Crom Alternativni Novac - Informacija & Edukacija

Sindikat - Masakr u Ludlowu :

ni za vrijeme studija,ni za vrijeme specijalizacije necete naici niti na jedan jedini tekst o strajku rudara
1913 - 1914 u coloradu;NAJVECA BITKA IZMEDJU SINDIKATA I MOCI KOMPANIJA - MASAKR U LUDLOWU.

- radi se o odnosu izmedju vlade i naroda koji postoji jos i danas.
- direktna povezanost izmedju konsolidiranog bogatsva i politicke moci koja se manifestira u mehanizmu zakonodavstva i pravde.
- momcadska igra federalnog sistema,velika i potencirana policijska akcija u interesu bogatih i mocnih.
- efekat narkotika za smirenje u naknadnim komisijama i istragama.

ispod ogromnih kamenih planina je otkriven ugljen,odmah poslije gradjanskog rata.
stigla je zeljeznica i ogromna kolona radnika.posto se nalazi na 15 km od meksicke granice,kompanije su dale oglase kako bi regrutirale radnike imigrante iz meksika za vadjenje ugljena
1902, john d. rockefeller je kupio colorado fuel&iron.1911 je prebacio vlasnistvo (oko 40%) na svog sina johna d. rockefellera jr. koji je davao odluke iz svog ureda u broadwayu (new york).
na 120 metara dubine u totalnom mraku koji je izgledao tako strasno i mocno, ljudi su krampovima razbijali ugljen.pomocnici su ga lopatama ubacivali u vagoncice koje su vukle mule.
visina tunela je bila cirka 1 metar i rudari su morali raditi na koljenima,ili na boku.sistem ventilacije je zavisio od "djecaka trapera" (13-14 godina).odmah u blizini planine su bili kampovi rudara,barake od raspadajuceg drveta,sa starim novinama zalijepljenim po oplatama kako bi se zastitili od zime.
okolo njih rupe,hodnici,industrijske peci,oblaci puni otrova,otpaci,smece oko kojega su se igrala djeca.
rudarska su naselja u stvari bila feudalna kraljevstva upravljana od strane rudarske kompanije.
ona je donosila zakone.naravno da je na snazi bio zakon - zabranjeno kretanje po noci.
sumnjivi stranci se nisu smjeli priblizavati kampovima.zakon su predstavljali ljudi iz kompanije.
ucitelje i popove je takodjer birala kompanija.1914,colorado fuel&iron je posjedovao 27 rudarskih kampova ukljucujuci i zemljista,barake,bareve,skole,crkve,trgovine,...
na pocetku su rudari bili englezi i velsani,a poslije talijani,grci,poljaci i madjari.bilo je puno meksikanaca i crnaca.bez ikakve sumnje,colorado fuel&iron je postao najaca politicka sila u coloradu.
ovo je jedno pismo johnu d. rockefeller-u jr. :

vasa je kompanija cesto optuzivana kao politicka diktatura u coloradu.
primali ste svakoga covjeka i zenu bez obzira na drzvljanstvo.cak su i njihove mule bile registrirane ako su bile sretnice sa imenom i prezimenom.
u tom se pismu spominje i da je kompanija tokom izborne kampanje dala 80605 $ i da je postala poznata kao podrzavaoc proizvodjaca alkoholnih pica.otvorili su se barevi na svakom koraku.jedan je serif koji je izabran uz pomoc kompanije postao suvlasnikom 16 trgovina u rudarskim kampovima.
ovo je pismo napisao bowers iz c.f.&i.
naizgled,njegov dolazak na scenu nije nista promijenio.birokrati iz kompanije su nastavili biti izabirani kao sudci.mrtvozornik i sudci nisu dozvoljavali obestecenja za smrtne slucajeve i povrede na radu.
u las animasu, igrac na srecu - john c. baldwin predsjedavao je porotom u 80% slucajeva.inace je bio vlasnik bara i prijatelj kompanije.

