. Kome su još uopće potrebni ljudi?

HIP - Hrvatski istinski preporod:
Imaš dvije krave, ali nemaš pojma gdje su. Uzimaš pauzu za ručak.

HSS - Hrvatska seljačka stranka:
Imaš dvije krave. Prebrojiš ih i ustanoviš da imaš 7 krava. Ponovo brojiš, no ovaj put ispada da imaš 57 krava. Odustaješ od brojanja i otvaraš novu bocu rakije.

Zelena lista:
Imaš deset tisuća krava od kojih niti jedna ne pripada tebi. Drugima naplaćuješ čuvanje.

Akcija mladih:
Imaš dvije krave. Ona s lijeve strane je naročito simpatična.

HSP - Hrvatska stranka prava:
Imaš dvije krave. Obje krave žrtvuješ Bogu.

Sustav Alternativne Valute Crom:
Imao si dvije krave. Jednu si prodao i tim novcem kupio bika. Danas si vlasnik velikog stada goveda.

I crkva i banka žive parazitirajući na narodnoj grbači.

Koliko god se obnovilo starih i izgradilo novih mjesta za bogosluženja, te koliko god porastao broj svećenika, to i dalje ne znači da je priča koju crkva prodaje išta uvjerljivija od avantura iz dječjeg crtanog filma Ben Ten. Bez obzira na to koliko se otmjeno financijski eksperti odijevali i koliko stručnih izraza koristili, ekonomija što nam je nameću ne drži vodu ništa više od znanosti o slot aparatima.

Krajnje je vrijeme da se mase prisjete što bi trebao biti glavni posao crkvenih poglavara i bankara.

Umjesto gušenja nevjere, krajnje je vrijeme da se crkveni poglavari konačno pozabave pružanjem dokaza da Bog uistinu postoji.

Umjesto gušenja nevjere, krajnje je vrijeme da se bankari konačno pozabave pružanjem dokaza da novac uistinu vrijedi nešto više od papira na kojem je tiskan.

euro valuta potpuni fijasko? tko tako kaže, laže! euro valuta je potpuni uspjeh! nikad do sad njih 99% nije nemoćnije i poniznije puzalo pred svojim gospodarima!

uni wrote:

Facebook - Pula U Tranziciji:
U partnerstvu s udrugama Istarski eko proizvod, Žmergo, Izvor i Aris, organizacija ZMAG tijekom 2012 godine provodi projekt pod nazivom Fine niti lokalnih razvoja.
Projekt "Fine niti lokalnih razvoja" financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, čiji je osnivač Republika Hrvatska.
U ponedjeljak 13 kolovoza, u 17 sati, u prostorijama Planinarskog društva "Glas Istre" u Puli (43 Istarske divizije) održat će se radionica o grupi solidarne razmjene.

Iz ZMAG-ove brošure o grupama solidarne razmjene:

4.1 Povijest
Sve je započelo Danom alternativne ekonomije održinom potkraj 2010. godine na Recikliranom imanju u selu Vukomerić kraj Velike Gorice. Ideja je bila prezentirati različite modele alternativne ekonomije, organizacije poslovanja, malih obrta, zajedničkih vrtova i sl. koji mladim ljudima mogu dati neku drukčiju razvojnu perspektivu nego što to čini društvo u krizi.

3.2.6. Transparentnost i formiranje cijene
Većina lokalnih proizvođača nenaviklih na alternativne ideje formira cijene prema cijenama na otvorenom tržištu.

3.2.3. Financije i naručivanje
Spomenuli smo već na početku vrijednosti kao što su transparentnost i povjerenje. U konzumerističkom društvu novac se često doživljava kao neko božanstvo i nešto na što smo svi osjetljivi. Vraćanjem tih vrijednosti u trgovinu pravimo korak prema zdravijem društvu gdje etičnost, održivost i kvaliteta ponovo zauzimaju svoje mjesto u odnosu na profit.

4.2 Struktura
“Mi smo zajednica predana stvaranju života koji odiše duhom slobode i skladnim međuljudskim odnosima utemeljenim na transparentnosti, povjerenju, solidarnosti,
osobnoj odgovornosti i zajedništvu. Imajući u vidu cjelovitost, skladni međuljudski odnosi neodrživi su bez postojanja uravnoteženog odnosa prema samome sebi i prirodi.

