Crom Alternativni Novac - Informacija & Edukacija - Analiza : Jugoslavija

Analiza : Jugoslavija - Kontrolirana Demolicija STRANICA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

vjerovatno to niste ni znali no prije ste ga zasigurno drzali pogresnom rukom dok ste mokrili.
problem je rijesen usaid -ovim reformama svih mogucih vrsti,razradjenim u detalje.
poruka medijima bila je : samo dobre vijesti,hvalite politicare.
zbog ovog razloga,neophodno je malo nauciti o ucitelju i dobro istraziti je li pomoc koju smo primili dosla iz
humanitarnih ili nekakvih drugih razloga.

sjedinjene americke drzave : dug

sjedinjene americke drzave : inflacija

u novija vremena,poneki se clanak ipak stidljivo uspio probiti u medije :

Vanjski dug ce pojesti ljude.
Vanjski dug raste nezaustavljivo. Duznicka kriza je pred vratima. Pitanje je jedino tko ce stradati.
To nece biti banke i strana poduzeca vec gradjani s kreditima.
Duznicka je kriza u Hrvatskoj doista ante portas. Uvoz robe, usluga i deviznih transfera za dvije je milijarde eura bio veci od izvoza robe, usluga i transfera.Otkad je ujesen 1993. krenuo stabilizacijski program, Hrvatska sustavno, nezaustavljivo i krajnje besmisleno gomila manjkove u razmjeni s inozemstvom, a istodobno gotovo sve kvalitetnije komade imovine i gospodarskih potencijala ili unutarnjeg trzista prepusta velikim europskim bankama i megakompanijama.
Krunski apsurd takve "razvojne" politike je istodobni gubitak vlasnistva na sve sirem vlastitom podrucju, uz enormno vanjsko zaduživanje. Tako je unazad 11 godina ukupni vanjski dug zemlje povecan sa samo 4,5 na cak 30 milijardi eura, a 92 posto bankarskog potencijala i gotovo sva nacionalna stednja predana nekolicini velikih europskih banaka.
Strane banke, koje stvaraju najveci dio vanjskoga duga nece stradati, nego ce visestruko profitirati - i na kamatonosnim prihodima i na osvajanju imovine pod hipotekom, u slucaju bankrota gradjana i sitnih poduzetnika.

...Uslijedila je sustavna reafirmacija ustaskog rezima. Ministar obrane Gojko susak je na javnome skupu okupljene pozdravljao nacistickim pozdravom. Neke sluzbene jedinice hrvatske vojske nosile su ustaske oznake te imena po ustaskim legionarima Juri Franceticu i Rafaelu Bobanu. Razna drzavna glasila velicala su Nezavisnu Drzavu Hrvatsku i evidentne fasisticke zlocince, pretvarajuci ih u nacionalne heroje. Cijelo to vrijeme u Hrvatskoj se javno i nesmetano obiljezavao dan NDH uz neizbjezne politicke mitinge. Imenom ustaskoga ministra Mile Budaka, nazvano je nekoliko desetaka gradskih ulica i drzavnih institucija.
Uz simbolicku razinu ustaskoga resentimenta, pocelo je i ucestalo pojavljivanje bivsih ustasa u medijima (Danijel Crljen, Ivo Korsky), a predsjednik Franjo Tudjman je pocetkom devedesetih ukazao najvece pocasti Ivi Rojnici, bivsem ustaskom stozerniku u Dubrovniku i potpisniku rasnih uredbi iz 1941. dodijelivsi mu visoko drzavno odlicje te ga je imenovao sefom hrvatskoga ureda u Buenos Airesu. Nakon jos jednog medjunarodnog skandala, Tudjmanova odluka je povucena. Ivo Rojnica je u rujnu 1993. izjavio: "Sve sto sam napravio 1941., napravio bih opet."
Puno jaci odjek u hrvatskoj javnosti izazvalo je sudjenje Dinku Ljubomiru Sakicu, bivsemu zapovjedniku koncentracionog logora u Jasenovcu koji je uhicen i priveden 1998.odmah na pocetku odredjena je pogresna pravna oznaka djela zbog koje se Sakic progoni.Njegove tvrdnje o Jasenovcu u javnosti su potpomognute i morbidnom izjavom bivseg predsjednika Sabora Nedjeljka Mihanovica,1998. po kojoj Jasenovac nije bio " ni ljeciliste ni muciliste ", te je tamo cak postojala i logorska glazba koja je izvodila " Malu Floramye " pa to takodjer govori o karakteru Jasenovca".
NDH je tako obranjena, a proces koji se vodio paralelno sa Sakicevim sudjenjem do kraja je iznio na vidjelo svu tragicnu istinu ustaskog revitaliziranja. · Tjedan dana nakon izricanja presude Dinku Sakicu, svojim izvjestajem o rezultatima sedmogodišnjeg rada oglasila se saborska Komisija za utvrdjivanje ratnih i poratnih zrtava na celu sa Vicom Vukojevicem. Komisija je utvrdila kako su u drugom svjetskom ratu na podrucju danasnje Hrvatske smrtno stradala 293 Zidova.