za vrijeme strajka,guverner ammons je intervjuiran na temu gradjanskih sloboda u zemlji kojom je on predsjedavao: ima li ikakvih prava utvrdjenih konstitucijom u coloradu ?
niti malo,tamo gdje se nalaze rudarski kampovi.
zelite reci da u vecem dijelu vase zemlje nema konstitucijom odredjenih prava?
da,bas tako,apsolutno niti jedno jedino pravo

jedan je funkcioner iz colorada referirao komisiji u istrazi oko strajka:
u predjelu huerfano je jako velika rijetkost da se osudi netko tko ima prijatelje.serif jeff farr odredjuje porotu,a porotnici se biraju zavisno o presudi: treba li osuditi ili osloboditi.

na pocetku 1913,united mine workers,koja je organizirala bez uspjeha strajk u rudarskim kampovima deset godina prije,pocela se pomalo organizirati.
predlozen je pregovor sa kompanijom.kompanija je to odbila i uzela je,odnosno zaposlila istraznu agenciju baldwin-felts.vlada je uputila u trinidad komesara za rad kako bi istrazio ono sto je svakim danom postajala sve
veca napetost.nominirano je na stotine serifskih izaslanika u las animasu i huerfanu.
popodne 16.08.1913,jedan je mladic iz united mine workers po imenu gerald lippiat stigao vlakom u trinidad i imao malo zescu prepirku sa istraznom agencijom i njenim tek zaposlenim ljudima.
mladic je ubijen hicem iz vatrenog oruzja.
dvojica osumnjicenih; george belcher i walter belk iz istrazne agencije,oslobodjeni su uz kauciju od 10.000 dolara dok se formirala porota.medju porotnicima su bili:direktor wells fargo expressa,blagajnik nacionalne trinidadske banke,predsjednik sherman-cosmer mercantile,direktor kolumbija hotela,vlasnik lanca trgovina i john c.baldwin-igrac na srecu i vlasnik bara.rezultat:UBOJSTVO IZ SAMOODBRANE.
sindikat se onda poceo organizirati.tajni sastanci su se poceli odrzavati.
u medjuvremenu,istrazna agencija baldwin-felts je pocela unajmljivati na stotine ljudi kako bi se suprotstavila neizbjeznom strajku.
u huerfanu,1 septembra,serif jeff farr je zaposlio 326 ljudi,svi naoruzani i placeni od strane rudarske kompanije.
veliki sastanak 280 predstavnika rudara:dva dana su rudari izrazavali svoje nezadovoljstvo:
- krali su im 400 - 800 libri na svaku tonu ugljena.
- placeni su u bonovima od 90 centi (zakon ne dozovoljava).
- ne postoji norma od 8 radnih sati.
- zakon koji je dozvoljavao rudarima da oni imenuju one koji ce vagati izvadjeni ugljen se uopce nije postovao.
- placa se smjela trositi samo u barevima i trgovinama koje su bile u vlasnistvu kompanije gdje su cijene bile vece za 25 - 40% .
- bili su prisiljeni glasati po volji nadzornika.
- naoruzani strazari su sirili strah i teror medju radnicima.
- srednja plata za 8 sati: 1,68 $ / za 10 sati: 2,1 $
- procenat nesreca je bio duplo veci nego u cijelom coloradu.
kulminacija sastanka je bila pojava majke jones (legendarna),osamdesetogodisnjog organizatora united mine workers,odmah nakon sto se vratila iz strajka u zapadnoj virginiji.
problem koji je opisala majka jones:

danasnji problem u nasoj zemlji je industrijska oligarhija.
sta bi vrijedio ugljen iz ovih rudnika kada ne bi bilo vaseg napornog rada za njegovo vadjenje ? bila sam u zapadnoj virginiji: tamo sam vidjela zene pretucene na smrt, dijete pretuceno na smrt od strane baldwin-felts dok je bilo u majcinom narucju.to je amerika prijatelji moji.napravila sam komitet i rekla im: NEMA KRALJEVA, USLI SMO U DRZAVNE UREDE KOJI SU NASI I MI IMAMO PRAVO DA IH OKUPIRAMO AKO TO ZELIMO.
UZMITE OVE DOKUMENTE I IDITE IH POKAZATI GUVERNERU,NE SPUSTAJTE SE NA KOLJENA,NEMA KRALJEVA,DIGNITE GLAVE !
dala bih sve zlato svijeta samo da je bilo nekoga tko je olovkom mogao to opisati jer bi paralizirao cijeli svijet.
ljudi su dosli sa planina,supljih cipela i praznih stomaka.
REKLA SAM : LJUDI,DOPUSTITE MI DA VAM NESTO KAZEM : SLOBODA NIJE MRTVA,ONA SE SAMO ODMARA U OCEKIVANJU DA JE POZOVETE,DA GLAS 1500 LJUDI ZAVIBRIRA ZRAKOM I STIGNE DO NEBA.ODGOVORILI SU MI : BOZE MAJKO,POZOVITE JE,POZOVITE JE.
zatvorili su me i zavrsila sam na federalnom sudu.tamo me je stari sudac pitao jesam li procitala optuzbu.
rekla sam da jesam.on me upitao zasto sam se pridruzila rudarima kada mi je to bilo zabranjeno ?
rekla sam: ZATO JER MI JE VRHOVNI SUDAC DAO ZA PRAVO DA SMIJEM REAGIRATI I JA REAGIRAM ONDJE GDJE SMATRAM DA JE POTREBNO REAGIRATI.
jedan sudski lizoguzac se digao i rekao :ovo je sud i vi ga morate postovati,cast sudu.
DA,TO JE BILA CAST SUDA,BRKATI STARAC IZA STOLA,STVORILI STE SI VISE BOGATSTVA VI NEGO CIJELO RIMSKO CARSTVO U 1000 GODINA.

23.09.1913 je poceo strajk.
11000 rudara ( oko 90 % ) je postavilo svoje stvari na kola,mule,na ledja i pocelo marsirati izlazeci iz radnickih kampova prema sindikalnim satorima.
jos nisu bili postavljeni svi satori.dva je dana kisilo i snijezilo.to je bila tako tuzna i ponosna slika: rudari po toj kisi koji su stizali u trinidad iz svih pravaca sa svojim obiteljima,stvarima,mulama.
majka jones je poslije posvjedocila:tog je dana u ludlow stiglo 28 prenakrcanih kola.
blato i smece posvuda,mala djeca.satori i madraci skroz na skroz mokri.
navece je satoriste bilo u ludlowu.cirka 400 satora za 1000 osoba izmedju kojih 271 djece.
za vrijeme strajka se u satorima rodilo 21 djece.u satorima je bilo amerikanaca,grka, crnogoraca, bugara, srba, talijana,meksikanaca,tirolaca,hrvata,austrijanaca,...
nasilje je odmah eksplodiralo.baldwin-felts je napravila specijalna oklopna kola sa mitraljezom na vrhu.
zvali su ih speijalna smrt.
17 oktobra su napali satoriste forbes,usmrtivsi jednog rudara i ostavivsi 9 metaka u nozi jednog 10 godisnjeg djeteta. vise manje,u istom trenutku,druge su kompanjine naoruzane jedinice sprovele 49 rudara u trinidad, pracenih specijalnom smrcu i uperenim puskama u ledja.kad je sindikalac g.e.jones to htjeo slikati,direktor baldwin-feltsa,albert fels ga je onesvjestio udarcem pistolja.poslije su ga uhapsili za ometanje javnog reda i mira.istog mjeseca,specijalni oklopni vlak sa 190 strazara naoruzanih puskama i mitraljezima je stizao u ludlow.njega su presreli naoruzani rudari i ubili jednog cuvara.
to je komentirao new york times:
vise od 700 naoruzanih rudara je uslo u borbu protiv strazara.od tada je bilo najmanje 4 sukoba sa strazarima i najmanje je 9 rudara ubijeno.satorista su bila pod totalnom opsadom na mitraljeskim nisanima i pod mocnim
reflektorima konstantno uperenim u njih.
28,10.1913 guverner ammons je objavio ratni zakon,naredio zabranu dolaska strajkolomaca iz drugih zemalja te naredio generalu chasu da posalje nacionalnu gardu u colorado,u zonu strajka.
to je ona "politicka odluka".
ovo je bio jedan od razloga koji je ubijedio guvernera za slanje nacionalne garde,pismo vicepredjednika c.f.i bowersa adresirano na john d.rockefellera jr.u new yorku:

uspjeli smo osigurati suradnju svih bankara u gradu.imali su 3 ili 4 sastanka sa sa nasim guvernerom, slazuci se sa time kako treba dati podrsku drzavi u vidu svih mogucih fondova koji su potrebni za odrzavanje milicije i povecanje sigurnosti sve dok se rudari ne vrate na posao.
osim bankara,drzavnih ureda,agencija za nekretnine,veliki broj vaznih poslovnih ljudi je URGIRAO NA DRZAVU DA PODUZME MJERE PROTIV OVIH NEMORALNIH AGITATORA.
jos jedan vazan sektor je stao na stranu drzave,stampa.

nakon 5 tjedana terora organiziranog od privatne vojske komapnije,rudari u strajku su povjerovali kako je nacionalna garda,koja predstavlja vladu sjedinjenih americkih drzava poslana kako bi uspostavila red.
u ludlowu se stvorila guzva medju radnicima koji su htjeli uzeti americku zastavu za docek nacionalne garde.tisuce zena,djece oslabljenih od izgladnjelosti,poredalo se u kolonu na ulicu obuceni u najljepsu nedjeljnu odjecu,pjevajuci himnu: the union forever.
sa stanice je stizao prvi dio konjice na celu sa generalom chaseom na bijelom konju.poslije njih,stizali su artiljerija i pjesadija.rudari su sa svojim zenama i djecom festali i pjevali u cast nacionalne garde sve dok ova
nije nestala iza satora.
nazalost,nacionalna se garda nije pokazala nista drukcijom od agencije baldwin-felts.
za vrijeme jako ostre i strasne zime 1913-14,u decembru je oficir linderfelt sav okicen medaljama nasamarao jednog klinca.u januaru je kolona zena u trinidau napadnuta od konjice i jedna je 16 godisnja djevojcica terorizirana,udarena konjem na kojem je jahao general chase.jedan od glavnih medju rudarima,grcki diplomat lou tikas je prebijen od istog linderfelta i odveden u zatvor.
nacionalna garda je te zime obavila 172 hapsenja.jedna je velska zena;marry m.thomas,majka dvoje djece,zatvorena tri tjedna u celiju punu parazita.jedan je strajkac prisiljen spavati na smrznutom betonu umro
nakon 25 dana.jednog su 19 godisnjaka vukli van naselja sve dok nije izgubio svijest.
zena jednog rudara;gospodja yankinski je bila u kuci sa svoje 4 djece kad je upala milicija:pokrali su je i kcerci razbili nos.
u segundu,pijani vojnici su prisilili djecu na dvosatno marsiranje,bockajuci ih bajonetima.
rudari su odgovorili istom mjerom:strajkolomac pedro armijo je ubijen.
birokrata herbert smith je brutalno pretucen blizu trinidada.
strajkaci su pucali na kamp gdje su spavali strajkolomci.ubili su 4 strazara,a poslije njega i covjeka koji je ubio lippiatta-george belchera.
guverner ammons je povukao naredbu o uvozu strjakolomaca.nacionalna garda ih je pocela pratiti i stititi na putu do rudnika.komisija je skupila puno dokaza o prekrsaju zakona koji govore o ropstvu.
salvatore valentin,talijan kaze da je na prevaru dovucen iz pittsburgha i prisiljen na rad u rudniku,te da je jedan njegov drug ubijen hicem u potiljak.
majka jones je deportirana od strane nacinalne garde.kada im je pobjegla,pojavila se izmedju stotinjak vojnika koji su opsjedali toltec hotel u walsenburgu.uhapsili su je i ostala je u zatvoru 20 dana,sa dva naoruzana strazara ispred celije.
zene su protestirale protiv njenog hapsenja i 18 od njih je uhapseno.
na pocetku proljeca 1914,fondovi za odrzavanje nacionalne garde su poceli presusivati.samo su place iznosile 30.000 $ mjesecno.bilo je 397 drzavnih i 695 privatnih samo oficira.drzava se opasno zaduzila sa bankama.
na kraju se drzavna vojska morala povuci jer vise nije bilo novca za place.na njihovo mjesto je dosla naoruzana privatna vojska kompanije colorado fuel&iron koja je ovoga puta nosila uniforme nacionalne garde,a bila placena od strane kompanije.
na pocetku 4 mjeseca,guverner ammons je zatrazio njihovu intervenciju.
oni su se rasporedili oko ludlowskih satora i nadgledali tisuce zena.djece, i rudara koji su tamo zivjeli.
jutro 20.04,ljudi majora hamrocka su bacili dvije bombe signalizirajuci tako pocetak napada.u 9 sati, mitraljez je poceo pucati po satorima,a onda su svi otvorili vatru.
nastao je kaos medju zenama i djecom.
stara bitka izmedju vodje strajka tikasa i linderfelta je zavrsila popodne.
zazvonio je telefon koji je za divno cudo jos funkcionirao.bio je to linderfelt,rekao je da je vazno i dogovorise se za sastanak.noseci bijelu zastavu,tikas se susreo sa njime.ovo je svjedocenje jednog mladog inzenjera:linderfelt je podigao pusku i svom snagom udario tikasa po glavi.puska je pukla napola.kad je tikas pao na pod,dosli su vojnici i poceli pucati u njegovo onesvijesteno tijelo.
i druga su dva strajkaca nasla smrt istom metodom.
mitraljezi su nastavljati pucati po satorima usmrtivsi 5 osoba.jedna od njih je bio frank snyder,10 godisnjak.
kad je pala noc,pucnjevi su prestali i vojnici su zapalili satore.onda su poceli opet pucati po ljudima koje je obuzela panika:

jedna je djevojcica od 7 godina pobjegla iz satora,ali cuvsi pucnje se vratila u sator k svojoj obitelji gdje je i poginula skupa sa njima.bila je to obitelj sindikalnog vodje charlesa coste.
totalan kaos.cijela je dolina bila osvijetljena satima.vojnici su osvojili satoriste ludlow,zgariste pepela.
drugog dana,21 aprila:karbonizirana tijela dvije zene i 11 djece.
pogreb se obavio u trinidadu.po lokalnom crvenom krizu,bilo je 26 tijela.
napustajuci pogreb,rudari su uzeli oruzje skupa sa rudarima koje su dovukli sindikati. u denveru,jedan dan poslije otrivenog masakra u ludlowu,sindikat united mine workers je pozvao na oruzje:
neophodno je da se organizirate u grupe i zastitite od ubojstava zena i djece,od privatnih ubojica kompanije koji djeluju u drzavnim uniformama.drzava nas ne brani,moramo se odbraniti sami. NAMJERAVAMO ODBRANITI NASE PRAVO SLOBODNIH GRADJANA.
300 naoruzanih strajkaca je zurno marsiralo u pomoc svojim drugovima u fremontu.
drugi su stizali nocu,noseci oruzje i municiju.stampa je objavila kako se vode sukobi izmedju strajkaca i vojske, NA TERENU IZOLIRANOM OD TELEFONSKIH I TELEGRAFSKIH KOMUNIKACIJA.
4 ekipe zeljeznicara su odbile da voze vlak koji je trebao prevesti vojsku,oruzje i municiju iz trinidada u ludlow.pricalo se o generalnom strajku u ludlowu.
blizu aguilara,kompanijin je imperij bio opkoljen.zapaljene masine,otvori rudnika zablokirani eksplozijama.stampa prenosi: 200 vojnika i placenih strazara je opkoljeno od "naoruzanih bandi strajkaca".
u colorado springsu je 300 rudara napustilo posao kako bi poslo o pomoc svojim drugovima u trinidadu.
prva legalna akcija u pueblu:tamo je federalna porota osudila 8 strajkaca za napad na postanski ured u higginsu.guverner ammons je napravio raport o napadu strajkaca.gradonacelnik trinidada i mocnici zatrazise intervenciju predsjednika woodrow wilsona.u tom je trenutku,medjutim wilson bio zaokupljen sa meksikom.
evo sta se tamo desavalo:

