Svibanj - tijekom konferencije o tržištu, novcu, monetarnoj i ekonomskoj politici, Željko Rohatinski predstavlja katastrofalnu sliku Hrvatske konstatacijom da osim visokog rasta inflacije, sve ostalo u državi tone, uključujući zaposlenost, građevinarstvo i industrijsku proizvodnju. Lipanj - Željko Rohatinski, 2008 najbolji svjetski centralni bankar, odriče se daljnjeg kormilarenja Hrvatskom Narodnom Bankom. Beznačajna birokratska formalnost ili presudni zaokret koji će se izroditi u konačni znanstveni dokaz da kriza nije sastavni dio hrvatskog DNK?

05 Lipnja 2012 - Adresirano Na:

* Ivan Jakovčić, Župan - Istarska Županija;
* Boris Miletić, Gradonačelnik - Grad Pula;
* Erik Lukšić, Pročelnik, Grad Pula - Upravni Odjel Za Društvene Djelatnosti;
* Istarska Razvojna Agencija;
* Glas Istre Novine;
* Nenad Marjanović Fric, Urednik - Regional Express Online Magazin;
* Nacionalna Zaklada Za Razvoj Civilnog Društva.



Iz svjetske ekonomske krize što po nama razornom snagom udara od 2007 kao posljedica neodrživosti monetarnog sustava baziranog ne neograničenom izdavanju kamatonosnog kreditnog novca iz ničeg, izrodile su se dvije međusobno vrlo kontradiktorne istine: prva je ta da je tržišna ekonomija propala, a druga je ona da tržišna ekonomija nikad nije ni postojala. Uzmemo li u obzir i konfuziju koja se stvorila oko ekonomije same po sebi, zbrka je totalna. Naime postalo je kristalno jasno da je potpuno nejasno što je uopće ekonomija i čemu bi ona trebala služiti. Navodeći da ekonomija nije znanost i spominjući obmanu, nedavno se čak i Peter Nobel, odvjetnik i potomak Alfreda Nobela, u ime te obitelji distancirao od dodjele takozvane Nobelove nagrade za ekonomiju.

Kraj 20-og i početak 21-og stoljeća, obilježili su proizvodi do tad nepoznati u povijesti čovječanstva. Radi se o visokotehnološkim čudima koja se mogu proizvoditi u beskonačnost, na primjer: financijski instrumenti, bankarske usluge, glazba, televizija, hardweri, softweri, reklama na Google-u i ostalim tražilicama, društvene mreže... Pola svjetskog društvenog bruto proizvoda - mjere za koju se također ustanovila besmislenost postojanja, danas čine multimedijalni sadržaji.

Očigledno je dakle da su sve poznate ekonomske teorije pale u vodu. Jedino rješenje za izlaz iz dužničke krize identificirano je u novom još većem kamatonosnom zaduženju za globalnu preorijentaciju na proizvodnju nečeg što novcu kojim se kupuje nalikuje kao jaje jajetu - ne može se mjeriti a moguće ga je nelimitirano kopirati. Ne zamjerite, ali već sad pitam: koji je sljedeći recept?

Zaista je tužno posmatrati invaziju frustriranih diplomiranih fakultetlija bez budućnosti na tržišta širom cijele planete. A koliko su samo milijardi eura i dolara milijuni tata i mama investirali u školovanje i visoku specijalizaciju djece koja od toga neće imati nikakve koristi. Umjesto propagandiranog uživanja u sreći i blagostanju, 20 godina života provedenih između 4 zida učionice rezultiralo je očajem i padom u depresiju.

Netko bi mogao reći da i nije sve tako crno kao što se čini, pa s velikim zadovoljstvom primjećuje da se hrvatski mass-mediji i brojne organizacije više nego ozbiljno laćaju misije buđenja svjesnosti da nafte neće biti zauvijek. Svakog dana poruka o neophodnom preusmjeravanju na obnovljive izvore energije sve se više širi. Mene tu sad nešto strašno kopka, a ne radi se o genijalnim izumima Nikole Tesle:

- Pod jedan: hoće li prije nestati nafta ili masa gore spomenutog visoko kvalificiranog mladog potencijala? Da je kojim slučajem riječ o opkladi, ja bih se bez oklijevanja kladio da će stotine milijuna mladih Ajnštajna nestati prije negoli nafta ukoliko se ne odluče preobratiti u fizičku radnu snagu.