Osim toga, napominje se je razvoj ekološke proizvodnje neodvojivo povezan s potrošnjom, i da je jedan od glavnih naglasaka projekta prehrambeni suverenitet.

Pitanje koje se nameće je kako netko može razumijeti bilo što drugo, ako prvo ne razumije što je to novac? Koristeći se kunama u projektu solidarne razmjene, kako netko može znati prema kome izražava solidarnost ako nema pojma što je i čija je kuna? Kako neko može biti suveren u bilo kom smislu, ako prije svega nije monetarno suveren? Da li postoje i alternative za kunu? Ako je odgovor potvrdan, zašto se to, s obzirom na hvaljenje transparentnošću, nigdje ne spominje?

Hoće li se organizatori radionice "Solidarna Razmjena" u Puli udostojiti odgovora? Kao dobri poznavatelji životnog procesa, sigurno im nije strano da je liječiti biljku s potpuno trulim korijenom uzaludno. Uvjeravati druge da je to moguće, nazovite po slobodnom izboru:

Istina je ta da niti jedna suverena nacija na ovoj planeti nema potrebu posuditi niti jednu jedinu lipu od bilo koga. U teoriji, vladu ništa ne priječi da sama izdaje novac neopterećen dugom i kamatama. Međutim, Bog te pito zbog čega, naš svijet ne funkcionira na spomenuti način. Umjesto toga, nacionalne vlade se zadužuju kod središnje banke posuđujući od njih s kamatama iz ničeg stvoren takozvani "novac". Kakvog to ima smisla? Zašto vlade same ne stvaraju novac? Zašto nitko to ne predloži? Ako je to nemoguće, zašto su onda svi zauzeti besmislenim traženjem načina kako stara dugovanja isplatiti novim zaduženjima, kad između ostalog, ovaj proces predstavlja beskrajnu spiralu kojom se realno bogatstvo iz ruku radnog naroda kroz vladu sustavno prebacuje u ruke globalne financijske elite?

11) Veoma je iznenađujuća činjenica da jako puno ljudi niti razumije što je novac, niti razumije kako on funkcionira. Postoji li ikakav zakon iz kojeg je jasno i precizno vidljivo da kuna, novčana jedinica Republike Hrvatske, nije samo obični bezvrijedni komad papira već na primjer gram zlata, gram srebra, kilogram pšenice ili neka druga količina bilo kakve materijalne vrijednosti?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

12) Kao i sve druge države na ovom planetu, i Republiku Hrvatsku u ovim teškim trenucima doslovce razjeda javni dug. U financijskom izvješću Hrvatske središnje banke za 2009 godinu, pod obvezama stoji "Novčanice i kovani novac u optjecaju". Ova vrsta obveze je naime jedina vrsta obveze u svijetu za koju nije određen vremenski rok u kojem se treba ispuniti. Po zakonu o Hrvatskoj Narodnoj Banci u kojem stoji "Uvođenje eura kao novčane jedinice", vidljivo je da euro uskoro kao nacionalna valuta stiže i u Hrvatsku. To međutim automatski znači da će dan uvođenja eura u Hrvatsku, za sve one koji u tom trenutku budu posjedovali kune, a ne budu pristali (što je njihovo nepovredivo pravo) na isplatu im originalnog duga nekakvim zamjenskim sredstvom - predstavljati dan naplate obveze Hrvatske središnje banke prema njima.

Da bi prosječni hrvatski državljanin kao dužnik mogao isplatiti 100 kuna javnog duga, ili mora prodati dio vlastite imovine, ili mora odraditi neki posao. Jedan dan prije uvođenja eura u Hrvatsku, on se pojavio u Hrvatskoj Središnjoj Banci i isplatio 100 kuna javnog duga sa 100 kuna zarađenih uloženim radom na kopanju kanala. Dan poslije, kad se u Hrvatskoj središnjoj banci pojavi s novčanicom od 100 kuna, odnosno potvrdom o njihovoj obvezi prema njemu od 100 kuna, iz banke će izaći bogatiji za ono što predstavlja materijalnu garanciju koja stoji iza tog komada papira na kojem je odštampana znamenka 100.

Što će - jasno i precizno, taj prosječni hrvatski državljanin primiti iz ruku službenika Hrvatske središnje banke i time obradovati svoju obitelj? Srebro, broncu, zlato, pšenicu, nešto slično, ili jedno veliko razočaranje u obliku nule?