brojni mornari sa jednog od brodova koji su okupirali meksiko,sisli su 9.04.1914 sa broda u tampicu i uhapseni.americki admiral je zahtjevao da se meksiko izvini,podigne americku zastavu i ispali 21 plotun
u znak pozdrava.
wilson je dao ultimatum koji je isticao istog dana,9.04.
za to je vrijeme 22000 ljudi i 52 broda bilo spremno na poziciji.meksiko je htjeo pristati,ali ne na takav sramotan nacin,pod prisilom.
oficir koji je uhapsio amere je uhapsen i meksiko se spustio na koljena u granicama svog ponosa i tolerancije. 20 aprila,wilson se obratio kongresu za upotrebu vojne sile rijecima kako treba braniti ponos amerike i siriti njen utjecaj u smislu postivanja slobode.
new york times pise:
trebamo se pouzdati u predsjednika wilsona,pravdu i njegov mit.
meksicka trzavica ne moze utjecati na burzu novca.
bez cekanja na odgovor kongresa,wilson je naredio akciju.21 aprila,na dan kad je otkriven masakr u ludlowu,americki su brodovi bombardirali vera cruz.poslije su vojnici izasli na obalu i okupirali mjesto.
ubijeno je preko 100 meksikanaca.
vise od 500 poslovnih ljudi na svecanom dorucku u merchants association u new yorku se odusevilo kad je william c. breed nazdravio: bilo koju akciju wilson obavi u smislu povratka miru,naredba je;
stabilna vlada u republici meksiko.

proslo je dosta dana prije nego sto se predsjednik wilson zainteresirao za colorado.
za to je vrijeme pobuna strajkaca bila sve jaca i veca.
vojni se vlak krcat vojnicima iz denvera nasao u neprilici: 82 vojnika iz jedinice c je odbilo stici na cilj. izjavili su kako ne zele pucati na zene i djecu.poceli su zvizdati na ostalih 350 vojnika koji nisu protestirali.
u denveru je protestiralo 5000 ljudi,na nogama pod velikom kisom,pravi pljusak.bilo je to ispred ulaza u zgradu kongresa:procitana je rezolucija kojom se zahtjevalo da hamrock,linderfelt i ostali iz nacionalne garde budu osudjeni za ubojstva,te da drzava uzme rudnike pod svoju kontrolu.
guverner ammons je proglasen izdajicom i sudionikom u zlocinima te je savjetovano stanovnicima colorada da se naoruzaju za vlastitu sigurnost.
cigar makers union iz denvera je odlucio da posalje 500 naoruzanih ljudi u pomoc rudarima u trinidadu i ludlowu,a zene iz united garment workers uniona su objavile kako se 400 zena prijavilo za dobrovoljne medicinske sestre.u cijeloj se zemlji pocelo manifestirati u znak podrske rudarima.
ispred crkve gdje je rockefeller dolazio nedjeljom,jedan je protestantski pastor pretucen od policije dok je protestirao protiv masakra.
nacionalna garda nije bila u stanju drzati rudare pod kontrolom.steta je narasla na milione dolara.
bilo je preko 20 ubojstava poslije masakra.
rastao je pritisak na predsjednika wilsona,evo sta je stampa prenijela dva dana nakon masakra,kada su rudari uzeli oruzje:
SA NAJUBOJITIJIM ORUZJEM KOJE JE STVORILA CIVILIZACIJA U RUKAMA DIVLJAKA, NIJE MOGUCE ODREDITI KOLIKO CE TRAJATI RAT U COLORADU,OSIM AKO SE NE UPOTRIJEBI SILA.
29 aprila,predsjednik wilson je poslao federalne trupe u colorado kako bi uspostavile red.
ministar rata, garrison je zahtijevao da svi predaju oruzje vojsci. zabranjen je uvoz strajkolomaca iz drugih zemalja,zabranjena je tucnjava i osigurava se sigurnost strajkolomcima.
u narednih 7 mjeseci sirile su se glasine o dogovorima,pregovorima i miru.guverner je formirao istraznu komisiju.stiglo je 5000 pisanih stranica dokaza.strajk se pomalo gasio.
sluzbeno je proglasen njegov kraj u decembru 1914.sindikat nije dobio nikakvo priznanje.66 ljudi,zena i djece
je ubijeno.NITI JEDAN VOJNIK ILI PLACENI STRAZAR NIJE OSUDJEN.
pod tezinom velikih rijeci,oruzja i bajoneta,radnicki otpor se ugasio.