- Pod dva: hoće li prije nestati nafta ili općenito posao? Kratka pomisao na robotizaciju, dovoljna mi je da i u ovom slučaju ne zaigram na naftu.


Budući da zdrava i neiskvarena logika upućuje na to da bi nestanak posla umjesto najveće nesreće koja je ikad zadesila čovječanstvo, trebao svim ljudima svijeta predstavljati najradosniju vijest koju su u životu primili - "ništa ne radimo a zahvaljujući robotima svega imamo" - te imajući u vidu toliko često u zadnje vrijeme spominjanu održivost, ne bi li možda umjesto financiranja i bezrezervne podrške presipanju praznog u šuplje, za sve nas, i na kolektivnom i na individualnom nivou, bilo najbolje učiniti nešto slično prijedlogu "Monetarna Reforma" kojim će se Udruga Crom Alternativna Razmjena u Splitu predstaviti na skoroj Konferenciji o transformaciji društva? Ja mislim da je odgovor potvrdan. U stvari, to se usuđujem i tvrditi: ako pažnju umjesto na fotelju Željka Rohatinskog usredotočimo na kunu i zamjenimo je novim novcem neopterećenim primarnom i sekundarnom emisionom dobiti za bankare, njih 1% vratit će se u realnost, a mi 99% jednom zauvijek oslobodit ćemo se od dužničkog ropstva!

Aljoša Đurić,
Predsjednik Udruge Crom Alternativna Razmjena.

Poštovana Nada Landeka,
naslov ove teme je "Pula No Stop - Održiva Kreativna Zona", a u podnaslovu stoji "Otvoreni poziv na sudjelovanje u stvaranju održive kreativne ekonomske, društvene i kulturne zone Pula". Zašto vam se javljam baš s ovog mjesta, lako ćete shvatiti iz u doljnjim redovima pruženog odgovora na pitanje koje ste postavili u otvorenom pismu udruge “Veronika Vera” Vladi Republike Hrvatske.

Dimenzija pljačke koja se 90-ih Hrvatskoj dogodila tijekom procesa pretvorbe i privatizacije, mjeri se zaista velikim količinama novca. Izvjesni Pašk Kačinari tvrdi ne samo da je privatizacijska pljačka izvršena kroz banke, čovjek je siguran da su rat na području bivše Jugoslavije u stvari namjestili upravo bankari s ciljem stvaranja idealnih uvjeta u kojima bi se bez po muke na prevaru mogli domoći društvene imovine. S moje strane, ovoj tvrdnji ne treba ništa dodati, supotpisujem u bilo koje doba dana ili noći.

Draga Nada Landeka, kako će dakle tek biti našoj djeci i unucima, ako smo mi - generacija propala unatoč tome što cijeli svoj vijek radi i stvara - život i zdravlje uzalud potrošili na traženje i dokazivanje pravde? Ne treba biti nadaren ko Nostradamus, jednostavan, točan i precizan odgovor na to naizgled teško i komplicirano pitanje, stoji nam pred nosom. Naime budućnost je već napisana, dovoljno je kako i sami to kažete, "čitati onako kako piše"!

1)
Dokument Udruge Crom Alternativna Razmjena "monetarna reforma" kojim će se ova organizacija u srpnju u Splitu predstaviti na Međunarodnoj konferenciji o transformaciji društva, između ostalog sadrži 28 pitanja upućenih hrvatskoj vladi. U pitanju pod rednim brojem 12, stoji kako je iz Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci gdje se crno na bijelo ističe "Uvođenje eura kao novčane jedinice", očigledno da će euro ubrzo postati hrvatska nacionalna valuta.

2)
Pulski Glas Istre, 06. Lipnja 2012: "Hrvatska je izradila vrlo detaljan akcijski plan za rješavanje preostalih obveza u pripremama za članstvo u Europskoj uniji i sve te obveze bit će ispunjene u sljedećih nekoliko mjeseci" - izjavila je u srijedu u Bruxellesu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

3)
Tijekom kampanje uoči referenduma za pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji, početkom ove godine, ista ta Vesna Pusić posebno se istakla nezamislivim prijetnjama i zastrašivanjem populacije u stilu ako pobijedi "NE", nastupaju očaj, glad i siromaštvo. Ista ta Vesna Pusić, ministrica, naveliko je hvalila transparentnost i dostupnost svih detalja vezanih za članstvo Hrvatske u EU, distribuciju informativnih materijala i brošura po svim kućanstvima (Sve što ste htjeli znati o Europskoj uniji) te knjižnicama, školama, sindikatima, županijama, sveučilištima i političkim strankama (Što donosi članstvo u Europskoj uniji)... U kratko, tih je dana Vesna Pusić posebno naglašavala gdje god je stigla, kako je osnovni cilj Ministarstva do datuma referenduma ponuditi sve relevantne i točne informacije što to znači za građane kad postanemo zemlja EU članica.