Fondovi opljackali prognanike
Prognanici-povratnici, branitelji i ratni vojni invalidi tesko su prevareni u kuponskoj privatizaciji. Fondovi su na njima debelo zaradili. Zbog takvih stvari padaju vlade.
Fondovi su na svakom prognaniku i branitelju u prosjeku zaradili od 15 do 25 puta.

Prevarene stedise:
Stedno-kreditne zadruge prevarile oko tristo tisuca gradjana, dosad propalo 25 banaka.
Nitko u drzavi nema tocne podatke koliko je ustedjevine propalo u stedno-kreditnim zadrugama, jer za tu ustedjevinu drzava nikad nije jamcila, ali procjenjuje se da je stecaj i bankrot 147 financijskih organizacija odnio u prah vise milijardi kuna. Slicno kao sto su to proslih godina pokusavali i drugi.
Za propale banke drzava dala 3,8 milijardi kuna.

Nova reforma: Siromasni crknite!
Zahvaljujuci implementaciji zakljucaka Medunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i Svjetske trgovinske organizacije - mirovine ce, kao i zdravstvena zasita, klizati prema dolje.
Bit reforme zdravstva je udar na umirovljenike - lijecit ce se samo bogati, kao u SAD-u, gdje 17 milijuna ljudi nema zdravstveno, ali sustav jako dobro funkcionira..
Hrvatska sve vise i cesce, i po pravilu neuspjesnije, provodi raznorazne reforme, privatizacije, konsolidacije, stabilizacije, implementacije... po diktatu izvana, te neizbježne sanacije iznutra.
Prvo se preko noci drustveno vlasnistvo pretvorilo u drzavno. A drzavno je dijelio drzavnik kako je smatrao za shodno. Cijene su bile prihvatljive (menadzerski kredit s "pocekom", u pravilu s nedovoljnom ili nikakvom garancijom o povratu kredita). Prihvatioci drzavnog vlasnistva a sad "poduzetnici" u pravilu su dokazane Hrvatine od stoljeca sedmog.Isisavanjem novaca iz banaka i mirovinskog fonda nastale su hrpe novokomponiranih poduzetnika, koji su na trzistu mogli prezivjeti jedino ako su imali povlastene ugovore s drzavnim firmama i ministarstvima po, naravno, povlastenim cijenama. Tako su "zivotarili" mnogi. Znacajnom dijelu i to nije bilo dovoljno pa su morali zatraziti "sanaciju" koja je tada, u pravilu, znacila otpisivanje bankarskog menadzerskog kredita. Kako i to netko mora platiti, tako su i banke lagano tonule, ali je sve rijeseno "sanacijom" banaka - novcem poreznih obveznika! A i cime bi drugim moglo i biti? No, kad se "sanacija" banaka ponavljala po drugi, treci put moralo se naci novo rjesenje. Banke su privatizirane, a kako toliko novca nije bilo u Hrvatskoj, on je pronaden izvan granica. Banke su "sanirane", privatizirane i Hrvatska je ostala bez 95 posto bankarskog sustava.