kako da mi interpretiramo masakr u ludlowu ?
kao interesantan dogadjaj iz proslosti ili kao primjer za analizu ove duge sadasnjosti koja tece od
1914 godine ?
ako ga promatramo izbliza,kao povijesni incident sidikata,cini nam se kao mrlja iz proslosti koja brzo nestaje pred novim dogadjajima.
ako ga citamo malo dublje,kao vezu izmedju vlada i korporacijske moci te nihov odnos prema javnom protestiranju,ONDA PRICAMO O SADASNJOSTI.
pogledajmo stoga seriju karakteristika,koje su zajednicke za sve zemlje svijeta,u drukcijim formama:
sirova snaga,velika moc medija i uzbuna koju dizu,kisa istraga,rijeci,pregovori,komisije,prijave koje sve skupa zavrsavaju malo pomalo,u progresu zadrzavanja moci i bogatstva na istom onom mjestu gdje je uvijek i bilo, upravo tamo gdje je i sada,vise nego ikada prije.
naravno,stvari su se promijenile:
BLAGOSTANJE JE RAVNOMJERNIJE RASPODIJELJENO,METODE KOJE VLADE UPOTREBLJAVAJU SU PUNO BLAZE (PLINOVI,AVIONI,TENKOVI).
cim nezadovoljstvo poraste,zrtve se mijenjaju,vec prema nacionalnosti,boji koze,porijeklu,...
stvar se moze gledati i kroz okvir osobne odgovornosti.trebamo li osuditi rockefellera koji je nakon svega SVJEDOCIO: I JA I KOMPANIJA SMO SE BORILI ZA PRAVA RADNIKA.TO JE STVAR PRINCIPA,PITANJE OD NACIONALNE VAZNOSTI.
ili trebamo okriviti njegove menadzere,vladu,predsjednika,...?
da li trebamo otici i iznad pitanja osobne odgovornosti: u tom slucaju nalazimo zajednicku osobinu svih privilegiranih - volja za ubijanjem zbog velikog principa,gdje je princip euforizam za opravdanje nastavka dijeljenja blagostanja po planeti,naravno,prema aktualnim pravilima.

NIJE NA NIKOME IZ PROSLOSTI VEC NA NAMA U SADASNJOSTI DA SHVATIMO NA KOJI NACIN,BILO RIJECIMA BILO AKCIJAMA,SRUSITI OVU STRUKTURU I IZGRADITI NOVU,KOJA NECE ZAHTIJEVATI KAO
OBAVEZNE GLUMCE : ZRTVE I MESARE !