4)
Tko je prvi vlasnik?
Dimenzija nove pljačke koja nas očekuje, mjeri se doslovce kao "uzimam sve a dajem ništa".

Ugovor O Funkcioniranju Europske Unije:
POGLAVLJE 2. MONETARNA POLITIKA
Europska središnja banka ima isključivo pravo odobriti izdavanje euro novčanica unutar Unije. Europska središnja banka i nacionalne središnje banke mogu izdavati takve novčanice. Novčanice izdane od strane Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka jedine imaju status zakonskog sredstva plaćanja unutar Unije.

Prosječni hrvatski građani općenito nemaju problema s tumačenjem termina "kreditor" i "dužnik". To da li novčanice izdajem ja, ti Nada ili banka, to je najmanje važno. Tko god to obavljao, bit će plaćen samo za posao tiskanja novčanica a ne i kao njihov vlasnik. Drugim riječima, za jednu novu novčanicu od recimo 500 eura, uzmimo da si je ti Nada tiskala, bit ćeš plaćena 30 centi a ne pet stotina eura. Izdavanje nije isto što i vlasništvo.

Pljačka dimenzije "uzimam sve a dajem ništa" odvija se na sljedeći način:
Eurosystem - "Europski sustav središnjih banaka (ESSB) skup je središnjih banaka kojeg čine Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke (NSB) svih članica EU", stoji na web stranicama Hrvatske narodne banke. Nacionalne središnje banke, nije na odmet navesti, narodne su isto koliko je narodna na primjer domena gradpula.com.
Ono što veoma bode oči, to je da se u gornjem Ugovoru o funkcioniranju Europske Unije nigdje specifično ne navodi da zakonsko pravo vlasništva nad izdanim eurima pripada Eurosystemu.
Posuditi nekome nešto, sposobnost je koja ekskluzivno odlikuje isključivo vlasnika - kako središnje banke novac izdaju samo na jedan način, a taj je da ga s kamatama posuđuju svim ostalim karikama društvenog lanca, očigledno je da centralne banke u momentu izdavanja novca sebi prisvajaju njegovu nominalnu vrijednost iako to nigdje tako nije propisano niti jednim zakonom, propisom, regulativom, ugovorom, rješenjem ili nečim sličnim.

Znači umjesto da država plaća banci samo uslugu tiskanja, ili čak i puno manje od tog ionako beznačajnog iznosa uzmemo li u obzir elektronički novac, događa se nešto nepojmljivo... svi su taoci financijskog sustava, i nema te političke stranke, sindikata, medija, udruge ili nekog drugog tko bi u takvim uvjetima mogao spriječiti glodanje države do koske.

Pozdrav.

U periodu između 2008 i 2011, Europska komisija je odobrila državnu potporu bankama u iznosu od 4,5 tisuća milijardi eura. Ovu impresivnu brojku danas je u javnost plasirao EU povjerenik za unutarnje tržište Michel Barnier. Nakon tri godine pljuštanja pomoći po bankama, bankarska kriza danas se međutim čini još teža. Spisak banaka kojima opstanak ovisi o novoj infuziji državne pomoći, sve je duži. S druge strane, poduzeća i građani suočavaju se s mjerama štednje, rastom poreza i inflacije.

Gledajući iz matematičke perspektive, novac kojeg primamo nije nam dovoljan niti za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, a kamoli za realizaciju ideja i projekata kojima bi mogli pomoći sebi da lakše pomažemo drugima. U isto vrijeme, korumpiranim vladama i političarima, tajkunima, korporacijama i ostalim krupnim ribama što ne rade za dobrobit čovječanstva, na raspolaganju su gotovo neograničeni iznosi novca za paljenje mržnje i ratova, uništavanje okoliša i tome slične strahote.