Prosječni hrvatski državljanin bi eventualno originalnu obvezu Hrvatske središnje banke prema njemu mogao i pristati zamijeniti nekakvom novom. Osim što je papirnata novčanica od 100 eura 10.000 centi, a 10.000 centi 100 eura; što je još 100 eura - jasno, točno i precizno, zakonom utvrđeno i garantirano - u zlatu, srebru, paprikama ili bilo kojoj drugoj materijalnoj vrijednosti?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

13) U Republici Hrvatskoj se koristi bankarski sustav poznatiji kao "bankarstvo djelomičnih rezervi", nije li tako? Ako to nije točno, koji je onda sustav u upotrebi?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

14) Kolika je danas obvezna djelomična rezerva?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

15) Ono što se da shvatiti proučavanjem tog sustava je da banke kao rezervu moraju držati samo dio koji nalaže zakon. Na primjer, ako je propisano da je obvezna rezerva 10%, onda banka na osnovu svake kune koju drži u rezervi može nekome posuditi 9 kuna. Je li to točno? Ako nije, po kojim onda pravilima banke nekome posuđuju novac?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

16) Banke čuvaju navedenu rezervu u obliku depozita kod Hrvatske središnje banke. Je li to točno? Ako nije, gdje onda banke drže svoje rezerve?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

17) To znači da ako je položen depozit od 100 kuna, banka može zadržati 10 kuna kao rezervu i nekome posuditi 90 kuna. Je li to točno? Ako nije, koji onda iznos banka nekome može posuditi?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

18) Da li je točno da kroz sustav u pitanju, banka može i zadržati u rezervi svih 100 kuna, i nekome posuditi još 900 kuna?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

19) Bankama je kroz sustav djelomičnih rezervi omogućeno 900 nekome posuđenih kuna iz prehtodnog pitanja jednostavno stvoriti kao obični računovodstveni zapis? Je li to točno? Ako nije, otkuda onda proizlazi iznos od 900 kuna? I da li se tu uopće radi o kunama, ili će se na uređaju za otkrivanje falsifikata upaliti crveni alarm jer je otkriven pokušaj krivotvorenja službene nacionalne valute?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

20) Ako se novac stvara na navedeni način, onda se slobodno može reći da je najveći dio, ako ne i sveukupna količina novca u optjecaju stvorena iz ničeg drugog nego iz običnog poteza olovkom po papiru ili mišem po ekranu računala. Je li to točno?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

21) Ako su gornja razumijevanja načina na koji bankarski sustav funkcionira točna, onda je najveći dio, ako ne i sveukupna količina novca u optjecaju stvorena kao kamatonosni dug prema bankama. No ako banke stvaraju samo glavnicu, otkuda proizlazi novac kojim se moraju platiti kamate?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

22) Ako je istina da se po otplati kredita, novac koji je kroz njih stvoren zatim uništava, onda to znači da banke konstantno moraju drugima posuđivati novac jer bi inače došlo do nestanka novčane ponude. Je li to točno?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

23) Što više banke kreditiraju druge, to je veći sveukupni iznos novca u optjecaju, a samim time i inflacija. Je li to točno?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

24) Ako banke prestanu drugima posuđivati novac, to znači da se količina novca u optjecaju smanjuje i stoga nastupa deflacija. Je li to točno?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

25) Vlada ne stvara novac nego ga posuđuje. Na posuđeni novac treba platiti kamate. Je li to točno?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

26) Porez je način na koji Vlada stvara prihod. Koji postotak od prikupljenog poreza odlazi za isplatu duga i kamata na novac kojeg je Vlada posudila?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

27) Vlada posuđuje sve više novca (kojeg također mora vratiti s kamatama) da bi otplatila kamate na već postojeće dugove. Je li to točno? Ako nije, na koji se onda način otplaćaju kamate?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

28) Ako je kroz dva prethodna pitanja - razumijevanje načina na koji sustav funkcionira ispravno, onda to znači da po pitanju duga Vlada nikako ne može vratiti i glavnicu i kamate. Također, ako je svrha poreza otplaćivanje navedenih kamatonosnih dugova, onda porez za ljude koji žive u Hrvatskoj ne predstavlja ništa drugo nego jednu vrstu ropstva. Nije li to točno?

Predsjednica Jadranka Kosor ispred Vlade Republike Hrvatske: Odgovor na pitanje se ne može smatrati informacijom, odbija se Zahtjev Udruge Crom Alternativna Razmjena za ostvarivanje prava na pristup informacijama.