IZVJEŠCE DRZAVNE REVIZIJE O PRETVORBI :
U privatizaciji bez posla ostalo 386.000 radnika
Drzavni revizori su od ukupno 287 tvrtki, koliko su ih "procesljali", pronasli nepravilnosti u njih 216.Od ukupno 69 nepravilnosti, za koje je postojala osnovana sumnja da se radilo o kaznenim djelima, podignuto je samo 12 kaznenih prijava, a veci dio je "pojela" zastara. Sto se tice prekrsaja, kojih je otkriveno ukupno 119, podignuta je samo jedna prijava, zastara je "rijesila" 38 slucajeva, a nakon izmjena zakona 80 slucajeva se vise ne smatra prekrsajima.
Prema ukupnim rezultatima revizije pretvorbe i privatizacije, a Drzavna revizija je od svibnja 2001. godine do rujna 2004. godine provjerila pretvorbeno-privatizacijske postupke u 1556 poduzeca, revizori su otkrili ukupno 1936 nepravilnosti.Od 1556 poduzeca u kojima je obavljena revizija, 345 ih je otišlo u stecaj, a udio malih dionicara u vlasnistvu privatiziranih poduzeca smanjio se za nevjerojatnih 63 posto.
Svi ekonomski strucnjaci se slazu da je proces privatizacije nanio hrvatskom gospodarstvu nenadoknadive stete, prije svega zbog nacina provodjenja i zbog manjkave kontrole u procesu iza same pretvorbe.
Svi pokusaji da se dodje do preispitivanja cijeloga toga procesa, koji je ozbilkjno ugrozio samu bit hrvatskoga gospodarstva, prije svega njen industrijski dio, nikada nisu nailazili na plodno tlo i uvijek se pronaslo neke razloge zbog kojih do takve strucne i argumentirane rasprave nije doslo.

HRVATSKA PREZADUZENOST : Teorija zavjere ostvarena do savršenstva
Hrvatska zbog stranih banaka - korak do bankrota
Hrvatska, koju su do prezaduzenosti dovele strane banke, bez bankrota moze izdrzati jos koju godinu,ali je pitanje kako to izdrzavaju tisuce prezaduzenih gradjana i njihovih naivnih jamaca.
Zadnja snimka Hrvatske narodne banke (izvedena prema metodologiji Svjetske banke) o vanjskoj zaduzenosti zemlje pokazuje da je na prijelazu iz 2004. u 2005. godinu, zahvaljujuci rastucem inozemnom zaduzivanju ovdasnjih banaka (koje su u vecinskom vlasnistvu nekolicine velikih EU-banaka!) Hrvatska postala visoko zaduzenom te najzaduzenijom u skupini 26 tranzicijskih zemalja sjeverne, istocne, srednje i juzne Europe.
Strane banke u Hrvatskoj i za taj crni, kao i za jos vitalni ruzicasti razvoj dogadaja, imaju podjednako mocne odgovore, i ne strahuju od bankrota. U sve zajmove su ugradile cvrste (jamstvene i hipotekarne) osigurace, a mogu se povuci, bar privremeno, cim na to budu prisiljene. Naposljetku, mogu dijelom hrvatske stednje, koja im je u gotovo potpunom posjedu, financirati izvoz svojih kompanija iz Njemacke, Austrije i Italije u Bosnu i Hercegovinu ili u Srbiju i Crnu Goru, jer i tamo, iste banke, postaju dugorocni gospodari financija i biznisa.
Sest godina nakon pocetka predaje cjelokupnog bankarskog sustava (plus telekoma i farmaceutskoga monopola, vecine trgovackog i medijskog prostora i desetaka tisuca najkvalitetnijih nekretnina) i na djelu se pokazuje da se najturobnije procjene iz 1999. ostvarise gotovo sto posto: dugorocna strategija stranih banaka i vodecih kompanija - preuzmi, prezaduzi, pa vladaj - uspjela je do savrsenstva.