Svako pod ovim nebom ima pravo na jednake uvjete u podmirivanju temeljnjih životnih potrepština. Svima osigurati takvo nešto nije ostvarljivo pod lihvarskim uvjetima dužničkog monetarnog sustava trenutno na snazi. Pravedna raspodjela bogatstva postat će moguća samo ako pokrenemo novi ekonomski sustav.

Opskrba infomacijama iz uobičajenih izvora, uvjetovala je da je Pula postala mjesto na kojem je iskorijenjena razlika između bankarstva i ljudske prirode građana. Što dolazi prvo? Zla ljudska narav je financijski sustav učinila zlim, ili je zao financijski sustav učinila zlom ljudsku narav? Ako je ljudska narav toliko zla da je i financijski sustav učinila zlim, onda nema drugog zaključka nego da smo mi ljudi zli. Ako nismo zli nego dobri, zašto onda radimo usluge zlom sustavu, a odbijamo činiti dobro sebi i drugima? Izbor biti dobar ili zao ne određuje pismo ili glava kovanice, to je odluka isključivo našeg unutarnjeg bića.

Lijenost je usko povezana s načinom na koji monetarni sustav djeluje u svijetu. Kaladont ne možemo vratiti u tubu, ali ekonomiju i životne uvjete u Puli svakao možemo poboljšati. Smatram da je 'Pula no stop' zona u kojoj nema nikakvog smisla raspravljati o politici i religiji. Svi jako dobro znamo što mora biti učinjeno, usredotočimo se na to! Ne dajmo si odvraćati pažnju, svi smo dio istog tima

zdrava hrana wrote:

Pozdrav forumaši
Možda ne bi bilo loše pokrenuti alternativni ekonomski krug po sistemu na koji funkcionira malonogometni turnir "Moja ulica, moja ekipa". Mislim da uopće ne bi bilo teško podijeliti promo letke po gradu i raširiti glas. Slogan "zato jer ima smisla" što ga je predložio diznilend, meni zvuči odlično. S par riječi na letku o tome što je "Pula No Stop - Održiva Kreativna Zona", kontakt adresom i rokom za podnošenje prijava... tko zna... možda... toliko od mene...

Pulski klinci i klinceze ove subote u zgradi Dramskog studija INK priređuju alegorijsku scensku igru "Pobuna Na Farmi".

Inače, Dramski studio Istarskog narodnog kazališta otvoren je 1996 godine, a radovi u njemu od samog početka se temelje na sustavnom kazališnom obrazovanju mladih.

Pobuna Na Farmi - Osnovnoškolci 5 Razreda - Voditeljica Marijana Peršić

"Bila jednom jedna farma. Možda ne samo jednom, i ne tako davno. Ali, na ovoj farmi žive životinje koje govore, koje čak i pjevaju i plešu:

Svi smo mi različiti,
Ali smo svi prijatelji!

Ipak, imamo problema.
Na ovoj farmi više ničega nema!

Farmer nam ništa ne da!
Riknut ćemo jadni svi od reda.
Al’ nama treba hrane, vode,
Kukuruza i slobode!”

S Kunom Brak Pretvorio Se U Totalni Mrak

Brak s kunom na kraju se za Puljane pokazao kao spoj nespojivog.
U stvarnosti, tragična nekompaktibilnost je postojala od samog početka. Poput mnogih drugih raspada, i za ovaj je kriv, dakako, novac.
Hrvati su pobjedom izvojevanom u Domovinskom ratu usnuli san da će konačno slobodno zaplesati onako kako im se prohtije. Mladoženje su se međutim neraskidivim lancima vezali za razmaženu tiranicu. U normalnim uvjetima, ovakvi bi se problemi rješavali razvodom braka. Ali ovo nisu normalni uvjeti.

Puljani su oboljeli od kroničnog nedostatka novca. Razlog je jednostavan. Jedini izvor jedine valute je presušio. Na svu sreću, alternativna solucija ipak postoji! Tamo gdje ima volje, tamo ima i načina.

Farmer s pozornice Dramskog studija INK, tijekom ove krize nebrojeno je puta prekršio pravila koja je sam donio. Što su životinje svjesnije pozadinskih zbivanja na farmi, to je njemu sve više u interesu učvrstiti moć nad njima.
Tko kaže da mora postojati samo jedna valuta? Obrazovni sustav? Zaobilaženjem bankarskog sektora, eto ti prijane razvoda braka dok si reko keks! Sutra! Danas! Ove sekunde!